-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 43, ožujak 2009. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji
(Poreč, 26.– 28.11.2008.)

Ovogodišnji, 12. po redu seminar AKM održao se u Poreču od 26. do 28. studenoga. Tema Seminara bili su digitalni repozitoriji, pouzdanost i čuvanje digitalnog sadržaja. Kao i svake godine, okupili su se mnogi knjižničari, muzealci i arhivisti kako bi razgovarali o pojedinačnim i zajedničkim nastojanjima pri očuvanju digitalne hrvatske kulturne baštine. Seminar je otvorio Goran Zlodi (Katedra za muzeologiju Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu) s temom promjena uloge medija u digitalnom okruženju stavivši naglasak na činjenicu da format digitalnog dokumenta nema utjecaja na to kako će podaci biti zapisani na fizičkom mediju. Iz toga je razloga vrlo jednostavno umnažati građu u digitalnom obliku bez utjecaja na izmjenu sadržaja. Damir Hasenay i Maja Krtalić (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku) u svom su izlaganju iznijeli važnost osmišljavanja strategije zaštite pisane baštine koja bi jamčila dugoročno i pouzdano čuvanje informacija, neovisno o mediju na kojem se one nalaze. Zanimljiv primjer pohrane digitalnog sadržaja prikazala je Sofija Klarin (NSK) na projektu Nacionalne i sveučilišne knjižnice o nastojanjima da se digitalni sadržaji sa zastarjelih digitalnih medija (disketa) u fondu NSK prenesu na neki drugi medij, odnosno da se sadržaji zaštite i učine dostupnima pomoću nove tehnologije. Za primjer je uzet sustav Mediapedia koji je razvila Nacionalna knjižnica Australije suočena s istim problemom. Tanja Buzina (NSK) predstavila je rad i istraživanje Međunarodnog konzorcija za dugoročnu zaštitu internetskih sadržaja (IIPC) kojeg je NSK članica i u čijem je istraživanju sudjelovala. Istražen je status arhiviranja weba u ustanovama članicama Konzorcija, stručnost osoblja koje je uključeno u taj posao, svrha i pristup arhiviranju, postojanje kriterija za selekciju prilikom pobiranja, alati za pobiranje, obradu i zaštitu te postojanje zakonske regulative u pojedinoj zemlji. Zoran Svrtan (Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu) govorio je o problemima s kojima se susrećemo u slučaju kvara hardvera te dao primjere kako to spriječiti. Spomenuo je i opasnosti do kojih može doći prilikom nepažljivog spremanja digitalne građe. Također je upozorio da nepostojanje strategije dugoročne zaštite može dovesti do nepredviđenih problema s gubitkom digitalnog sadržaja, uz već poznate probleme pohrane i zaštite digitalnog sadržaja koje donosi razvoj tehnologije. Zanimljivo izlaganje triju autorica Karoline Holub, Inge Rudomino i Sonje Pigac Ljubi (NSK) na temu pouzdanosti Digitalnog web arhiva NSK (DAMP) ukazalo je na postojanje standarda o pouzdanim digitalnim arhivima na koje se u Hrvatskoj ne obraća dostatna pažnja. Detaljnom provjerom DAMP-a prema navedenim kriterijima toga standarda autorice su pokazale da DAMP udovoljava većini kriterija te da je između ostalog pouzdan u pogledu izvornosti, održivosti te da funkcionira u skladu sa zadanim ciljevima. Upozoreno je da su ostala neriješena pitanja dugoročne pohrane i zaštite te nepotpuna dokumentacija postupaka na čemu se planira raditi u budućnosti.

Drugoga dana između mnogih zanimljivih predavanja izdvojila bih izlaganje Gordona Dunsirea (Sveučilište u Strathclydeu, Glasgow), dugogodišnjeg gosta AKM Seminara koji je na vrlo jednostavan način prikazao iznimno kompleksne postavke semantičkog weba. Počevši od prikaza jednostavnog bibliografskog zapisa razgradio ga je na entitete FRBR modela, a potom te elemente stavio u jednostavno strukturirane rečenice RDF formata. Tim je postupkom pokazao mogućnosti novog, suvremenog načina korištenja tradicionalnog zapisa sastavljanjem sadržaja njegovih elemenata u nove zapise koji odgovaraju posebnim potrebama korisnika. Još jedno iznimno zanimljivo predavanje održao je strani predavač Axel Emert (Institut für Museumsforschung - Staatliche Museen zu Berlin, Njemačka) koji je govorio o rječniku muzejskog nazivlja i njegovoj primjeni u mrežnom okruženju. Sličnu temu izložili su Irena Buršić (Arheološki muzej Istre, Pula) i Goran Zlodi (Katedra za muzeologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) koji su upozorili na probleme prikladnog odabira identifikatora objekata u institucijskim repozitorijima te pravilnog dokumentiranja i pridruživanja metapodataka digitaliziranoj muzejskoj građi na primjeru projekta digitalizacije u Arheološkom muzeju Istre u Puli, posebno upozorivši na problem nadzora nazivlja. Istoga dana predstavljene su i promjene u ISSN i ISBN te ISSN sustavima autorica Breze Šalamon-Cindori, Ivane Marinković Zenić i Jasenke Zajec (NSK).

