-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 71, listopad 2016. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


13. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

Rujan je, kao i uvijek, rezerviran za događaje koji se bave pitanjima naše struke, a upravo tako je bilo i ove jeseni. Dana 30. rujna 2016. održan je 13. okrugli stol međunarodnog karaktera za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama na temu Imate li teškoće čitanja? Dobrodošli u knjižnicu! Skup se održao u čitaonici periodike Gradske knjižnice u Zagrebu. Organizatori skupa bile su Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama HKD-a i Komisija za čitanje HKD-a, dok je suorganizator okruglog stola bila Gradska knjižnica u Zagrebu. Članovi Programskog i organizacijskog odbora su članovi i suradnici dvaju povjerenstava koji organiziraju skup (abecedno navedeni) Loris Bučević-Sanvincenti, Sanja Bunić, Sanja Frajtag, Dunja Marija Gabriel, Amelia Kovačević, Željka Miščin, Maja Popović, Maela Rakočević Uvodić, Ljiljana Sabljak, Dijana Sabolović-Krajina, Davorka Semenić-Premec. Moderatori skupa bile su Ljiljana Sabljak, Loris Bučević-Sanvincenti i Željka Miščin. Za vrijeme trajanja skupa osigurana je usluga prevoditelja engleskog jezika.

Ove godine skup se bavio problematikom osoba s teškoćama čitanja i disleksijom koji imaju različite jezično-govorne teškoće. Pretpostavlja se da od 5 do 10 % osoba u Hrvatskoj danas ima spomenute teškoće koje uvelike utječu na brzinu, točnost i razumijevanje pročitanog. Ako se disleksija i teškoće čitanja ne dijagnosticiraju u najranijoj dobi, kasnije u životu mogu dovesti do odustajanja od učenja, a samim time se negativno odraziti i na ostale vidove života. Nažalost, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima ne dozvoljava osobama sa spomenutim teškoćama korištenje prilagođene literature te drugih tiskovina i time još više doprinosi njihovom nepovoljnom statusu. Osim toga, na skupu je predstavljena i Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ koju organizira Komisija za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama HKD-a.

Prisutne na skupu, koji je započeo u 10.15 sati, pozdravile su Željka Miščin, zamjenica predsjednice Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama i Ismena Meić, voditeljica Gradske knjižnice.

Veseli nas što možemo navesti podatak da se skupu odazvalo preko 120 sudionika, što je jasan znak da je struka prepoznala probleme s kojima se susreću osobe s disleksijom i teškoćama u čitanju! Među sudionicima skupa većinom su bile kolege i kolegice iz narodnih i školskih knjižnica, predstavnika Grada Zagreba (Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport) te predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH.

Prvi dio izlaganja na skupu započeo je prezentacijom Anamarije Durbešić pod nazivom Moja borba s disleksijom! Anamarija, danas doktorica znanosti zaposlena u tvrtki Hrvatske šume, provela je prisutne kroz probleme s kojima se susretala kao dijete kome nije bila dijagnosticirana disleksija, a upravo joj je disleksija donijela nerazumijevanje školskih nastavnike i kolega što joj je školovanje učinilo još težim. No, usprkos svemu, Anamarija je uspješno prebrodila sve probleme i popela se na najvišu stepenicu obrazovanja!

Sljedeće predavanje na temu Dyslexia? Welcome to our library! održala je Saskia Boets iz flamanske knjižnice za osobe s teškoćama čitanja Luisterpuntbibliotheek i jedna od autora Smjernica za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom. Boets je prisutnima pokazala kako je njena knjižnica, u skladu sa Smjernicama, prilagodila dio svog fonda korisnicima s disleksijom. Knjižnica posjeduje veliki broj građe lagane za čitanje, digitalne građe, audio knjiga i e-knjige, a da bi se što više takvih materijala izdavalo, ulazi se u pregovore s izdavačima. Flamanska je knjižnica, između ostaloga, pokrenula i kampanju za mlade s disleksijom, ne bi li ih potaknula na čitanje.

