-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 69, travanj 2016. :: Tema broja: Programi i projekti za pripadnike nacionalnih manjina


Središnja knjižnica Talijana u Republici Hrvatskoj i izgradnja interkulturnog dijaloga

Vodeći se načelima multikulturalnosti i interkulturnog dijaloga, u Hrvatskoj su devedesetih godina prošloga stoljeća  osnovane središnje knjižnice nacionalnih manjina, čija je osnovna   uloga odgovoriti na potrebe svih korisnika, u skladu s međunarodnim preporukama,  odnosno osigurati pristup informacijama, knjižničnim uslugama i programima za potrebe pripadnika nacionalnih manjina, najčešće starosjedilaca, ali i za ostale članove zajednice.  

Koristeći matricu SWOT analize, koja se još uvijek zagovara kao snažan alat za planiranje u svim vrstama poslovnih aktivnosti, dat  ćemo kraći osvrt na dosadašnji rad,  identificirajući naše snage, po čemu se izdvajamo, ali i naše slabosti i prijetnje koje bi mogle ugroziti naše postojanje.  Iza nas je dvadeset pet iznimno uspješnih godina rada u kojima smo pokušali realizirati ciljeve koje smo si postavili.  U tom razdoblju  Središnja knjižnica Talijana u RH  učinkovito i odgovorno je radila na podizanju razine kvalitete knjižničnih usluga i pristupa informacijama na talijanskom jeziku, provodila projekte i programe u cilju promicanja kulture čitanja te organizirala brojna kulturna događanja. Djelujući unutar Gradske knjižnice i čitaonice Pula,  korisnicima je ponuđen   integrirani pristup uslugama što je rezultiralo jednim uspješnim primjerom  skladnog višejezičnog i interkulturnog suživota i dijaloga. Tome je ponajviše pridonijela odluka da Središnja knjižnica        Talijana ne bude smještena u poseban prostor  unutar ili izvan zgrade matične narodne knjižnice, već je od prvog dana cjelokupni fond na talijanskom jeziku raspoređen po odgovarajućim odjelima Gradske knjižnice i čitaonice Pula. Osim što je time zapravo izbjegnuta mogućnost segregacije manjinske populacije, takav način rada daje svim građanima, cijele lokalne zajednice, a ne isključivo pripadnicima nacionalne manjine,  brojne mogućnosti: prvo da koriste knjižnicu cijeli dan /12 sati dnevno  i vikendom (subotom),  što ne bi bilo moguće da je knjižnica dislocirana, s obzirom na to da u njoj radi jedna osoba koja može pokrivati samo jednu smjenu.   

Izgradnja zbirki je temeljna uloga svake knjižnice, međutim u sadašnjim uvjetima poslovanja, vrlo je teško osigurati dovoljan izbor građe koja bi zadovoljila raznovrsne potrebe i zanimanja naših korisnika. Usprkos kontinuiranom smanjenju financijskih sredstava, Središnja knjižnica Talijana broji danas 11.500 svezaka knjiga, a tome treba  pridodati da je u razdoblju od 2006. do 2015. godine sredstvima Istarske županije - Upravnog odjela za talijansku nacionalnu zajednicu i ostale etničke skupine, nabavljeno ukupno 3.040 svezaka za sve narodne knjižnice Istre.  Osim klasičnih tiskanih knjiga, Gradska knjižnica i čitaonica Pula se uključila u projekt Talijanske digitalne knjižnice u Istri koji je pokrenut u suradnji s koparskom Središnjom knjižnicom Srečka Vilhara te nudi mogućnost posudbe e-knjiga putem talijanske platforme MLOL. S obzirom na to da se u većini  hrvatskih knjižnica  još uvijek tek razmišlja o uvođenju posudbe e-knjige, ovaj  projekt zapravo predstavlja veliki iskorak u poslovanju knjižnice, nudeći alternativni informacijski izvor na talijanskom jeziku, novi medij za učenje, ali i razonodu u slobodno vrijeme. Talijanskoj digitalnoj knjižnici pristupilo je već 80-ak članova Knjižnice, u dobi od 27 do 80 godina, što potvrđuje činjenicu da su, premda je uvriježeno mišljenje da su takve usluge namijenjene prvenstveno  mlađim generacijama, nove tehnologije danas sve bliže i građanima treće životne dobi. Portal nudi mogućnost posudbe  828 e-knjiga za preuzimanje te 81.557 open e-knjiga na talijanskom jeziku.

Osim nabave knjižnične  građe na talijanskom jeziku za koju smatramo da je sastavni dio razvojnog programa knjižnice te  jedna od prioritetnih knjižničnih usluga narodne knjižnice, glavne su značajke naše djelatnosti  suradnja s vrtićima i školama, promocija čitanja, uključivanje djece u stalne edukativno-animacijske programe u knjižnici,  suradnja na međunarodnom nivou sa srodnim institucijama u Italiji i Sloveniji. Međutim, iako se stalno i intenzivno radi na promociji i na popularizaciji knjižničnih usluga, Knjižnica se danas suočava s dva bitna problema:  nedovoljan pristup građi na talijanskom jeziku i konkurencija drugih knjižnica, odnosno problem motivacije potencijalnih korisnika. Knjižnica raspolaže ograničenom ponudom knjižnične građe na talijanskom jeziku zbog čega ne može u potpunosti zadovoljavati stvarne potrebe manjinskog stanovništva, ali i ostalih članova zajednice. Mlađi (ne)korisnici knjižnice svoje informacijske potrebe zadovoljavaju pretežno u školskim (talijanskih osnovnih i srednjih škola) ili visokoškolskim knjižnicama koje raspolažu bogatim fondovima na talijanskom jeziku. Institucije talijanske nacionalne manjine,  odgojno-obrazovne, visokoškolske i druge kulturne institucije imaju vlastite knjižnice koje su bogato opremljene zahvaljujući i namjenskim sredstvima koja su osigurana od Vlade Republike Italije, posredstvom Talijanske Unije, odnosno Pučkog učilišta u Trstu koji financira nabavu knjiga i školskih udžbenika.

Ono što svakako moramo prepoznati kao dobre prilike koje moramo iskoristiti su mogućnost uključivanja  u pristupne fondove, odnosno uključivanje u međunarodne projekte koji promiču razmjenu iskustava  te bolju suradnju sa srodnim  institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Prilagođavanje zajednici u kojoj djelujemo, osiguravanje boljeg pristupa građi i informacijama na jeziku manjine (u kvantitativnom i kvalitativnom smislu), podizanje razine kvalitete i razvoj inovativnih knjižničnih usluga, povećanje popularnosti knjižnice i razvijanje pozitivne društvene percepcije kroz različite programe, ali i kroz kontinuiranu marketinšku i promotivnu komunikaciju s građanima, samo su neke od zadaća koje stoje pred nama.

S obzirom na nužnost vrednovanja poslovanja Središnjih knjižnica nacionalnih manjina, za razvoj djelatnosti, odnosno  njihov daljnji opstanak i djelotvornu provedbu programskih aktivnosti, uz sve veću profesionalizaciju  knjižničara/voditelja koji svojim vještinama i kompetencijama nastoje osigurati vrsne knjižnične usluge i različite oblike kulturno-promotivnih aktivnosti, potrebne su promjene u načinu upravljanja, odnosno ozbiljno planiranje i koordiniranje djelatnosti te znatno povećanje namjenskih sredstava za njihov rad.

Knjižnici možete pristupiti putem linka: http://www.gkc-pula.hr/hr/o-knjiznici/sredisnja-knjiznica-za-talijane-u-rh/

Liana Diković

liana.dikovic@gkc-pula.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-