-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 44, srpanj 2009. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


11. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica
Opatija, 1. - 4. travnja 2009.

Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva i Sveučilišna knjižnica u Rijeci organizirali su od 1. travnja do 4. travnja 2009. godine u Opatiji 11. dane specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Tema ovogodišnjih popularno nazivanih Specijalki bila je Knjižnice: kamo i kako dalje?, a podteme koje su ocrtavale interes i djelovanje ovogodišnjih izlagača i njihovih ustanova bile su Knjižnice i očuvanje kulturne baštine, Knjižnice bez granica:digitalni repozitorij te Knjižnični softver.

Skup je započeo iznimno dobro posjećenim radionicama i aktivnim sudionicima. Radionica Tri (ne sasvim lagana) koraka do repozitorija ustanove Ive Melinščak-Zlodi i Marijane Glavice (Filozofski fakultet u Zagrebu) aktivnim sudjelovanjem sudionika problematizirala je tijek osnivanja digitalnog repozitorija ustanova, što je sagledano kroz iskustva stečenih pri implementaciji repozitorija Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Radionica Nabava i međuknjižnična posudba u svim sustavima uspješno je prikazala nove mogućnosti izgradnje zbirki i međuknjižnične posudbe korištenjem različitih knjižničnih softvera. U prvom dijelu radionice izlagali su kolege iz Slovenije: Mojca Dolgan Petrič, Alenka Logar Skobir, Silvester Videtič, a drugi dio radionice održale su Jelica Leščić i Zagorka Majstorivić (NSK). Izlaganje je prikazalo IFLA-ine Smjernice razvojne politike zbirke upotrebom modela Conspectus. Radni dio dana završio je predstavljanjem Zbornika radova 10. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica (http://www.hkdrustvo.hr/hr/izdanja/drustvena/10/ ), nakon kojeg je uslijedilo druženje uz domjenak.

Drugi dan skupa započeo je izlaganjem European cultural heritage: united in its diversity Paula Doorenboscha (Nacionalna knjižnica Nizozemske). Predstavljena je mrežna stranica Europeana.eu http://www.europeana.eu/portal/ koja pruža besplatan pristup zbirkama digitalizirane građe. Uslijedilo je izlaganje Nacionalni projekt digitalizacije „Hrvatska kulturna baština“ Dunje Seiter-Šverko (Ministrastvo kulture). Predstavljen je projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvatska kulturna baština, a predstavljena je i mrežna stranica projekta koju je moguće pregledati na http://www.kultura.hr/. Pojedine dijelove projekta predstavile su Davorka Bastić i Alemka Belan-Simić (KGZ) izlaganjem Digitalizirana zagrebačka baština – projekt Knjižnica grada Zagreba, kojim se na jednom mjestu okuplja digitalizirana vrijedna i rijetka građa Gradske knjižnice, što možete pogledati na http://92.242.243.196/kgzdzb/; te Sofija Klarin, Maja Jokić i Jasenka Zajec prezentacijom projekta NSK Portal starih hrvatskih publikacija, koji će predstavljati središnje mjesto za pretraživanje i pristup digitaliziranim starim hrvatskim novinama i časopisima koji se čuvaju u NSK.

Vlatka Lemić (HDA) predstavila je inicijativu za pokretanjem Europske digitalne zaštite Digital Presevation Europe, DPE inicijativa http://www.digitalpreservationeurope.eu/ koja želi unaprijediti koordinaciju, suradnju i dosljednost u sadašnjim aktivnostima kako bi se osigurala efektivna zaštita digitalnih materijala.

Portal digitalne knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavili su Kristijan Crnković (ArhivPRO d.o.o.), Kristina Polak-Bobić i Vedrana Jurčić (HAZU) koji se nalazi na http://92.242.243.196/hazu/index.php.

Marina Vinaj (Muzej Slavonije, Osijek) govorila je na temu Stara knjiga - između knjižnične teorije i muzejske prakse opisujući primjere iz bogatog knjižničnog fonda knjižnice koji posjeduje i vrijedne spomeničke zbirke. Blaženka Peradenić-Kotur (NSK) izlaganjem na temu Mjesto službenih publikacija u pisanoj baštini Republike Hrvatske prikazala je nedovoljno poznate državno-pravne, političke i povijesne dokumente kao i suvremene hrvatske publikacije u kontekstu pisane baštine Republike Hrvatske. Vesna Špac (Brodarski institut) govorila je o pisanoj baštini s oznakom tajnosti te o specifičnom fondu Knjižnice Brodarskog instituta. Izlaganje o osnivanju Zajednice knjižnica sveučilišta Hrvatske – ZaKSH (Consortium of Academic Libraries Croatia) u lipnju 2008. godine održala je Tijana Barbić-Domazet (Sveučilišna knjižnica u Puli).

