-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 70, srpanj 2016. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Prikaz stručnog skupa Predmetna obrada: pogled unaprijed, 20. 5. 2016.

Jednodnevni znanstveno-stručni skup u organizaciji Komisije za klasifikaciju i predmetno označivanje Hrvatskog knjižničarskog društva pod nazivom Predmetna obrada: pogled unaprijed održao se 20. svibnja 2016. godine u prostorijama Gradske knjižnice u Zagrebu. Skup je otvorila Branka Purgarić-Kužić, predsjednica Programskog odbora skupa i Predsjednica Komisije za klasifikaciju i predmetno označivanje.

Skup je organiziran u tri sesije, moderator prve sesije bila je Sonja Špiranec koja je najavila prvo pozvano izlaganje dr. sc. Aide Slavić pod naslovom Knjižnične klasifikacije i Library linked data (LLD) u kojem se raspravljalo o semantičkim vezama unutar sustava za organizaciju znanja, koje postoje i unutar klasifikacijskih shema koje povezuju različita područja znanja. Ovi odnosi su značajni radi proširivanja ili specijaliziranja pretraživanja i otkrivanja novog znanja. Ideja semantičkog weba je zaživjela kroz infrastrukturu i tehnologiju otvorenih povezanih podataka – open linked data. Knjižnična klasifikacijska i njezine hijerarhijske veze omogućuju grafičko prikazivanja i pregledavanja područja znanja. Autorica je ukratko predstavila osnovne trendove u primjenama povezanih podataka u području sustava za organizaciju znanja te je prikazala na koji način model raspačavanja UDK na mreži može utjecati na knjižnice i predmetni pristup informacijama u informacijskom prostoru u kojem se koristi UDK. Sljedeće pozvano izlaganje održala je dr. sc. Koraljka Golub s naslovom Tehnološki standardi za sustave za organizaciju znanja. U izlaganju autorica je predstavila standarde koji se povezuju uz sustave za organizaciju znanja odnosno tehnološke standarde za prikaz i razmjenu sustava u digitalnom okruženju te tehnološke standarde za programski pristup u mrežnim servisima koji omogućuju prikazivanje, organiziranje, pregledavanje i pretraživanje interoperabilno i jednostavno. Autorica je ukazala na ograničenost preglednih zapisa odnosno standarda ISO 2709 formata, odnosno MARC 21 i UNIMARC, jer se ne temelje na XML-u ili RDF-u što ga ograničava u dijeljenju podataka. Radi prilagodljivosti i proširivanja ovog standarda autorica navodi kako su pokrenute inicijative za njihovu konverziju u XML, a on omogućuje razmjenu s drugim metapodatcima. Dalje je prikazan SKOS kao najrašireniji primjer standarda za prikaz sustava, a temelji se na RDF-u i XML-u. Njegov podatkovni model temelji se na konceptima, a ne na riječima što mu omogućava dodjeljivanje URI-a. Treće pozvano izlaganje održao je dr. sc. Pero Škorput pod nazivom Primjena ontologija u inteligentnim transportnim sustavima u kojemu su prikazani rezultati istraživanja o primjenama ontologije unutar transportnog sustava. Izlaganje je pravi primjer na koji se način različite discipline danas isprepliću i nadopunjavaju. Zadnje predavanje u prvoj sesiji održao je dr. sc. Tomislav Ivanjko pod naslovom Korisničko označivanje kao metoda organizacije znanja u baštinskim ustanovama. Prikazane su značajne teorijske postavke područja korisničkog označivanja te korisničko označivanje unutar konteksta baštinskog okruženja. Također, prikazani su uspješno provedeni projekti korisničkog označivanja Your Painting Tagger, Flickr Commons, Metadata Games i drugi. Sljedeću sesiju moderirao je dr. sc. Tomislav Ivanjko, a započela je izlaganjem dr. sc. Maria Esserta i Marka Oreškovića pod nazivom Označiteljska pomagala i povezani podaci u predmetnoj obradi. Izlaganje je na zanimljiv način predstavilo razne projekte koji su rezultat označiteljskih pomagala i povezanih podataka, kao što su TeiMark i DocMark. Sljedeće izlaganje bilo je dr. sc. Drahomire Cupar pod nazivom UNIMARC format za klasifikacijske podatke: uporaba i mogućnosti razvoja gdje se prikazao razvoj UNIMARC formata za klasifikacijske podatke u kojem je autorica istražila mogućnosti uporabe UNIMARC formata za klasifikacijske podatke u praksi narodnih knjižnica te istražila mogućnosti njegova razvoja. Zaključeno je kako nakon objavljivanja dokumenta u obliku radnog formata nije došlo do većeg razvoja te je ostalo puno prostora za moguće nadopune i razvoj formata. Dr. sc Senada Dizdar predstavila je izlaganje pod nazivom Uloga predmetne odrednice u konsolidaciji informacija u izradi Bibliografije Sarajevski cvjetnik (1869-1872). Cilj ovog rada je predstaviti izradu Bibliografije Sarajevski cvjetnik koja zadovoljava standardni bibliografski opis te omogućuje opskrbu dovoljnim brojem kazala koja bi omogućila pristup bibliografskim referencama. Nakon toga, predavanje je održala dr. sc. Irena Galić Bešker pod nazivom Pojedinačno kao dopuna općemu: sadržajno označivanje ručno tiskanih knjiga. U radu se prikazalo koliko je specijalističko nazivlje iz pojedinih tezaurusa značajno i korisno u sadržajnom označivanju ručno tiskanih knjiga.

Zadnja sesija stručnog skupa započela je predavanjem Marina Jurage pod nazivom Predmetno pretraživanje na knjižničnim katalozima nove generacije: katalog Knjižnice grada Zagreba. U izlaganju je prikazan katalog „nove generacije“ Knjižnica grada Zagreba koji je implementiran 2013. godine te na koji način je riješeno kretanje predmetnim zapisima i kako to utječe na njihovu veću vidljivost i iskoristivost. Zadnja tri predavanja skupa bila su u obliku Pecha kucha, a započela su izlaganjem Vere Vitori pod naslovom Predmetno označivanje književnih tekstova – povijesnih romana. U radu je prikazano predmetno označivanje beletristike koju obavlja Gradska knjižnica Zadar i njihova korisnost te su usporedno analizirani primjeri predmetnog označivanja Kongresne knjižnice s onim Gradske knjižnice Zadar. Karmen Krnčević i Antonija Miše predstavile su rad pod nazivom Predmetni katalog zavičajne zbirke Sibenicensia u šibenskoj Gradskoj knjižnici u kojem su predstavljeni sadržaji te zbirke. Zadnje izlaganje na skupu predstavile su Ana Šimić i Danijela Kitarović pod nazivom Šibenska pisana baština u svjetlu suvremenih tehnologija u kojem se raspravlja o praksi šibenskih knjižničara u predmetnom označivanju baštinske građe.

Velika posjećenost ovoga skupa ukazala je na prijeku potrebu i nedostatak stručnih događanja na temu predmetne obrade. Skup je održan točno osamnaest godina nakon skupa nazvanog Predmetna obrada: ishodišta i smjernice pa je želja i cilj organizatora bila raspraviti i otvoriti niz teorijskih i praktičnih pitanja vezanih uz suvremena zbivanja u području predmetne obrade. Skup je iznio niz teorijskih i praktičnih pitanja na koja u budućnosti još treba odgovoriti pa se nadamo da na sljedeći skup na temu predmetne obrade nećemo morati ponovno čekati osamnaest godina.

Kristina Berketa

 kberketa@student.unizd.hr

Drahomira Cupar

 dgavrano@unizd.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-