-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 75, listopad 2017. :: Tema broja: "Suvremena knjižnica kao prostor društvenog života zajednice"


Drugačija knjižnica –između sna i mogućnosti

Svi putovi koji iz grada Kutine vode prema okolici  za one koji istinski gledaju su poput malog putovanja u prošlost. Osebujne prirodne ljepote moslavačkog kraja dopunjene građevinskim djelima niza  pokoljenja izvor su posebnog doživljaja i ljepote. Drvena zdanja -trijemovi, čardaci, drvene staje, drvarnice postavljeni su u raskošni okvir prirode nenametljivo i skladno te ostavljaju dojam kao da su iznikle iz nje same. Svojim proporcijama, materijalima uzetim iz prirode i bojama koje odgovaraju okolišu svjedoče o kulturi i osjećajnosti mnoštva neznanih graditelja. Narodna arhitektura ovoga kraja srasla je  sa svojim tlom kao tvorevina umjetničkog, narodnog duha svoga vremena i svog posebnog građevnog elementa hrasta lužnjaka.

Školska knjižnica Tehničke škole Kutina nastala je 70-tih godina 20. stoljeća u okviru tadašnjeg srednjoškolskog centra. Nažalost, malo se toga od povijesne kulture gradnje i opremanja odrazilo u stvaranju knjižnice. Devedesetak kvadrata pravokutnog prostora  opremljen je funkcionalno (visokim željeznim policama i sivim željeznim ormarima), ali  nažalost bez osjećaja za estetiku i potrebe da se mladi korisnici u tom prostoru osjećaju dobrodošlo i ugodno. Takva knjižnica, unatoč bogatom i godinama izgrađivanom raznolikom fondu, nije poticajna kako radnom osoblju tako ni mladim korisnicima. Od samog početka rada u knjižnici nastojim vanjsku ljepotu kraja u koji sam doselila unijeti u prostor knjižnice kako bi je učinila sebi i svojim korisnicima drugim domom. Kroz godine prostor se unatoč nedostatku sredstava, polako, ali ipak kontinuirano mijenjao. Poneki komad drvenog namještaja vlastite izrade, umjetnički predmeti nastali u školskim kreativnim radionicama, biljke i dekorativni predmeti pomalo su mijenjali lice hladnog, sterilnog  prostora i približavali ga onome što bi jedna srednjoškolska knjižnica trebala biti –topao, ugodan  i zdrav prostor  ispunjen građom i poticajnim sadržajima, gdje korisnici rado borave.

Knjižnica dobiva priliku za proširenje 2013. godine kada joj se pripaja prostor stare računalne učionice koju smo prenamijenili u zaseban prostor čitaonice. Inspiraciju nismo morali dugo tražiti, već smo na osnovu vlastitog projekta Podignite visoko krovnu gredu tesari –priča o moslavačkom seljaku i hrastu lužnjaku ili kako očuvanjem razvijati, a razvojem sačuvati, krenuli u oblikovanje novog prostora. Cilj nam je bio da kroz projekt predajnog narodnog graditeljstva edukacijom i kreacijom dođemo do prostora koji bi uz osjećaj za prirodu i tradiciju imao specifičnu lokalnu notu, nudio doživljaj jednoga kraja, a da se u procesu njegova stvaranja držimo svih uzusa održivosti i djelovanjem ostavimo što manji ekološki otisak. Pokušali smo stvoriti prostor s redefiniranim elementima prošlosti, povezati našu tradicijsku gradnju sa suvremenom i tako je sačuvati za budućnost. Kao i uvijek najveća prepreka do ostvarivanja planiranog bila su sredstva. Jedinu potporu koju smo izvan institucije uspjeli dobiti bila je donacija Grada Kutine i upravo zbog toga morali smo, nažalost, od nekih planova odustati. Ipak, u prostor smo unijeli dosta drvenih elemenata koji dišu i čine ga toplim, oslikanih površina te površina po kojima se može pisati, crtati, jednostavno izraziti se i pokazati svoju kreativanost. Prvi gosti u novom prostoru bili su predstavnici  kutinske romske zajednice koji su u njega unijeli ritam, veselje i boje. Potom su uslijedili susreti s književnicima, redateljima, ekolozima, a trenutno kroz predstavljanje dva knjižna naslova želimo proširiti krug prijatelja, ugostiti ljude koje je velika nesreća donijela do našeg grada, a koje doživljavamo samo kroz prizmu te nesreće i izbjeglištva,  istovremeno ne znajući mnogo o njihovoj kulturi, civilizaciji, prebogatom povijesnom naslijeđu. S mladim ljudima i ženama iz Sirije razgovarat ćemo o ljudskim slobodama i pravima, budućnosti  i ljubavi.

Antička pjesnikinja Sappho stihom svoje svadbene himne Podignite visoko krovnu gredu tesari slavi ceremoniju braka (simboličnog zasnivanja novog doma), a mi s projektom istog imena i svakodnevnim djelovanjem pokušavamo jednoj knjižnici i svim njenim korisnicima dati boje, okuse i ono što je najvažnije osjećaj doma.

KUD Crni biseri i književnik Nebojša Lujanović

Redatelj Bogdan Žižić u našoj knjižnici

Drugačiji pogled  na rat u Siriji i istinsko oslobađanje žena na prostorima gdje bi to najmanje očekivali

Gordana Rešicki Degoricija

gordana.tsk@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-