-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 69, travanj 2016. :: Tema broja: Programi i projekti za pripadnike nacionalnih manjina


Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca - promiče multikulturalnost sredine u kojoj djeluje

Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca (SKRU) otvorena je u Zagrebu 9.prosinca 1995. godine u sklopu Gradske knjižnice Zagreb koja je sastavni dio mreže Knjižnica grada Zagreba, a djeluje isključivo u sustavu mreže narodnih knjižnica RH. 

Svojim radom tijekom 20 godina SKRU uvelike je pridonijela ostvarivanju zadaća narodne knjižnice kojima se svakom pripadniku etničke zajednice osigurava mogućnost korištenja knjižnične građe i informacije na materinjem jeziku i promiče multikulturalnost sredine u kojoj djeluje.

Knjižnica je organizirana kao zasebna zbirka odnosno odjel narodne knjižnice a djeluje na nivou Republike Hrvatske i brine se o potrebama nacionalne manjine, kao i o potrebama svih korisnika koji imaju potrebu za informacijom o Ukrajini, ukrajinskom jeziku, kulturi, tradiciji, povijesti i suvremenom životu.

Brojnost populacije Rusina i Ukrajinaca je oko 5 tisuća prema službenim podacima i oko 7 do 8 tisuća  prema neslužbenim. Ovdje nisu ubrojeni pripadnici nacionalnih manjina koji dolaze iz miješanih obitelji i osjećaju jednaku pripadnost hrvatskom i ukrajinskom narodu. Većina Ukrajinaca, posebice pripadnika trećeg vala emigracije nakon raspada Sovjetskog Saveza i otvaranja granica, živi u Zagrebu ili gravitira u glavnom gradu, odnosno dolazi na školovanje ili ga posjećuje zbog poslovnih obveza. To su ujedno i osnovni korisnici Središnje knjižnice jer u mjestima koncentracije rusinske i ukrajinske manjine koja je ovdje nastanjena već nekoliko generacija, interes za knjigu na rusinskom, a posebice na ukrajinskom jeziku je mali (prema podacima narodnih knjižnica u Vukovaru, Vinkovcima, Osijeku i Slavonskom Brodu koje u sklopu Projekta rade s građom na rusinskom i ukrajinskom jeziku).

Nabava građe za SKRU posebno je zahtjevan poduhvat, obzirom da nijedan veletrgovac, nijedna knjižara nisu htjeli prihvatiti izazov, što zbog male količine naručene građe, a što zbog vrlo kompliciranog platnog prometa s Ukrajinom, ili zbog građe na ćiriličnom pismu koju nova generacija poslovnih ljudi ne zna. Nažalost, u ovom se segmentu ne nazire pomak zbog vrlo komplicirane situacije s bezgotovinskim platnim prometom u Ukrajini.

Od ukupno deset manjinskih knjižnica u Hrvatskoj SKRU ima jednu specifičnu značajku - knjige na čak tri jezika: na starom, arhaičnom jeziku – rusinskom, na suvremenom – ukrajinskom, te knjige na ruskom jeziku.

Naime, ukrajinska nacionalna manjina u Hrvatskoj račva se u dvije grane: Rusina i Ukrajinaca, odnosno arhaične i suvremene. Drugo je pitanje materinjeg jezika. Kao rezultat povijesnog razvoja, posebice na jugu i istoku, ima podosta Ukrajinca koji svojim materinim jezikom smatraju ruski, bolje rečeno njegov dijalekt. Ima i poznatih ukrajinskih književnika, koji se izjašnjavaju kao Ukrajinci ali stvaraju, poput Gogolja, na ruskom jeziku. Neki od književnika i publicista pišu kako na ukrajinskom, tako i na ruskom jeziku. Stoga za dio pripadnika manjine treba osigurati fond knjiga na ruskom jeziku.

Razlog više što SKRU ima u svom fondu građu i na ruskom jeziku je taj, što je ona smještena u prostorijama Gradske knjižnice, koja u sklopu ugovora o kulturnoj suradnji između dvaju glavnih gradova surađuje s narodnom knjižnicom Nekrasova u Moskvi. S druge strane, u Zagrebu živi puno Rusa koji prema standardima nemaju prava na posebnu manjinsku knjižnicu, ali su 2003. godine priznati kao jedna od 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj.

