Pregled rada Komisije za zaštitu knjižnične građe od 2006.-2007. godine

Izvještaj o radu od 2004.-2006. godine

Nakon reizbora, u svibnju 2005. godine Komisija se sastala u izmijenjenom i proširenom sastavu. Broj članova je povećan zbog popisivanja građe koji je trebalo nastaviti u okviru projekta Zaštita starih hrvatskih novina.
Članovi Komisije za zaštitu knjižnične građe su:

1. Slavko Amulić, Nacinalna i sveučilišna knjižnica
2. Božica Anić, Muzej grada Koprivnice
3. Dubravko Arbanas, Muzej Slavonije
4. Zrdravko Kovačić, Knjižnice grada Zagreba
5. Ivanka Kujić, Sveučilišna knjižnica Split
6. Lea Lazzarich, Sveučilišna knjižnica Rijeka
7. Vesna Milčić, Knjižnice grada Zagreba
8. Jablanka Sršen, Knjižnice grada Zagreba

Komisija je u novom sastavu potpuno preuzela projekt i odlučila ga nastaviti. Analizom provedene ankete za razdoblje od početaka novinskog tiska do 1892. pokazalo se da su uščuvana 202 naslova novina u 40 knjižnica čiji su rezultati vidljivi na web adresi:
http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/novine/novine.htm

Rezultati provedene ankete:

• 202 naslova novina
• 40 knjižnica
• 136 naslova iz 19. stoljeća nalazi se u NSK
• 61 u Državnom arhivu Zadar
• 59 u Znanstvenoj knjižnici Zadar
• 38 u Gradskoj knjižnici Zagreb
• 31 u HAZU :
• Unikati: Pokazalo se da su 34 naslova (ne računajući brojeve) u knjižnicama Hrvatske sačuvana samo jednom primjerku.
• U CROLIST su uneseni svi naslovi novina s popisa a koje NSK posjeduje
• Kriteriji za odabir građe kao „novine\\\\\\\' za ovo prvo razdoblje bili su nešto širi pošto za to razdoblje nisu mogli biti primijenjeni formalni kriteriji. U daljnjem prikupljanju građe kriteriji će biti strogo ograničeni na ono što se podrazumijeva pod „dnevni tisak\\\\\\\'.
• U anketu je trebalo unijeti sljedeće podatke: naslov i brojeve koje knjižnica posjeduje, trebalo je označiti primjerke koji su arhivski, koji su mikrofilmirani, laminirani ili restaurirani, ili oštećeni. Tako složene podatke teško je predočiti u dvodimenzionalnom formatu.
• Anketa treba proći još jedan krug jer je u početku nudila samo 72 naslova. Osim toga neke knjižnice nisu bile uključene ili nisu odgovorile, a neke nisu odgovorile u potpunosti. To znači da bi se broj knjižnica koje posjeduju neke od evidentiranih naslova mogao povećati.
• Anketa je obuhvatila knjižnice AKM- zajednice i crkvene knjižnice, ali nije obuhvatila knjižnice na primjer: sveučilišta, znanstvenih institucija kao ni knjižnice nacionalnih manjina jer se pretpostavilo da ne posjeduju novinsku građu( na pr. Historijski institut u Zagrebu, knjižnica Zajednice Talijana u Rijeci)

Naredno razdoblje od 1892.do 1918.je razdoblje u kojem novinski tisak započinje svoju redovnu i svakodnevnu ulogu u političkom i kulturnom životu pa se broj naslova novina naglo povećava, naročito regionalnih. To znači da će se povećati i broj knjižnica koje ih posjeduju. Prikupljanje podataka kao i njihov tablični prikaz postat će još složeniji.

Komisija je zaključila sljedeće:

1. treba ostati pri detaljnom prikupljanja podataka, što znači popisati ne samo naslove nego i pojedinačne brojeve, jer se pokazalo da rijetko tko posjeduje potpune naslove i da dragocjenost ovoga popisivanja leži upravo u otkrivanju, prikupljanju, i objedinjavanju njihovih brojeva na jednom mjestu. No upravo to otežava prikaz dobivenih podataka na tradicionalan način. Komisija je zaključila da bi bilo najjednostavnije rješenje otvaranje mrežno dostupnog sučelja preko kojeg bi sve knjižnice koje posjeduju novine unašale svoju građu u zajedničku bazu podataka.
2. da bi se organizirao takav način prikupljanja podataka potrebna su sredstva za postavljanje baze podataka na Internet, izradu web sučelja kao i mogućnost mrežnog unosa za 40-tak knjižnica.
3. potrebno je obavijestiti širu AKM zajednicu o projektu, prikazati rezultate provedene ankete i na taj način prezentirati projekt na seminarima AKM-a, zainteresirati ustanove i potaći ih na suradnju.