Tematski blok o digitalnim repozitorijima otvorio je Paul Doorenbosch izlaganjem The Dutch repository framework and its European context o Nizozemskom znanstvenom repozitoriju (DARE, Digital Academic Repositories) koji „izgrađuju“ sveučilišne knjižnice u suradnji sa znanstvenim institucijama. Nizozemski znanstveni repozitorij poslužio je kao primjer za europsku mrežu repozitorija DRIVER http://www.driver-repository.eu/. Otvoreno dostupni digitalni repozitoriji bili su tema Ivane Hebrang Grgić (Filozofski fakultet u Zagrebu), a Željka Radovinović (Muzička akademija) govorila je o problemu autorskih prava i digitalnim repozitorijima zvučnih snimaka. Repozitorij Medicinskog fakulteta u Zagrebu predstavila je Helena Markulin (Medicinski fakultet, Središnja medicinska knjižnica) http://medlib.mef.hr/.

Usporedbu bibliografskih formata UNIMARC i MARC 21 te povijest razvoja i nastanak formata predstavila je Vesna Hodak (NSK). U bloku predavanja koji je predstavljao knjižnični softver imali smo priliku upoznati Aleph, ZAKI, MetelWin, Biblio.Net, Koha, KITlib4, K++.

Ovogodišnju temu skupa popratila su i 22 posterska izlaganja.

Stručni dio skupa završio je okruglim stolom na kojem su uvodna izlaganja održali Senka Tomljanović (Sveučilišna knjižnica Rijeka), Dragutin Katalenac (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) i Nikolina Radić-Štivić (Grad Rijeka, odjel gradske uprave za kulturu). Priloženi su zaključci doneseni na Okruglom stolu skupa:

U okviru uvodnih izlaganja, sudionici su upoznati s podacima o baštinskim fondovima, stanjem i problemima njihove zaštite u sveučilišnim knjižnicama u Osijeku, Puli, Rijeci i Splitu, te znanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru. Riječ je o općeznanstvenim knjižnicama koje imaju i iskustvo u provođenju matičnosti nad zaštićenim knjižničnim zbirkama na svojem području. Nažalost, baštinski karakter i značaj ovih knjižnica, kao i njihove potrebe u odnosu na pohranu, obradu, čuvanje i zaštitu te osiguravanje dostupnosti obveznog primjerka i stare i vrijedne građe koju čuvaju u svojim fondovima, nisu uvijek jasno sagledani unutar sustava kulturnih djelatnosti.
U skladu s navedenim, na Okruglom stolu su doneseni sljedeći zaključci:
Ministarstvu kulture Republike Hrvatske se predlaže:

01.     da prepozna, potvrdi i reafirmira općekulturni i baštinski značaj sveučilišnih knjižnica u Osijeku, Puli, Rijeci i Splitu i općeznanstvenih knjižnica u Zadru i Dubrovniku, te ga podupre u svojim programima

02.    da redovito financira djelovanje ovih knjižnica vezano uz posjedovanje zbirki obveznog primjerka i zbirki stare i rijetke građe, uključujući i programe i projekte sljedećih sadržaja:
         a) ulaganja u prostor, opremu i investicijsko održavanje u svrhu zaštite obveznog primjerka i građe koja ima svojstvo kulturnog dobra
         b) poslovi vezani uz reviziju starih rješenja o registraciji i unos novih podataka o kulturnom dobru u Registar pokretnih kulturnih dobara R
         c) poslovi vezani uz izradu dokumenata o zaštiti sukladno Pravilniku o zaštiti knjižnične građe

03.    da osigura provođenje Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj iz 2001. godine, te da ga u tom cilju po potrebi dopuni i izmijeni

04.    da reafirmira mjesto i ulogu ovih knjižnica u nacionalnim programima baštinskog značaja kao npr. „Program digitalizacije hrvatske baštine“ dodjeljujući im ulogu (regionalnog) nositelja programa

05.    da bolje poveže i uključi ove knjižnice u cjelokupni sustav zaštite kulturnih dobara (povezivanje s nadležnim konzervatorskim odjelima)

06.    da osnuje i financira regionalne centre za (staru) knjigu:
         a) radionice (primarne) zaštite
         b) regionalne centre za digitalizaciju

07.    da osigura uključivanje ovih knjižnica u međunarodne programe i projekte (CERL i sl.).

Skup je završio stručnim izletom u Sveučilišnu knjižnicu u Rijeci s predstavljanjem stalnog postava izložbe Glagoljica te posjetom Crkva Gospe Trsatske, Franjevačkog samostana i samostanske knjižnice.

S. Žunić
sanja.zunic@kgz.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-