-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 44, srpanj 2009. :: Centar za stalno stručno usavršavanje


Dostupnost knjižnica za sve: knjižnične usluge za slijepe i slabovidne osobe
Koprivnica, 22. svibnja 2009.

Sintagma iz naslova predstavlja jednu od glavnih zadaća narodne knjižnice – dostupnost svima, a ujedno je i naziv edukacijskog programa koji u sklopu CSSU-a organizira koprivnička Knjižnica i čitaonica «Fran Galović». Među knjižničarima poznata je činjenica da je koprivnička knjižnica uspješno konkurirala za sredstva iz Europske Unije u sklopu programa CARDS 2002 s projektom Knjižnične usluge za slijepe i slabovidne, kao pionirskim projektom za uspostavljanje usluge namijenjene toj kategoriji korisnika u hrvatskim narodnim knjižnicama. Projekt je implementiran 2006. godine. Vrijednost ovoga koraka prepoznalo je i Ministarstvo kulture te je nabavilo opremu za čitanje za slijepe i slabovidne osobe koja se distribuira po narodnim knjižnicama, a knjižnice se obvezuju uspostaviti uslugu za slijepe i slabovidne korisnike.

U Gradskoj knjižnici Rijeka već se duže vrijeme razmišlja o pokretanju usluge za slijepe i slabovidne te je u novoj zgradi knjižnice planiran i Odjel za slijepe i slabovidne osobe. No, donacija opreme iz Ministarstva kulture «požurila» nas je pa smo morali krenuti u proces uspostavljanja nove usluge. Prvi korak svakako je edukacija, stoga smo se 22. svibnja ove godine uputili u 300 km udaljenu Koprivnicu kako bi na licu mjesta vidjeli koji nas koraci očekuju.

Osim kolegice Črnjar i mene iz Gradske knjižnice Rijeka, na radionici CSSU-a Dostupnost knjižnica za sve: knjižnične usluge za slijepe i slabovidne osobe sudjelovale su kolegice Jadranka Del Ponte i Katica Budić iz Knjižnice i čitaonice Kutina, Kornelija Marošević, predstavnica Grada Kutine, te kolega Toma Šimundža iz splitske Knjižnice Marka Marulića. Edukaciju su vodili kolegice i kolega iz koprivničke knjižnice: ravnateljica Dijana Sabolović-Krajina, Ljiljana Vugrinec i Kristian Ujlaki, no u pripremu samog sadržaja programa bile su uključene i druge kolegice iz knjižnice. Naravno, tu su bile i predstavnice Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije, partnera u provođenju projekta: predsjednica udruge Dragica Zlatar te tajnica Vesna Babić, koje su aktivno sudjelovale u cijelom programu radionice iznoseći praktične situacije i probleme slijepih osoba.

Sam program edukacije sastoji se od nekoliko tema koje su vrlo iscrpno obrađene: uvođenje knjižnične usluge za slijepe i slabovidne u postojeće knjižnične usluge, nabava knjižnične građe i tehničke opreme, edukacija knjižničara i komunikacija sa slijepim i slabovidnim korisnicima, animacijsko-edukativni programi, promidžba usluge i rezultati. Program radionice uključuje i prezentaciju korištenja tehničke opreme za čitanje slijepih i slabovidnih osoba. Sudionici su dobili pregršt vrlo konkretnih i praktičnih informacija o svim aspektima ove usluge te smo ocijenili ovu radionicu vrlo korisnom i poticajnom.

Najefektniji dio svakako je iskustvena radionica kojom cijeli program počinje, a cilj joj je senzibilizacija sudionika za problematiku slijepih i slabovidnih. Svi sudionici s povezom na očima bili su suočeni s najčešćim pogreškama koje videće osobe rade u susretu sa slijepim osobama i osjećajima koje takvi postupci izazivaju – nelagoda, strah, neizvjesnost. Tih nekoliko minuta s povezom bilo je sasvim dovoljno da shvatimo s koliko pažnje i poštovanja trebamo pristupiti slijepim korisnicima. Susret i razgovor sa slijepim i slabovidnim suradnicama i korisnicama knjižnice također je iskustvo koje nas je obogatilo i otvorilo za nove spoznaje.

Idući termin ove radionice predviđen je za studeni ove godine te toplo preporučujemo narodnim knjižničarima da sudjeluju neovisno o tome planiraju li pokrenuti uslugu za slijepe ili ne, jer mogu puno naučiti o komunikaciji sa specifičnim kategorijama korisnika, pisanju projekata i čitavom procesu uspostavljanja nove usluge u knjižnici.

G. Tuškan Mihočić
gorana.tuskan-mihocic@gkri.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-