-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 66, srpanj 2015. :: Knjižničari preporučuju


Philip Roth: Zbogom, Columbus

Činjenica da se Philip Roth (1933.), vječni favorit za Nobelovu nagradu, jesenas ponovno našao u tragično gubitničkoj poziciji, navela nas je da se za zaključni ovogodišnji broj Novosti prisjetimo eponimske novele iz njegove debitantske zbirke pripovijedaka Zbogom, Columbus (Goodbye Columbus, 1959.). Tekst koji je ovaj, kako ga mnogi smatraju, najveći živući američki pisac napisao kao 26-godišnji lektor engleskoga jezika na Čikaškom sveučilištu, a deset je godina kasnije i ekraniziran, za našu rubriku u kojoj prebiremo po knjigama o knjigama kvalificira zaposlenje središnjeg protagonista i pripovjedača - on je, naime, knjižničar. Doduše, knjižnični posao taj dvadesettrogodišnji mladić ne doživljava karijerom, nego tek privremenim rješenjem. Neil Klugman je, naime, slabo plaćen pomoćni djelatnik Javne biblioteke Newark (Newark Public Library) i k tome ne osobito zadovoljan radnim okruženjem, a još manje životno realiziran. 


Neil pred početak jutarnje smjene samotno šeće parkom izbjegavajući kolege spram kojih je neprijateljski raspoložen -  kroz zajedljivosti o zaposlenicima svoje knjižnice on humorno prokazuje bibliotekarsku struku u svim njezinim stereotipnim otklonima i neurozama. No bez brige, on će bespoštedno to isto činiti i s ostalima iz postave likova.


Tu se implicitno otvara vječno pitanje motivacije za samozatajnu i nedovoljno vrednovanu bibliotekarsku profesiju koju van strukovnog konteksta prati niz raznovrsnih predrasuda. Od pitanja što li je uopće to "knjižničarenje" (prekapanje po kojekakvoj starudiji ili fin i miran ženski (!) posao gdje nas plaćaju kako bismo čitali) do sumnji neupućene okoline treba li za takvo radno mjesto uopće fakultet, a pogotovo specijalizirana naobrazba. Nas ljude iz struke pak Neil Klugman će navesti na intimistička samopropitkivanja o tome jesmo li ovdje zato što smo to planirali i doista strastveno i intrinzično željeli ili smo se tu zatekli linijom manjeg otpora, možda i slijedom nepronalaženja posla u primarnoj struci. No, oprostite mi izvantekstualne opservacije, vratimo se priči.

Roth zbivanja svoje stotinu trideset pet stranica duge pripovijesti smješta u malograđanski milje New Jerseyja, pri čemu se fokusira na drugu i treću generaciju asimiliranih Židova. Specifičnosti ove sredine prelamaju se kroz ljetnu romansu dvoje pripadnika različitih klasa židovske zajednice. Dok se ratni veteran Neil nakon studija filozofije nastanjuje kod priprostih rođaka u radničkom dijelu Newarka, njegova odabranica Brenda Patimkin odrasta u nouveau-riche obitelji iz otmjenog predgrađa New Yerseyja i pohađa prestižni fakultet.


Već kao debitant Roth se opisujući svakodnevne male situacije i ni po čemu izuzetne pojedince nameće kao vješt pripovjedač. U svome analitičnom i vrlo zrelom tekstu on zasijeca u kompleksne teme socioekonomskih razlika, rasizma, antisemitizma, židovstva, useljeništva, kulturne asimilacije, religije. Kroz epizodu nemoguće ljubavi i tabu predbračnog seksa autor ocrtava portret jedne generacije, Amerike 50-ih godina. Unatoč besperspektivnosti otuđenog (anti)junaka koji osjeća da je predodređen za velike stvari, ali ne može dokučiti što bi mu valjalo poduzeti da se izbavi iz vremenskog limba u koji je zapao, ova Rothova priča (dosad, nažalost, neprevedena na hrvatski), nije turobna, dapače! Perceptivne i ironične primjedbe te dinamični dijalozi čine je šaljivim, čitkim štivom koje stilski i tematski najavljuje jedan izniman i bogat opus u kojemu se Roth primarno fokusira na ulogu Židova u američkom društvu, a u međuvremenu broji dvadeset sedam naslova.

Vanja Kulaš

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-