Aleksandra Horvat,redovna profesorica u miru i Sanja Frajtag, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe u svome su se predavanju na temu Knjižničnih usluga između interesa javnosti i prava autora dotakle važnosti sklapanja Marakeškog sporazuma - dokumenta koji jasno definira koje su to osobe koje imaju teškoće čitanja standardnog tiska, a čiji je cilj povećanje broja naslova koje mogu čitati osobe s teškoćama čitanja i prekogranična distribucija tih naslova, te izmjenu članka 86., Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, kako bi i osobe s teškoćama čitanja bile zahvaćene ovim zakonom.

Logopedica Željka Butorac u svome izlaganju na temu Disleksija od vrtića do fakultetaosvrće se na realnu sliku problema s kojima se susreću osobe s disleksijom danas. Napominje, između ostalog, kako je teško prepoznati disleksiju u vrtićkoj dobi jer djeca rade što žele, ne što moraju, a problemi i razlike nastaju onda kada dijete krene u školu i kada je suočeno sa svakodnevnim školskim obavezama. Butorac naglašava kako je potrebna logopedska terapija te kako je bitno ponuditi djetetu sadržaje za čitanje primjerene njegovim sposobnostima, napravljene prema principima građe lagane za čitanje.

Izlaganje na temu Studenti s disleksijom u Hrvatskoj – nova iskustva održala je Mirjana Lenček, redovna profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Broj studenata koji danas upisuju fakultete povećava se, a prema podacima Europske unije oko 30% upisanih studenata ima dijagnosticiranu disleksiju, za Hrvatsku nažalost točni podaci ne postoje. Bitno je jasno definirati disleksiju i moći je razlikovati od poteškoća čitanja kako bi se što ranije mogla prepoznati i kako bi, na kraju i fakulteti na koje će se veliki broj studenata s disleksijom kasnije upisati, bili senzibilizirani na probleme studenata s disleksijom i teškoćama čitanja.

Željka Miščin, zamjenica predsjednice Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama te voditeljica Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati“ predstavila je sudionicima skupa Kampanju koju organizira Komisija za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama HKD-a. Kampanja službeno počinje 1. listopada 2016. godine, a cilj joj je senzibilizirati javnost na probleme s kojima se susreću osobe s disleksijom i teškoćama čitanja, približiti knjižnice ovoj skupini potencijalnih korisnika i potaknuti izmjenu postojećeg Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03) koji ograničava produkciju većeg broja knjiga i ostalih publikacija prilagođenih osobama koje imaju navedene teškoće. Više o Kampanji možete pročitati u posebnom bloku ovoga broja.

Posljednje izlaganje prvoga djela pripalo je Sanji Bunić, Dunji Marija Gabriel i Amelii Kovačević na temu Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja: pregled rezultata anketnog istraživanja. Komisija za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama provela je anketno istraživanje kojem je bio cilj utvrditi stanje knjižničnih usluga u svim vrstama knjižnica u Hrvatskoj prije početka Kampanje. Na anketu je odgovorio 571 knjižničar, a iz ankete jasno proizlazi da kolege iz struke nemaju jasnu procjenu o tome koliko njihovih članova ima disleksiju ili teškoću čitanja, no zahvaljujući anketi, neki su dobili ideje o tome kako prilagoditi fond i usluge ovoj skupini korisnika. Istraživanje će biti ponovljeno i na kraju Kampanje.

Nakon stanke za osvježenje uslijedila je panel rasprava na kojoj se govorilo o novim saznanjima struke o disleksiji, pomacima koji su, iako u početnoj fazi, ipak učinjeni u Hrvatskoj za studente i učenike s disleksijom, te se govorilo o Kampanji, o njenim težnjama i ciljevima. Također, spomenuto je kako djeca općenito ne vole čitati lektiru i kako treba osmisliti kvalitetne programe ne bi li ih se motiviralo na čitanje. Ovdje je poseban naglasak na djeci s disleksijom i teškoćama čitanja. Na panel raspravi sudjelovali su izlagači prvog djela predavanja.