U ovoj situaciji samo po sebi se nametnulo rješenje koje ne traži skoro nikakve materijalne izdatke - osigurati informaciju na materinskom jeziku još jednoj nacionalnoj manjini.

Voditeljica SKRU je profesor ukrajinskog i ruskog jezika, te obavlja posao nabave i obrade cjelokupnog knjižničnog fonda, a tu su i izdašne donacije sestrinske knjižnice iz Moskve.

Središnji je fond smješten u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a dio građe smješten je i može se posuđivati u narodnim knjižnicama u Vinkovcima, Lipovljanima, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Osijeku i Puli, te u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbirka sadrži raznovrsnu građu (prema izvještaju za 2015. godinu: 3.656  svezaka knjiga i 1.652 jedinica AV građe).

Sva nabavljena građa je inventarizirana i katalogizirana kompjuterski u sustavu "ZAKI" KGZ-a, a informacija o naslovima knjižnične građe može se dobiti putem e-kataloga OPAC koji se nalazi na web stranici www.kgz.hr pod oznakom KATALOG.

Obrada knjižnične građe vrši se u skladu s načinom rada KGZ-a, a u suradnji sa voditeljima Odjela KGZ-a, Gradske knjižnice. Posudba knjižnične građe u matičnoj jedinici provodi se preko posudbenog sustava Gradske knjižnice, te putem međuknjižnične posudbe.

Građa se nabavlja uglavnom u Ukrajini, jer u Hrvatskoj veliki broj objavljenih monografskih i serijskih publikacija imaju za cilj jačanje nacionalne svijesti i identiteta među pripadnicima manjine, ali ne zadovoljavaju potrebu korisnika za informacijama o suvremenom stanju u matičnoj zemlji, najnovijim i vrlo zanimljivim naslovima s kojima raspolaže Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca. Za Rusine građa se nabavlja isključivo u Novom Sadu, jer Rusini u Hrvatskoj ne koriste istu varijantu jezika kao Rusini u Ukrajini. Nabava se vrši prema zahtjevima korisnika koje se ispituje kako putem anketa, tako i pri neposrednom kontaktu voditeljice s korisnicima.

Posebna pažnja kod politike nabave poklanja se specijalnim zbirkama  koje su od neprocjenjene važnosti čak i za ovako malu knjižnicu. Prvenstveno tu je referentna zbirka i zbirka fotoalbuma koji predstavljaju gradove, županije i pokrajine matične zemlje. Takva zbirka daje lijep i slikovit pregled krajolika jedne države za one pripadnike manjine koji nikada nisu imali prilike posjetiti svoju pradomovinu, a interesantna je i za pripadnike većinskog stanovništva. Osim toga, tu su albumi sa različitom tematikom - od stvaralaštva pojedinih slikara, kipara i arhitekata do ilustriranih biografija poznatih književnika, pjesnika i povijesnih osoba. Ove knjige često pronalaze svog čitatelja i izvan konkretne etničke grupe.

Kultura naroda ne može se predstaviti potpuno bez posebne zbirke koja je u stanju prenijeti bit i ljepotu kulturnog naslijeđa i označiti identitet naroda a za koju nije potrebno poznavanje jezika - zbirka muzikalija.

Posebno mjesto u zbirci za etničku grupu zauzima građa koja pruža zemljopisne podatke o matičnoj zemlji: geografske karte i atlasi, karte pojedinačnih gradova kao i knjige s uputama za putovanje, a koje sadrže podatke o cestama, hotelima, restoranima, kolodvorima, spomenicima arhitekture i drugim znamenitostima u zemlji. Ove građe nije puno, ali ona je ipak zastupljena.