Komisija je tijekom svoga rada stekla uvid ne samo u broj uščuvanih naslova novina 19. st. i mjesta na kojima se pojedini brojevi nalaze, nego je stekla uvid i u stanje uščuvanosti novinskih fondova u knjižnicama. Loša kvaliteta papira na kojem su tiskane novine, njihova starost, neadekvatna pohrana, mikroklimatski uvjeti koji ne pogoduju dugotrajnom očuvanju papira, mehanička oštećenja uzrokovana stalnom manipulacijom zbog posudbe, su činjenice koje govore da se izgledi za njihovo očuvanje drastično brzo smanjuju. Da bi se novine očuvale, bilo bi neophodno povući ih iz posudbe, adekvatno pohraniti i zaštitit. Nažalost, novinski se fondovi u gotovo svim knjižnicama u Hrvatskoj čitaju u izvornom obliku. Na taj način se, pored svih navedenih okolnosti listanjem izlažu dodatnim oštećenjima kao i mogućem otuđivanju. Knjižnice nisu opremljeni ni repro-tehnikom koja bi omogućavala presliku pa korisnici dugotrajno prepisuju tekstove koristeći se slobodnim dijelom stranice kao podlogom. Prema preporukama IFLA-e starija novinska građa se ne bi smjela čitati u izvornom obliku. Pravilnik o zaštiti knjižnične građe (koji je prema smjernicama IFLA-e izradila Komisija, Narodne novine br.: 52, 22. 4. 2005.) čak zabranjuje korištenje knjižnične građe koja ima vrijednost kulturnog dobra, no knjižnice u Hrvatskoj te preporuke, kao ni zabrane, ne mogu ispoštovati, jer, ako knjižnice i imaju poneki mikrofilm, većina knjižnica nema načina kako da ih čita bez mikročitača. S druge strane NSK posjeduje ne mali broj mikrofilmiranih naslova čijim kopijama bi se mogle poslužiti knjižnice koje posjeduju mikrofilmiranu građu. Svakako nedostaju sredstva za nabavu mikročitača ili digitalizaciju mikrofilmova nakon čega bi sadržaj građe postao dostupan korisnicima preko mikročitača ili preko računala. Imajući sve to u vidu, ukoliko želimo očuvati izvornike, koji predstavlja kulturno dobro i osigurati dostupnost njihovog sadržaja, moramo prije svega definirati polazišta i daljnje aktivnosti svih knjižnica u sustavu a u cilju zaštite ali i dostupnosti krajnjem korisniku.
Komisija je zaključila da bi bilo neophodno o tome izvijestiti širu stručnu zajednicu i potaći mjerodavne institucije na dogovor o poduzimanju hitnih mjera zaštite novinskog fonda u knjižnicama Hrvatske. U tu svrhu Komisija je predložila HKD-u organiziranje Okruglog stola na kojem bi se o tom problemu očitovali ravnatelji svih sveučilišnih knjižnica i svih onih knjižnica koje posjeduju novinske fondove te donijeli neophodne zaključke.

Realizirano:

1. u studenom 2005. član Komisije Lea Lazzarch održala je prezentacija provedene ankete na seminaru AKM – a u Poreču.

1. U studenom je projekt Zaštita starih hrvatskih novina predan na INA- natječaj za donaciju udruga. Zatražena su sredstava za izradu web sučelja, organizaciju baze podataka, mrežni pristup bazi, za edukaciju korisnika i održavanje baze.

1. Stručni odbor HKD-a je temu okruglog stola, a koji je predložila Komisija, uzeo u obzir i uvrstio je u program 35. skupštine s nazivom:

Okrugli stol Novinski fondovi u hrvatskim knjižnicama – problem zaštite..

Izvješće sastavila:
Jablanka Sršen, predsjednica