-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 66, srpanj 2015. :: Iskustva iz struke


Francuska veza

Ne, nije riječ o Friedkinovom filmu iz 1971. godine! Riječ je o novoj profesionalnoj vezi s kolegama i kolegicama knjižničarima sa Sveučilišta Toulouse II – Jean Jaurès (prethodno Le Mirail).

Zahvaljujući Programu ERASMUS + za mobilnost nenastavnog osoblja (STT) ovoga sam travnja posjetila Središnji knjižnično dokumentacijski centar (Service Commun de la Documentation) i Središnju sveučilišnu knjižnicu (Bibliothèque Universitaire Centrale) Sveučilišta Toulouse II – Jean Jaures (prethodno Le Miral). Stručni posjet trajao je 5 radnih dana (od ponedjeljka do petka) koje su dane ljubazno i pedantno organizirale kolegice iz Knjižnice. Moram naglasiti da se prema francuskoj navadi, cijeli susret odvijao na francuskom jeziku i u francuskoj maniri – što znači da je cijeli susret shvaćen vrlo ozbiljno i tek je jedan dan posjeta knjižnicama, prema priznanju kolegica, bio „ležerniji“ te trajao od 10-16 sati – redovito smo se sastajale u devet, a rastajale poslije 17,00 sati. Bilo tko da je surađivao s francuskom javnom ili državnom upravom zna da se u Francuskoj imenica „jug“ ne odnosi na ležernost stava prema poslu. 

Ono što je na prvi pogled zajedničko hrvatskoj i francuskoj knjižničarskoj profesiji jest da je zakonski uređena. Ukratko, u Francuskoj postoje tri razine knjižničnih pozicija: A, B i C, s time da razina A odgovara našim diplomiranim knjižničarima, razina B sliči na naše knjižničare dok je razina C približena našim pomoćnim knjižničarima. Da biste se zaposlili na radnom mjestu razine A i B, potrebno je položiti vrlo zahtjevan državni ispit. Tek nakon što ispit položite možete se zaposliti na jednom od ponuđenim otvorenih radnih mjesta bilo gdje u Francuskoj.

Da bi se dobila šira slika funkcioniranja francuskih visokoškolskih i institutskih knjižnica te njihove suradnje, potrebno je, prije svega, prikazati ustroj sveučilišta i sveučilišne knjižnične mreže. Sveučilište u Toulouseu (Université Fédérale Toulouse Midi-Pyrénées) sastoji se od tri sveučilišta: Toulouse I – Capitole (gdje se podučava i istražuje ekonomija i pravo), Toulouse II – Jean Jaurès (nešto poput Filozofskog fakulteta u Zagrebu – humanistika, filologija, društvene znanosti) i Toulouse III – Paul Sabatier (kineziologija, medicina, prirodne i tehničke znanosti) te nekoliko instituta. Mreža visokoškolskih knjižnica Sveučilišta u Toulouseu broji 61 knjižnicu što je čini najvažnijom sveučilišnom knjižničnom mrežom u Francuskoj.

Ustroj knjižnica na sveučilištima organiziran je na sljedeći način:

(1) na svakom sveučilištu postoji središnji knjižnično dokumentacijski centar (SCD – service commun de documentation) koji je zadužen za zajednička i opća pitanja – računalni programi, mrežne stranice, pravila poslovanja, veliki dio proračuna…;

(2) na nižoj organizacijskoj stepenici nalaze se sveučilišne knjižnice (BU – bibliothèque universitaire) koje pokrivaju veći dio stručne i znanstvene građe određenog sveučilišta;

(3) na još nižoj razini hijerarhijske ljestvice nalaze se neintegrirane knjižnice (nešto poput fakultetskih ili odsječkih knjižnica) – sa svojim budžetom, ali ipak organizacijski ovisne o BU i SCD-u.

Krovna organizacija koja povezuje sve SCD-ove i knjižnice naziva se SICD (Service interétablissements de coopération documentaire) – Franzuci naprosto obožavaju kratice – čija je osnovna funkcija koordinacija zajedničkih aktivnosti važnih za sve knjižnice Sveučilišta u Toulouseu, poput pregovaranja o cijenama elektroničkih baza podataka, uvođenja zajedničkog integriranog knjižničnog programa i slično.

Naposljetku, imala sam priliku posjetiti i Média d'Oc, Regionalni centar za obrazovanje knjižničara, koji spaja naše dvije službe: Ispitno povjerenstvo za polaganje stručnih ispita za knjižnično osoblje (u dijelu djelatnosti pripreme pristupnika za stručne ispite) te Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara (CSSU).

Posjetivši i upoznavši sve razine knjižnice mreže (od neintegrirane knjižnice pa sve do SICD-a i Média d'Oca) dobila sam dojam da su djelatnici svake razine detaljno upoznati s vrstom odgovornosti koju institucija obnaša te da je međuinstitucijska suradnja na vrlo visokom nivou (valja spomenuti da se knjige iz jednog sveučilišta mogu vratiti na drugom sveučilištu – postoji mali „bibliobus“ koji prevozi knjige s jedne lokacije na drugu).

 

Ukratko, na kraju petodnevnog posjeta tuluškim visokoškolskim knjižnicama moji profesionalni vidici su se nedvojbeno proširili. Program Erasmus + za mobilnost dao mi je mogućnost da upoznam knjižnice jednog uređenog europskog sveučilišnog aparata te se odmaknem od američkih iskustava i prakse koje kroz literaturu mi, knjižničari, neminovno najbolje upoznajemo. Gledajući francuska iskustva, ne mogu reći da ne vidim sličnosti, ali i razlike naša dva knjižničarska miljea. No, čini se da je put kojim su francuske visokoškolske knjižnice prošle proteklih godina put kojim bi i naše knjižnice mogle poći.

Dorja Mučnjak

dmucnjak@ffzg.hr

Za one koji žele znati više :)

(I) obala prema Španjolskoj granici ne nalikuje na Azurnu obalu – plitka je, ravna i pjeskovita;
(II) u Toulouseu metro nema vozača, sve je automatizirano – no, vozi sigurno, redovito i brzo;
(III) Midi-Pyrénées nije regija poznata po siru – veliko razočaranje za siroljupce;
(IV) cijene su dosta više od hrvatskih – BigMac Menu stoji cca 7,00 eura, naprama cijeni od cca 4,00 eura koliko je u nas;
(V) Toulouse je naprosto divan grad koji vrijedi posjetiti!

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-