Jedan od najvećih izazova za SKRU je, uzevši u obzir da su njezini korisnici malobrojni i raseljeni po cijeloj državi, doći do svakog pa i potencijalnog čitatelja.  Korištenje e-kataloga OPAC koji se nalazi na web stranici www.kgz.hr pokazalo se boljom solucijom u usporedbi s papirnatom verzijom jer korisnici u cijeloj zemlji mogu dobiti informaciju. Međutim, to je učinkovito ako se radi o klasicima ukrajinske ili rusinske literature, te naslovima izdanim u Hrvatskoj. Uzimajući u obzir da korisnici uglavnom ne poznaju najnoviju knjižničnu produkciju u matičnoj zemlji, po mjeri nabave i obrade građe izrađuje se BILTEN prinova u elektronskom obliku u PDF formatu koji se šalje korisnicima, na adrese udruga, u Veleposlanstvo, na Katedru ukrajinistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nalazi se na web stranici Gradske knjižnice, a neke udruge ga izlažu na svojim web stranicama.  

Organizacija informativne službe SKRU vezana je na korištenje infrastrukture Gradske knjižnice Zagreb, tako da korisnik može posuditi knjigu, CD ili DVD, a da ne mora posjetiti knjižnicu u radno vrijeme voditelja. Uzimajući u obzir da dio fonda nije izložen u slobodnom pristupu Gradske knjižnice, već je smješten u spremištu ili depou, korisnici mogu pronaći građu preko kataloga, a zatim zahtjev ostaviti dežurnom knjižničaru u slobodnom pristupu ili poslati voditelju na e-mail. Pripremljenu građu moguće je preuzeti nakon tri radna dana na pultu ili zatražiti putem međuknjižnične posudbe. Posudba knjižnične građe u matičnoj jedinici provodi se preko posudbenog sustava Gradske knjižnice. 

Uzimajući u obzir da Gradska knjižnica ima radno vrijeme od 8 do 20 sati, teško je organizirati neprekidan rad informatora - stručnjaka za manjinu. Voditelj knjižnice zapravo je jedina stručna osoba koja može dati iscrpnu informaciju o fondu, zato je radno vrijeme voditelja tokom tjedna raspoređeno u jutarnjem i večernjem terminu. Informaciju korisnici mogu dobiti putem telefona ili na e-maila. Također, korisnici mogu ugovoriti sastanak s voditeljem, ako planiraju posjetiti knjižnicu s ciljem pronalaženja neke određene literature ili materijala za neki tematski rad.

Treba se posebno osvrnuti na suradnju SKRU s amaterskim udrugama nacionalnih manjina Rusina i Ukrajinaca. SKRU je stručna ustanova koja djeluje po pravilima struke i radi u sustavu ustanova kulture Republike Hrvatske i grada Zagreba. Mnogi korisnici nisu članovi  nijedne od udruga Ukrajinca i Rusina diljem Hrvatske. Stoga je udrugama omogućeno besplatno korištenje prostora Gradske knjižnice u centru Zagreba, gdje je smještena SKRU i  financijska sredstva zbirke za svoje folklorne programe, no za sada je posjećenost takvih vrlo mala. Zbog toga se pokazalo svrsishodnim suradnju s amaterskim udrugama svesti u okvire modela, odnosno u okvire zadaća manjinske knjižnice kao javne stručne ustanove u skladu s opisom posla voditelja.

Takva situacija stvara napetost kod nekih pripadnika manjina, posebice kod čelnika ukrajinskih udruga, koji smatraju knjižnicu svojevrsnim servisom ili sastavnim dijelom amaterskih društava, zanemarujući činjenicu da oni nemaju status niti osnivača, niti financijera manjinske knjižnice. Nekima je teško prihvatiti činjenicu da korisnik knjižnice ne mora biti pripadnik ukrajinske ili rusinske nacionalne manjine, već se knjižnica brine o potrebama svih korisnika koji imaju potrebu za informacijom o Ukrajini, ukrajinskom jeziku, kulturi, tradiciji, povijesti i suvremenom životu.

Bez obzira na poteškoće, Ukrajinska knjižnica već 20 godina uspješno ostvaruje svoju osnovnu zadaću: iz godine u godinu povećava broj korisnikai broj ostvarenih programa, te na taj način opravdava svoje postojanje i vrijednost modela koji je prije 25 godina zaživio u Hrvatskoj.

http://www.kgz.hr/hr/knjiznice/gradska-knjiznica/odjeli-265/sredisnja-knjiznica-rusina-i-ukrajinaca-republike-hrvatske/792

Katarina Todorcev Hlača,

rinahlaca@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-