-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 76, siječanj 2018. :: Projekti knjižnica


Školska knjižnica brine o kulturi čitanja mladih

Jedan od važnijih zadataka školske knjižnice podizanje je kulture čitanja među mladima. Na Gimnaziji Murska Sobota uključeni smo u republičke projekte povezane s čitanjem.

Mlade pokušavamo nagovoriti i potaknuti na čitanje, a kulturu čitanja širimo različitim aktivnostima, pripremajući različite prigodne i tematske izložbe kojima upozoravamo na važne kulturne događaje koji su povezani s knjigom.

Projekt Rastem s knjigom

Rastem s knjigom nacionalni je projekt poticanja kulture čitanja. Projekt koordinira Javna agencija za knjigu u suradnji s Ministarstvom kulture, Ministarstvom  obrazovanja, znanosti i sporta, Zavodom Republike Slovenije za školstvo, Udruženjem općih knjižnica, Sekcijom školskih knjižnica kod Saveza bibliotekarskih društava Slovenije, Društvom školskih knjižničara Slovenije i Društvom slovenskih pisaca. U proljetnim mjesecima javnim natječajem stručna komisija među prijavljenih slovenskih djela za mlade, izabere dva djela – jedno za učenike sedmih razreda i jedno za učenike prvih razreda srednjih škola koje učenici dobiju na poklon. U austrijskoj Koroškoj, u Trstu, Gorici, Porablju te Varaždinu učenici također dobiju te knjige pa ih čitaju i u tim državama, odnosno pokrajinama.

U rujnu s učenicima prvih razreda srednje škole posjećujemo Regionalnu i studijsku knjižnicu Murska Sobota. Učenici se upoznaju s osnovnim informacijama o knjižnici, s djelovanjem COBISS sistema, s najnovijim izdanjima književnosti za mlade te im se predstavi jedna knjiga koju dobiju na poklon.

Naša škola sudjeluje u projektu od samog početka 2010. godine. Učenicima je glavni zadatak pročitati knjigu. Ove godine dobili su knjigu Planet koji ne raste autorice Lučke Kajfež Bogataj koja istražuje područje meteorologije i klimatologije. U knjizi upozorava na sebično i neracionalno uništavanje Zemlje, jedini doma kojeg čovjek ima.

Povodom Svjetskoga dana zdravlja, 7. travnja i 22. travnja, Svjetskog dana Zemlje, u sklopu međupredmetne korelacije slovenskog jezika, bibliotekarstva i biologije obrađivat će se ekološka problematika s ciljem osvještavanja civilnog društva, posebno mladeži o lokalnim ekološkim problemima.

Susreti s umjetnicima obogaćuju i nadograđuju nastavno gradivo. Najčešće su to pjesnici, a često i glazbenici, glumci i sl. Organizacija i izvedba ovisi o angažiranosti  knjižničara, učitelja i, naravno, ravnatelja. Materijalna sredstva često su prepreka pa se prijavljujemo na projekte koji su sufinancirani.

Oko besede

Osnovne i srednje škole u Pomurju svake godine posjete pisci u okviru tradicionalnog susreta Oko besede (Oči riječi) koji se u Murskoj Soboti odvija od 1997. godine. Večernica je nagrada za najbolje omladinsko djelo izdano u protekloj godini. Pokrovitelj je Večernice novinsko-izdavačko poduzeće Večer. Susreti s piscima uvijek su ugodni, a mladi su oduševljeni  neposrednim susretom s piscem s kojim mogu razgovarati. Ovakvi susreti su besplatni, dakle škola nema materijalnih troškova, a običaj je svakom piscu dati simboličan dar u znak zahvalnosti.

U rujnu 2016. ugostili smo pisca Rudolfa Frančeka i spisateljicu Marjanu Moškrič koja je autorica romana za mlade Sanje o belem štrpedu za koji joj je Društvo slovenskih pisaca dodijelilo nagradu za najbolje literarno djelo za mlade - Desetnica. Učenici su navedenu knjigu dobili u okviru projekta Rastem s knjigom. Uz kratak kulturni program s gostima je razgovarala naša učenica. Prije susreta s autorima knjižničarska grupa pripremila je izložbu o gostujućim piscima.

Susresti se u živo s autorima, razgovarati s njima i  osobno ih upoznati,  za čitatelja je izuzetno iskustvo i novi poticaj za čitanje.

Pozovimo riječ

Gimnazija Murska Sobota  često surađuje  s Društvom slovenskih pisaca, koje od 1996. godine organizira i koordinira literarno-obrazovni program pod nazivom Povabimo besedo (Pozovimo riječ). Namjena je programa razvijanje zanimanja kod mladih za slovensku književnost. U neposrednom kontaktu upoznaju umjetnika i njegovo stvaralaštvo. Kako će se predstaviti autora i njegovo djelo, ovisi o dogovoru autora i organizatora. Na samom događanju sudjeluju mladi čitatelji različitim igrama, pjesmama ili interpretacijom. Društvo  slovenskih pisaca je mnogobrojno pa se kod izbora pisaca uzimaju u obzir želje učenika, različite obljetnice i nagrade, a izbor dosta ovisi i o aktivnostima koje autor pripremi za učenike.

Na školi je gostovalo već mnogo umjetnika, uglavnom su to bili pisci, ali i glumci i glazbenici.

Naš gost  bio je Vlado Kreslin.

Predstavila bih posjet Vlade Kreslina, slovenskog kantautora, folk-rock glazbenika i pjesnika. Posjetu je prethodila tematska izložba koju su pripremile članice knjižničarske grupe. Vlado Kreslin medijski je poznat glazbenik i pisac. Njegova umjetnička djelatnost duga je i bogata. O njemu postoji puno raznovrsnog materijala: zvučnog, slikovnog, revijalnog, filmskog i knjižnog. Višeslojno je doživljavanje iste teme preko različitih medija zanimljivo i izazovno.

Predstavljanje je bilo organizirano u Gledalištu Park u Murskoj Soboti. Sudjelovali su učenici prvih, trećih i četvrtih razreda srednje škole te, u pratnji školskih knjižničarki, četiri učenika iz pomurskih osnovnih škola.

S gostom smo razgovarali o njegovom životu i radu, izvodili recitacije i slušali autorove uglazbljene pjesme. Na početku je gimnazijski pjevački zbor zajedno s Vladom Kreslinom izveo pjesmu Daleč je moj rojstni kraj (Daleko je moj rodni kraj). Razgovor je vodila učenica trećeg razreda gimnazije. Autor je oduševio mladu publiku kao pisac, glazbenik te kao zanimljivi sugovornik. Gimnazijalci su pripremili recital Kreslinovih pjesama, a u razgovoru je autor pričao o svom djetinjstvu u Beltincima, objašnjavao sadržaj svojih pjesama i prekmursku melankoliju koja je utjecala na njegovo stvaralaštvo.

Na kraju je, kao točka na i, iz dvorane odzvanjala zajednički otpjevana pjesma Od visine se zavrti te veliki aplauz. Predstava je kod mnogih potaknula želju za čitanjem i slušanjem Kreslinove poezije. Vladu Kreslina bilo je ugodno upoznati, ne samo kao glazbenika s koncertnih podija, nego i iz drugih kutova – kao pjesnika, čovjeka širokih obzora te zanimljivog sugovornika.

Bogatim kulturnim programom i izložbom obogatili  smo znanje posjetitelja  te doprinijeli novim umjetničkim doživljajima, a ono što je sigurno da će posjetitelji Vladu Kreslina pamtiti i poželjeti čuti ponovno.

Milena Zelko

milena.zelko@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-