-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 65, ožujak 2015. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


46. godišnja skupština Društva mađarskih knjižničara
(Šopron, 17.-19. srpnja 2014.)

46. godišnja skupština Društva mađarskih knjižničara (Magyarkönyvtárosokegyesülete), na kojoj je sudjelovalo gotovo osamsto knjižničara iz Mađarske te gostiju iz Hrvatske, Rumunjske, Slovačke i Srbije, održavala se u Šopronu od 17. do 19. srpnja 2014. godine.

Tijekom Skupštine u više se navrata naglašavala važnost dosadašnje strukovne suradnje Hrvatskoga knjižničarskog društva i Društva mađarskih knjižničara, te perspektive buduće suradnje na međunarodnoj razini. Također, istaknuta je i dugogodišnja uspješna suradnja nacionalnih manjina, mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj na širem polju kulture.

Potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hrvatsko knjižničarsko društvo na ovogodišnjoj su Skupštini Društva mađarskih knjižničara predstavljale predsjednica HKD-a Marijana Mišetić te predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva i druga potpredsjednica HKD-a Katica Matković Mikulčić.

Skupštinu je otvorila predsjednica Društva mađarskih knjižničara Klára Bakos, a skup su pozdravili: državna tajnica za kulturu Annamaria Sepseyné Vigh, prorektor za međunarodnu suradnju pri Universityof West Hungary u Šopronu László Varga, gradonačelnik Šoprona Tamás Fodor, zamjenik predsjednika Nacionalnog instituta za strateška istraživanja Olivér Fráter te Csaba Horváth, ravnatelj gradske knjižnice u Šopronu István Széchényi.

Svečanost otvaranja 46. godišnje Skupštine Društva mađarskih knjižničara (Šopron, 17. srpnja 2014.)

Središnja tema Skupštine Intelligensszolgáltatás – A szolgáltatásokintelligenciája fokusirala se na pametne objekte i usluge, koji su rezultat razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a čija je primjena prisutna u svim područjima ljudskog života. Tehnološki razvoj pred knjižnice postavlja izazove prilagodbe novonastalom materijalnom i virtualnom okruženju pružanjem dinamičkih i inovativnih rješenja i usluga, koji se trebaju dokazati i na polju financijske isplativosti i tržišne kompetitivnosti. Naziv Skupštine se odnosi na takva „pametna rješenja“ i „inteligentne usluge“, odnosno inteligentne sustave organiziranih i integriranih usluga što ih knjižnice, kao stjecišta tradicionalnih vještina, novih vještina, znanja i informacijske tehnologije nude svojim korisnicima. Njima se naglašava i potvrđuje današnja ključna uloga knjižnica u diseminaciji digitalne pismenosti i olakšavanju pristupa informacijama za sve građane.

Tijekom izlaganja, radionica i prezentacija, vođenih u tematskim i sekcijskim blokovima, analiziralo se stanje u mađarskim knjižnicama vezano uz središnju temu Skupštine. Posebno je bilo zanimljivo vidjeti na koji su način povezani ciljevi različitih resornih ministarstava sa strategijom razvoja knjižničarstva u Mađarskoj. Naime, u sklopu Skupštine predstavnici ministarstava izložili su razvojne programe aktivnosti za razdoblje 2014. - 2020. prema sljedećim resorima i temama: razvoj ljudskih potencijala, podrška osjetljivim pojedincima i skupinama, ekonomski razvoj i inovacije, razvoj javne administracije, razvoj prijevoza, razvoj brige za okoliš i energetsku učinkovitost, razvoj kompetitivnosti na nacionalnoj razini, regionalni razvoj te razvoj ruralnih područja. Pritom su se tražili načini i naglašavala strateška i trajna uloga i odgovornost nacionalnoga knjižničnog sustava za razvoj inovativnih, naprednih i kompetitivnih knjižničnih usluga usmjerenih na suvremene potrebe korisnika u odnosu na predstavljene nacionalne razvojne programe.

Na Skupštini je održano 70 izlaganja, predstavljenih u okviru blokova 12 sekcija: bibliografska kontrola, usluge za djecu i mladež, zavičajna kulturna povijest i etnologija, pravne knjižnice, specijalne knjižnice iz područja poljoprivrede, muzejske knjižnice, automatizacija knjižnica, čitanje, društvene znanosti, znanstvene i tehničke knjižnice, glazbene knjižnice te međugranična suradnja u području knjižničarstva. Dio Skupštine bavio se praktičnim iskustvima vezanim uz institucijske digitalne repozitorije.

Dodjela strukovnih nagrada Društva mađarskih knjižničara (Šopron, 17. srpnja 2014.)

Na Skupštini su dodijeljena i priznanja za knjigu godine u nekoliko različitih kategorija umjetničkog doprinosa. Također, dodijeljena je i nagrada mladom knjižničaru godine.

Skupština se održavala u kampusu sveučilišta Universityof  West Hungary. Osim razgledavanja kampusa, sudionicima su bili omogućeni i posjeti gradskoj knjižnici István Széchenyi, knjižnici Líceuma te gradskim muzejima.

Šopron je smješten u zapadnom dijelu Mađarske, na granici s Austrijom, koja ga okružuje s tri strane. Osnovan je na mjestu nekadašnjeg rimskog grada Scarbantia, čiji su ostaci i danas vidljivi. Krasi ga naziv najvjernijega mađarskog grada, koji je jedini, premda naseljen pretežno njemačkim stanovništvom evangeličke vjeroispovijesti, po završetku Prvoga svjetskog rata referendumskom odlukom njegovih stanovnika iz 1921. godine vraćen Mađarskoj, dok su okolna područja pripala austrijskoj pokrajini Burgenland.

U kulturnoj povijesti Mađarske Šopron je poznat kao grad s najviše spomenika kulture nakon Budimpešte. Spomenici kulture u rasponu su od rimskih vremena do suvremene povijesti 20. stoljeća, a među njima se, kao simbol grada, ističe srednjovjekovna požarna kula.

Osim razgledavanja Šoprona, kulturni program 46. godišnje Skupštine Društva mađarskih knjižničara uključio je i jednodnevni izlet u Fertőd, u okolici Šoprona, gdje su sudionici Skupštine posjetili niz prirodnih i kulturnih znamenitosti: jezero Neusiedl, čiji samo mali dio pripada Mađarskoj, „mađarski Versailles“, tj. upravo renovirani barokni dvorac Eszterháza, te lokaciju Paneuropskog piknika, mjesta mirovnih demonstracija u kolovozu 1989. godine.

Osim preispitivanja uloge i pozicije knjižnica u suvremenoj mađarskoj kulturi i društvu, i kulturni je program Skupštine, kao i uvijek do sada, pokazao domete mađarskoga knjižničarstva kao neodvojivoga od ostalih kulturnih djelatnosti i usko povezanoga s nacionalnim strategijama razvoja drugih djelatnosti, te još jednom svjedočio o nesmanjenoj brizi za nacionalnu, ali i lokalnu povijesnu i kulturnu baštinu na cijelom području Mađarske.

Marijana Mišetić

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-