Od mnogih zanimljivih predavanja posljednjeg dana Seminara izdvojila bih nekoliko. Predavanje autorica Tanje Didak-Prekpalaj i Tamare Horvat (HIDRA, Zagreb) izazvalo je zanimanje sudionika jer je govorilo o prikupljanju i pohrani službene dokumentacije RH u digitalni arhiv HIDRA-e. Autorice su posebno naglasile probleme ne pridržavanja uputa pri izradi digitalnih dokumenata tijela državne uprave zbog čega se ti dokumenti ne pohranjuju. Također, kroz tri predavanja toga dana predstavljen je dio Nacionalnog programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe, portal Hrvatska kulturna baština,pod vodstvom Ministarstva kulture RH. Ideja ovoga projekta je da kulturne ustanove pohranjuju svoje digitalne sadržaje na portalu te da na taj način zajednički stvaraju bazu hrvatske kulturne baštine. Na taj bi način portal trebao osigurati pristup i pretraživanje postojećih digitalnih zbirki te onih koje će biti izrađene u okviru Nacionalnog projekta „Hrvatska kulturna baština“. Portal podržava web 2.0 tehnologija koja omogućava interakciju s korisnicima.

Na posterima je predstavljeno šest izlaganja sa zanimljivim temama iz područja obrade, organizacije i digitalizacije pisane baštine.

Nezaobilazni dio Seminara svakako su radionice koje su održane u popodnevnim sesijama: Knjižnična, arhivska i muzejska građa u nedomicilnim ustanovama: status, obrada, pohrana i zaštita; Restauratorsko-konzervatorska dokumentacija; Pouzdani digitalni repozitoriji: kriteriji i popis poslova; Kulturni turizam: nematerijalna baština i znamenite ličnosti: izazovi prezentacije i interpretacije, prostori komunikacije, korisnici, održivost. Svaka je radionica pobudila interes sudionika, bilo zanimljivim pitanjima/problemima, bilo dobrom gastronomskom ponudom ili izvrsnim primjerima iz prakse.

Od navedenih radionica izdvojila bih dvije na kojima sam sudjelovala. Na prvoj radionici raspravljalo se o postupcima obrade i zaštite građe u nedomicilnim ustanovama, npr. na koji način pristupiti obradi knjige koja se drži muzejskim predmetom ili arhivskom dokumentu koji se nalazi u fondu knjižnice. Na drugoj radionici koja se bavila digitalnim repozitorijima Hrvoje Stančić (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i Arian Rajh (Agencija za lijekove i medicinske proizvode, Zagreb) predstavili su projekt digitalizacije dokumentacije Agencije za lijekove i medicinske proizvode u kojem je od najveće važnosti potvrda autentičnosti digitalnog dokumenta. Također, kao primjer pouzdanog repozitorija Boris Bosančić (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku) predstavio je Digitalni repozitorij Odsjeka. Digitalni repozitorij će pohranjivati sve vrste intelektualnog sadržaja koje Odsjek proizvodi svojom svakodnevnom znanstvenom i nastavnom djelatnošću, a u prvoj fazi repozitorij sadrži Zbirku studentskih diplomskih radova. Repozitorij se nalazi na mrežnom mjestu http://oziz.ffos.hr/fez/. Na radionici su predstavljene i nove mrežne stranice Muzeja suvremene umjetnosti. Na novim mrežnim stranicama MSU-a okupljeno je mnoštvo digitalnog sadržaja kojem se može pristupiti. Novi, privlačan dizajn pomno je osmišljen kako bi i preko mrežnih stranica odaslao poruku koju svojim posjetiteljima šalje i fizičko mjesto MSU-a u iščekivanju dovršenja izgradnje nove zgrade. Svatko može pronaći nešto za sebe, bilo na virtualnoj, bilo na fizičkoj adresi Muzeja.

Kao i svake godine, predstavljen je zbornik radova s prošlogodišnjeg AKM-a. Također, na kraju su seminara podnesena izvješća i zaključci radionica te je još jedan Seminar uspješno priveden svome kraju. Otvorena su mnoga pitanja o pouzdanosti ustanove koja čuva i dugoročnoj zaštiti digitalnog sadržaja, kako, na koji način i za koga je sve potrebno čuvati, te je svijetlim primjerima pokazano kako se AKM zajednica kreće u pravome smjeru. Promišlja se o stvaranju, prikupljanju i očuvanju digitalne baštine s gotovo jednakim, ako ne i većim zanimanjem kao što se skrbi za materijalnu baštinu. Nematerijalna baština, bilo da je kulturnog ili nekog drugog značaja, zaista zahtjeva posebnu skrb, bez obzira u kojoj se ustanovi i/ili mjestu nalazi. Upravo je AKM zajednica ta koja tu skrb može i zna osigurati.

D. Gavranović
dgavrano@unizd.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-