-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 70, srpanj 2016. :: Projekti knjižnica


Bogatimo se s različitostima

S ciljem prihvaćanja i poštivanja različitosti na Odjelu za djecu i mladež Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu, održana je radionica posvećena Romskom narodu koji danas čini najveću etničku manjinu u Europi. Radionica je organizirana u suradnji s gospođom Adaletom e Dinasi iz udruge Romane Droma (Romski putevi) iz Zagreba, a sudionici su bili učenici 4. razreda OŠ Dragojla Jarnević.

Gospođa Dinasi kao predsjednica udruge Romski putevi istakla je da postoji puno predrasuda i krutih stavova o romskoj manjini, koju vrlo rijetko povezuju s kulturnim i pozitivnim društvenim aktivnostima. Upravo pozitivnom kulturnom promocijom treba se boriti protiv predrasuda i pokazati onu lijepu stranu romske kulture, koja je inače zanemarena. Kroz razgovor, priču, glazbu i film gospođa Dinasi je predstavila Rome i istakla da su oni jedini narod na svijetu koji nemaju svoju domovinu. Riječima "Djeco, vi imate jednu domovinu, a nama Romima domovina je čitav svijet." – pojasnila je djeci da Romi kao nomadski narod, uvijek u pokretu, traži svoju sreću putujući svijetom.

Gospođa Dinasi govorila je i o pojačanom interesa Ujedinjenih naroda (UN) za položaj Roma, posebno u Europi, s obzirom na to da su najveća europska manjina. Koristeći pristupe koji se temelje na društvenom razvoju i ljudskim pravima,  agencije Ujedinjenih naroda na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini nastoje pridonijeti otklanjanju nejednakosti, diskriminacije, socijalnog isključivanja i kršenja prava Roma. Djeca, pripadnici romske nacionalne manjine, kao i sva djeca, imaju neotuđivo pravo na obrazovanje, zdravlje, život u obiteljskom okruženju i u primjerenim uvjetima koji stimuliraju njihov razvoj i napredak, pravo na vlastiti jezik, kulturni i religijski identitet. Ipak, bez obzira na to što Konvencija o pravima djeteta, kao temeljni dokument u području zaštite dječjih prava, nalaže svakoj državi članici cjelovitu i sustavnu brigu za svu djecu i stvaranje uvjeta u kojem će svaka djevojčica i svaki dječak dobiti priliku za razvoj svojih mogućnosti, djeca romske nacionalne manjine najčešće odrastaju u nepovoljnim životnim uvjetima. O siromaštvu u kojem odrastaju zajedno sa svojim obiteljima svjedoče i fotografije koje su učenici razgledali. Također, saznali su da Romi potiču iz Indije i da su Europu naselili u 11. stoljeću. Uz Europu, naselili su  Ameriku i sjevernu Afriku. Gospođa Dinasi govorila je i o različitostima kultura, pa tako i kulturi Roma, koja je kao i kod svake druge etničke grupe povezana sa njihovom povijesti. Iako nemaju vlastitu religiju, Romi često prihvaćaju religiju zemlje u kojoj žive. Govore vlastitim jezikom – romski jezik, koji ima povezanost sa jezicima Indije, ali i europskim jezicima.

Kao i mnogi drugi jezici, tako se i romsk dijeli na različite dijelakte. Posebno zanimljiva je odjeća Roma.. Muškarci nose crne hlače i bijele ukrašene košulje, a žene duge suknje sa cvijetnim uzorcima, šarene marame i šalove. Prema romskim vjerovanjima, crvena boja štiti od nesreće te je jedna od čestih boja na odjeći koju nose. S velikim zanimanjem učenici su slušali o romskim običajima i saznali da su njihovi svadbeni običaji slični našima. Glavno obilježje romskih vjenčanja su pokloni u zlatu. Svadbena slavlja Roma najčešće su velike proslave. Mladoženja prvo isprosi mladu te slavlje počinje u njegovoj kući, potom se  nastavlja u kući mlade, gdje idu svi prijatelji i rođaci. Velika važnost tijekom vjenčanja pridaje se glazbi i plesu. S njihovom tradicijom i bogatom kulturom usko su povezani ples, pjevanje i sviranje instrumenata koji se prenose s koljena na koljeno. Romske pjesme bude topla sjećanja, govore o tuzi i radosti, bijedi i neimaštini, ali i o Romima, o njihovom lutanju svijetom i vječnom potragom za srećom i boljim životom. Najpoznatiji praznik Roma je Đurđevdan kojeg slave 6. svibnja i posvećen je bogu proljeća, a slavlje traje tri dana. Dan Svetog Vasilija Velikog – Vasilica (14.1.)  također se obilježava tri dana. Prvog dana obilježavanja po kući se rasporedi novac, žito, grah i riža, a prema njihovim vjerovanjima – onaj tko pronađe novčić bit će sretan i bogat. Gospođa Dinasi govorila je i o Svjetskm kongresu Roma. Na prvom kongresu održanom u Londonu 8. travnja 1971. godine donijete su odluke o izgledu i usvajanju zastave, službene himne i službenog jezika Roma. Odlučeno je da zastava sadrži dvije osnovne boje koje simboliziraju vječno lutanje tog naroda. To su zelena kao simbol neograničenog prirodnog prostranstva te slobode kretanja i plava kao simbol nebeskog prostranstva. U sredini zastave je kotač koji označava vječno putovanje Romskog naroda. Službenom himnom proglašena je poznata romska pjesma “Gelem, Gelem”, a kao službeni jezik prihvaćen je jezik Roma Lovara. Usprkos strogoj tradicionalnoj sredini neke Romkinje uspjele su se izdignuti iz izolirane sredine i ostvariti svoje snove. Kao primjer svjetski poznate Romkinje gospođa Dinasi istakla je Esmu Redžepovu, koju nazivaju kraljicom romske glazbe. Gledajući film, učenici su je imali priliku vidjeti ali i čuti poznatu romsku pjesmu "Gelem, Gelem". Nakon toga, popunjavanjem kraćeg upitnika, učenici su provjerili što su naučili.

Radionica je završila podjelom knjiga učenicima  na romskom i hrvatskom jeziku. Fond našeg Dječjeg odjela također je obogaćen još jednim novim naslovom.

Ova radionica izvrstan je primjer usvajanja novih znanja i spoznaja, razvijanja poštovanja i tolerancije, većeg suosjećanja i razumijevanja kako prema romskoj populaciji tako i prema drugim nacionalnim manjinama različitih kultura, običaja i vjerovanja.

Dubravka Vaštuka

dvastuka@gkka.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-