-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 75, listopad 2017. :: Tema broja: "Suvremena knjižnica kao prostor društvenog života zajednice"


Kvartovska knjižnica je aktivan treći životni prostor građana

Knjižnica Selčina je mala gradska knjižnica s velikim značajem za kvart u kojem se nalazi. Otvorena je 1989. godine u sesvetskom naselju Selčina, u prizemlju jedne od brojnih stambenih zgrada, kao ogranak za djecu i mladež Knjižnice Sesvete. Knjižnica Sesvete se nalazi u centru Sesveta i udaljena je 1000 m od Knjižnice Selčina, te je 1999. godine prostorno proširena, dobivši tada i odjel za djecu i mladež unutar svojih zidova.

Knjižnica Selčina se od tada transformira u pravu kvartovsku knjižnicu privlačeći svojom ponudom građe i raznovrsnih programa sve dobne skupine naselja Selčina. Međutim, i dalje je prepoznatljiva prvenstveno po kontinuiranom i snažnom radu s djecom i mladima. Razlog tome je vjerojatno njezina prvonamjenska zadaća koja ju je desetak godina obilježavala. Sesvetska djeca su naviknuta da je u prostoru Knjižnice Selčina, koji im je namještajem i ugođajem u potpunosti prilagođen, uvijek  na raspolaganju program za njih i znaju da su im vrata širom otvorena.

Roditelji, djedovi i bake također sve češće pronalaze razlog zbog kojeg rado dolaze u ovu knjižnicu.

Ona je danas aktivno kvartovsko središte i okupljalište. Knjižnica je uklopljena u tendencije koje se u suvremenom društvu očekuju od narodnih knjižnica. Svojim konceptima rada te novim uslugama i novom ulogom nastojimo u Knjižnici zadovoljiti kulturne, obrazovne i informacijske potrebe svih korisnika unutar lokalne zajednice i šire. Kontinuiranim djelovanjem u Knjižnici aktivno se uključujemo u ostvarivanje razvojnih ciljeva društva pod čijim zahtjevima doživljavamo stalne promjene. Također nastojimo svojim radom i  realizacijom brojnih knjižničnih programa utjecati na pozitivne promjene unutar lokalne zajednice i na taj način doprinositi stvaranju kvalitetnijeg i humanijeg življenja.

Jasno je da je svaka suvremena knjižnica, pa tako i ova,  mjesto na  kojem je moguće ostvarivati  cjeloživotno obrazovanje različitim neformalnim oblicima učenja. Istovremeno se odvija proces odgajanja ponuđenim obrazovnim sadržajima, budući da je odgojna dimenzija neodvojiva od obrazovne. Svi programi se realiziraju s ciljem stvaranja smislenijeg života za pojedinca, a time se ujedno doprinosi i stvaranju boljeg svijeta. Knjižnični programi i djelovanje u Knjižnici Selčina su  upravljani tom mišlju. Svakodnevno se u Knjižnici održavaju raznovrsne radionice za djecu u svrhu njihova aktivnijeg i kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena. Takvim kontinuiranim djelovanjem na najmlađu populaciju kvarta istovremeno ih i odgajamo i obrazujemo neformalnim i njima rado prihvatljivim sadržajima. U Knjižnici se održavaju stalne i redovite knjižnične aktivnosti poput pričaonica, maštaonica, likovnih i literarnih radionica, dramsko-lutkarskih radionica i sl. Budući da Knjižnicu osim djece koriste i njihovi roditelji, odnosno sve dobne skupine zajednice, trudimo se i za njih oblikovati naše programe sa željom da ih se informira, educira i zabavi raznovrsnim kulturnim i edukativnom programima. Prostor prilagođavamo trenutnoj aktivnosti preslagivanjem pomičnog namještaja i na taj način stvaramo najbolji mogući ambijent. Kontinuiranim radom i okupljanjem sugrađana podižemo kvalitetu življenja unutar sredine u kojoj djelujemo.

Knjižnica je  na raspolaganju svim članovima zajednice  s ciljem poticanja osjećaja pripadnosti i solidarnosti među, često vrlo različitim knjižničnim korisnicima. S tim ciljem smo osmislili i posebne, inkluzivne programe poput radionice etno nakita koja uključuje različite generacije i djecu s posebnim potrebama.

Svojim knjižničnim djelovanjem usmjeravamo građane da na jednom mjestu nađu potrebne informacije i aktivnosti vezane uz kulturu, obrazovanje, učenje i sl. Knjižnični prostor je također mjesto opuštanja i odmora u mirnom, ugodnom ozračju punom međusobnog uvažavanja i poštovanja između svih sudionika. Danas se često spominje knjižnica kao treći čovjekov životni prostor (nakon doma kao prvog i posla kao drugog najvažnijeg ljudskog obitavališta). Da bi knjižnica doista bila aktivan treći prostor potreban je trud, entuzijazam i stručnost knjižničara prilikom oblikovanja i obavljanja knjižničnih aktivnosti i događanja. Iznimno je važno da se u knjižničnom prostoru svi osjećaju dobrodošli i da imaju priliku aktivnog uključivanja i sudjelovanja. U naselju Selčina ljudi uglavnom žive u vrlo skučenim životnim prostorima i Knjižnica Selčina stoga ima veliki značaj kao mjesto druženja pri čemu  dolazi do samoostvarivanja knjižničnih korisnika socijalnom interakcijom.

Na knjižničarima je zadatak organizacije takvih druženja s ciljem svrhovitosti. Svjedoci smo činjenice koja ukazuje da je često prostor Knjižnice premalen jer na događanjima poput književnih susreta, koncerata i obilježavanja prigodnica bude gužva.

To nam je pokazatelj da su ponuđene knjižnične aktivnosti, događanja i knjižnični prostor potrebni lokalnoj zajednici što je ujedno  motivacija za pomno osmišljavanje daljnjeg rada. Kvartovska knjižnica je danas neizostavan treći životni prostor građana.

Keti Krpan

keti.krpan@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-