Zadnji dio skupa bio je rezerviran za primjere dobre prakse. Prvo izlaganje u ovome djelu održale su Maja Peretić i Jasmina Ivšac Pavliša na temu Nove tehnologije u odgoju i obrazovanju – zajedno možemo više. Spomenut je projekt Kompetencijska mreža zasnovana na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama (ICT-AAC). Projekt je trajao 2 godine, a u njemu su sudjelovali stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računalstva, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Grafičkog fakulteta i Filozofskog fakulteta. Tijekom te dvije godine nastalo je 12 aplikacija za poticanje predvještina čitanja, učenja i usvajanja brojeva kod djece. Aplikacijama možete pristupiti putem ovog linka.

Kolegica Jelena Lešaja iz Hrvatske knjižnice za slijepe predstavila je skupu Godinu dana usluge e-knjige u Hrvatskoj knjižnici za slijepe. Knjižnica je 2015. godine uvela uslugu preuzimanja zvučnih knjiga za svoje korisnike od kojih veliki broj ima disleksiju. Pri dizajniranju sučelja, vodilo se računa o osobama koje ne mogu čitati standardni tisak, a tražilica je pogodna za korisnike govorne jedinice i brajevog retka.

Vjeruška Štivić i Matea Pleskalt predstavile su skupu radionicu Vesela škola čitanja koju organizira Bjelovarska narodna knjižnica „Petar Preradović“. Radionica je namijenjena djeci koja teško usvajaju vještinu čitanja i pisanja te njihovim roditeljima. Djeca provode sat vremena tjedno u zajedničkoj igri, čitanju i pisanju, dok ih za to vrijeme nadziru knjižničari, logopedi te, naravno, njihovi roditelji. Osim radionice, djelatnici knjižnice uredili su zbirku knjiga i AV građe za osobe s disleksijom, organiziraju predavanja na temu i trude se  senzibilizirati javnost o problemima osoba s disleksijom.

„Čitamo s vama“ – usluge knjižnice i senzibilizacija javnosti o poteškoćama u čitanju projekt je Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u Koprivnici namijenjen djeci s poteškoćama u čitanju i pisanju, njihovim roditeljima, starateljima, ali i svima onima koji su uključeni u sustav obrazovanja. Kolegica Iva Gašpar predstavila je prisutnima ovaj projekt u okviru kojeg je osmišljena polica sa specifičnom građom, knjigama laganim za čitanje i zbirkom stručne literature te zvučnim knjigama i igrama. Osim projekta, knjižnica izrađuje bilten zvučnih knjiga, popis korisnih linkova, organizira izložbe, predavanja logopeda, tribine i razne druge radionice.

Unazad nekoliko godina veliki broj knjižnica prepoznao je uključivanje pasa u aktivnosti dječjih knjižnica, a među tim knjižnicama svoje mjesto zauzela je i Dječja knjižnica Marin Držić. Prezentaciju na temu Čitanje u društvu terapijskih pasa održala je Ana Pavlek iz spomenute knjižnice. Prije dvije godine ostvarena je suradnja s udrugom Psi pomagači na zajedničkom projektu „Nađi svoj trag“ - nizu radionica za djecu koje su, među ostalim, uključivale i pse pomagače. Osim ovoga projekta, knjižnica je još organizirala i R.E.A.D. program – sat vremena čitanja na glas terapijskom psu.

