-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 44, srpanj 2009. :: Iz rada Društva


Pečuh: susret predstavnika Hrvatskoga knjižničarskog društva i Mađarskoga knjižničarskog društva

U Pečuhu je 2. i 3. travnja 2009. održan susret predstavnika Hrvatskoga knjižničarskog društva i Mađarskoga knjižničarskog društva. Susretu su prisustvovali s naše strane predsjednica HKD-a Zdenka Sviben, potpredsjednik HKD-a Bruno Dobrić, Andrea Božić (predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje) i Renata Benić (Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir) kao prevoditeljica na temelju posebnog poziva Ogranka za Pečuh i Baranju. S mađarske strane susret je vodila Ágnes Barátné Hajdu, potpredsjednica Mađarskoga knjižničarskog društva, s obzirom da je predsjednica Klara Bakosz bila spriječena. Susretu su prisustvovali članovi upravnog odbora, kao i predstavnici pojedinih lokalnih ogranaka.

Prvi dan Erika Keszi, predsjednica Ogranka za Pečuh i Baranju, upoznala nas je s radom Ogranka, kao i s organizacijom knjižnične mreže u županiji Baranja, a Jozsef Keresztury nas je upoznao s poviješću i radom Gradske knjižnice Pečuh. U poglavarstvu grada Pečuha prezentirali su nam projekt Pečuh – europski grad kulture 2010. godine, kao i projekt izgradnje nove knjižnice u kojoj će se smjestiti i ujediniti gradska, županijska i sveučilišna knjižnica Pečuh. Taj projekt spajanja triju velikih knjižnica u „Južnu transdunavsku regionalnu knjižnicu i centar znanja“ predstavila je dr. Agnes Fischerne Dardai, ravnateljica Sveučilišne knjižnice Pečuh. Knjižnica će se prostirati na 12 000 m2, a osim klasičnih knjižničnih usluga, raspolagat će i s dvije konferencijske dvorane sa po 200 mjesta koje se mogu spojiti, te nizom manjih radnih prostora za grupni rad i manje seminare, kao i vrtom na zadnjem katu. Planirani završetak gradnje je 2011. godina, a do 2013. godine trebalo bi završiti preseljenje i spajanje knjižnica. Nakon projekta nove knjižnice, poveli su nas u obilazak knjižnice Klimo (povijesne spomeničke knjižnice Sveučilišne knjižnice), koja je bila i jedna od prvih javnih knjižnica u Pečuhu, te starokršćanskog kompleksa Cella Septichora. Dan je završio koncertom komorne glazbe učenika glazbene škole u Glazbenom zavodu.

Drugi dan uslijedio je sastanak u Županijskoj knjižnici Csorba Gyozo, gdje je predstavljena organizacija, rad i projekti Mađarskoga knjižničarskog društva, kao i ciljevi koje bi se željelo postići ovom suradnjom. Upravni odbor Mađarskoga knjižničarskog društva donio je strateški plan o budućem razvoju društva u kojem je kao jedan od ciljeva postavljeno jačanje suradnje sa susjednim društvima. Kako već postoje određeni oblici suradnje među našim društvima, odlučili su da prvo društvo s kojim će raditi na jačanju suradnje bude naše, te je u listopadu prošle godine potpisano pismo namjere. Kolege iz Mađarske javili su se na neke natječaje i dobili određena sredstva za ostvarivanje suradnje, tako da je ovaj susret prvi korak prema tome. Područja na kojima možemo zajedno raditi su brojna, a kolege nude i pomoć vezano uz pristupanje EU te prijave na različite natječaje. Gđa Barátné Hajdu upoznala nas je s poviješću Mađarskoga knjižničarskog društva, kao i njihovom organizacijom koja je dosta slična našoj. Podijeljeni su u 18 regionalnih ogranaka te jedanaest stručnih sekcija. Predstavili su i neke svoje projekte među kojima je vrlo zanimljiv projekt koji se održavao 2007. i 2008. godine – Kompetitivna zemlja s kompetitivnim knjižničarima. Nakon uvodne konferencije, održano je šest lokalnih događanja (road show) po dva dana. Na uvodnoj konferenciji govorilo se o razvoju knjižničarstva i samih knjižničara, sustavu kompetencija i sustavu certificiranja knjižničara, kao i strateškom planu razvoja mađarskih knjižnica u sljedećih pet godina. Na lokalnim događanjima prvi dan su se knjižničari upoznavali s programom certificiranja, a održan je i forum o budućnosti knjižnica i knjižničnog sustava, dok su drugi dan bile radionice prilagođene lokalnim potrebama i željama. Završetak je bio krajem svibnja prošle godine velikom konferencijom u Parlamentu Mađarske, gdje ih je dočekao predsjednik Parlamenta. Uvodna predavanja održali su ministri kulture i obrazovanja, kao i još neki državni dužnosnici, a sve vezano uz budući razvoj i mogućnosti knjižnica. Ono što nam je posebno bilo zanimljivo je njihov sustav certificiranja knjižničara prema kojem svaki knjižničar svakih sedam godina mora obnoviti svoju licencu za rad u knjižnici, a da bi to ostvario, mora sakupiti određeni broj bodova sa seminara, konferencija i stručnih skupova. Moramo napomenuti da taj sustav podržava i država time što je za svakog zaposlenika osigurana određena svota novca (obvezna!) za obrazovanje. To omogućava da svi djelatnici imaju stvarnu mogućnost stalnog stručnog usavršavanja. U nastavku razgovora dogovoreno je da se do sljedećeg sastanka koji bi trebao uslijediti krajem svibnja u Zagrebu pripremi nacrt sporazuma o suradnji između društava i svečano potpiše na zagrebačkom susretu. Po završetku službenog dijela programa uslijedio je obilazak dvorca u Siklosu, kao i obnovljene džamije Makloszi Bej iz 16 stoljeća.

A. Božić
andrea.bozic@saponia.hr

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-