Zadnje predavanje skupa održale su Davorka Semenić Premec i Sandra Ilievski na temu Mojih sat vremena čitanja uz malu pomoć prijatelja – radionice čitanja s terapijskim psima za mlade s intelektualnim poteškoćama. Ovaj program provodi se u knjižnici Savski gaj od 2008. godine, a uključuje radionice čitanja naglas. Na radionicama procjenjuje se sposobnost čitanja, odabiru se tekstovi, zajedno se čita, razgovara se, odabiru knjige za posudbu, a rezultati se vidi u češćem posjetu knjižnici i čitanju. Prošle godine knjižnica je ostvarila suradnju s udrugom Urban pet, tako da u radionicama danas sudjeluju i psi pomagači.

Nakon završenih predavanja uslijedila je kratka rasprava te su doneseni sljedeći zaključci:

U interesu cjelokupne javnosti i promicanja pismenosti stanovništva u Hrvatskoj potrebno je u knjižnicama:  

  1. uvesti sustavno i organizirano istraživanje teškoća čitanja kod školske djece posebno u manjim sredinama gdje nema dostatan broj stručnjaka i institucija koji se time bave
  2. poticati i motivirati osobe s teškoćama čitanja i disleksijom na čitanje i nakon završetka obaveznog školovanja 
  3. osigurati neometan i ravnopravan pristup književnim djelima i informacijama svim dobnim skupinama osoba s teškoćama čitanja i disleksijom te svim osobama koje iz bilo kojeg razloga ne mogu čitati standardni (crni) tisak
  4. utjecati na izmjenu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03) kojim bi se omogućila proizvodnja većeg broja knjiga priređenih za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom
  5. potaknuti povećanje proizvodnje građe lagane za čitanje koja treba biti dostupna kao tiskana i zvučna građa  
  6. uvesti sustavno financiranje proizvodnje građe lagane za čitanje i daisy zvučnih knjiga na državnoj razini
  7. uspostaviti suradnju u nabavi građe lagane za čitanje s nakladnicima u našoj zemlji i susjednim zemljama
  8. ponuditi korisnicima knjižnica sadržaj za čitanje primjeren njihovim sposobnostima i priređen po principu građe lagane za čitanje 
  9. organizirati u knjižnicama prostor (kutak) s građom laganom za čitanje (Easy-to-read areas)
  10. promovirati usluge za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom na mrežnim stranicama knjižnica i na facebook stranicama  
  11. uspostaviti suradnju knjižnica sa ustanovama i udrugama koje se bave osobama s teškoćama čitanja i disleksijom
  12. uključiti sve zainteresirane u Nacionalnu kampanju za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom – „I ja želim čitati!“ (listopad 2016. – listopad 2017.) u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva (Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama)
  13. informirati i educirati javnost i učiniti je osjetljivom za problematiku osoba s teškoćama čitanja i disleksijom
  14. poboljšati međuinstitucionalnu suradnju stručnjaka koji se bave problematikom osoba s teškoćama čitanja i disleksijom i osoba koje ne mogu čitati standardni (crni) tisak
  15. povećati mrežu knjižnica koje provode programe za korisnike s teškoćama čitanja i disleksijom,  
  16. uspostaviti bolju komunikaciju knjižnica i razmjenu knjižničnih programa i usluga za korisnike s teškoćama čitanja i disleksijom, 
  17. promovirati upotrebu novih tehnologija u radu s osobama s teškoćama čitanja i disleksijom koji potiču čitanje i osuvremenjuju proces obrazovanja
  18. promovirati usluge preuzimanja zvučnih knjiga s internetske stranice Hrvatske knjižnice za slijepe namijenjene osobama koje ne mogu čitati standardni (crni) tisak
  19. poslati zaključke s okruglog stola Ministarstvu kulture RH, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH te Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo vezano uz prijedlog izmjene Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03)
  20. objaviti na mrežnoj stranici HKD-ove Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama prezentacije s okruglog stola

autorica članka: Maja Popović

maja.popovic@kgz.hr

autorica zaključaka: Dunja Marija Gabriel

dgabriel@nsk.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-