-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Školske knjižnice u teoriji


Školski knjižničar - oblikovatelj cjeloživotnog učenja

Koncept cjeloživotnog učenja zamišljen je kao potreba (usustavljivanja) učenja u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno te informalno). S druge strane ne smiju se zanemariti jednako važni ciljevi koji pridonose aktivnijoj ulozi pojedinca u društvu. Ti su ciljevi poticanje društvene uključenosti, razvoj aktivnoga građanstva te razvijanje individualnih potencijala pojedinaca.

Danas se najčešće polazi od sljedeće definicije cjeloživotnog učenja: “sve vrste učenja tijekom odrastanja i odrasle dobi s ciljem unapređenje znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinaca” (EU, 2000.).

Cjeloživotno učenje usmjereno je prema osobi i njenim individualnim sposobnostima, poboljšanju njenog ponašanja, raspolaganju informacijama, povećanju znanja, razumijevanju, novim stavovima, iskustvima te kao pomoć u snalaženju u novim životnim situacijama.

Analizirajući tu definiciju mi, knjižničari, nailazimo na knjižničarsku sponu djelovanja i smjernica neophodnih za budućnost hrvatskog školstva. Knjižnica je informacijsko, medijsko i kulturno središte škole, a knjižničar modelator stvaralaštva, inovativnosti u pripremi knjižničnih i inih školskih sadržaja.

Ako je knjižnica lijepo uređena i opremljena, bit će rado posjećen školski kutak koji može ponuditi mir i inspiraciju te živahnu  raspravu, natjecanje i istraživački rad.

Igre asocijacija, kvizovi, istraživačko - timski rad, likovne i literarne radionice, kratki dramski prikazi, usmeno prezentiranje te izrada plakata neki su od mojih vlastitih iskustava. Kvaliteta rada knjižničarsko - informacijskog obrazovanja ovisi zasigurno i o opremljenosti knjižnice (knjižni fond i tehnika) te volji knjižničara.

Definicija cjeloživotnog učenja  podsjeća na znanja, teme i sadržaje koje mi školski knjižničari  prezentiramo u  knjižničarsko- informacijskom obrazovanju, a ostvaruju se kroz neposrednu odgojno - obrazovnu djelatnost, stručno - knjižničarsku djelatnost te kulturno – javnu djelatnost. Svakom razredu, uzrastu i temi pristupamo elokventno i ciljano.

Aktivnosti djelovanja školske knjižnice su različite: druženja sa zanimljivim ličnostima (književnici, ilustratori, lutkari, pripovjedači, glumci), čitateljski klubovi (okupljanje učenika - sudionika nacionalnih projekata), tematske izložbe i plakati kojima se obilježavaju važni knjižnični datumi ili kreativne izložbe na nivou cijele škole (uz Dan škole, eko- izložbe, školske obljetnice), interaktivne radionice – slušaonice (npr.  radioigre koje prezentiraju Nives Madunić Barišić i Tomislav Šamec – djelatnici Dramskog programa Hrvatskog radija), kreativne likovne i literarne radionice (ilustriranje i pisanje slikovnica).

Postavljeni obvezni Godišnji plan i program škole ne može kvalitetno i u potpunosti biti realiziran bez dodatne nadogradnje i sadržaja, poticaja, istraživačko - timskog rada, učenja kroz (igre asocijacije, kvizovi) kreativnog stvaralaštva i izražavanja. Nema temeljitije usvojenog znanja od onoga usvojenog na načelima samostalnog pretraživanja i donošenja vlastitih sudova i mišljenja. A sve to i mnoštvo drugih zanimljivih, edukativnih i inih sadržaja može ponuditi školska knjižnica kao aktivni sudionik u odgojno – obrazovnom procesu.

Prvi korak je podsjetnik važnosti funkcije prostora u cjelokupnom knjižničarskom sustavu dosadašnjih usvojenih znanja i iskustava na koje se lako nadoveže tema novog zadatka  tj. knjižničarsko – informacijskih znanja. Knjižničar planirano i ciljano upotpunjuje nastavni plan i program te svakom razredu u ugodnom knjižnom ozračju prezentira određene teme knjižničarstva. Teme, ključni pojmovi i obrazovna postignuća prate uzrast učenika, a na knjižničaru je da nastavni sat za svako razredno odjeljenje pripremi prema svom vlastitom izboru. Što je knjižničar spremniji kombinirati više metoda, to je nastavni sat kvalitetniji, zanimljiviji i učenici ga više pamte.

U prvom razredu učenici upoznaju prostor knjižnice i školskog knjižničara, knjige su im predstavljene kao malo blago koje nakon čitanja moraju vratiti. Prve susrete učenika s knjižnicom lijepo je upotpuniti igrokazom (glavni glumci učiteljica i knjižničarka, a poslije tko želi) i likovnom radionicom izrade lutkica koje odnose u učionicu da ih podsjeća na školsku knjižnicu.

Drugi razredi pobliže upoznaju dječje časopise i jednostavne književne oblike (npr. bajke).  Poticanje čitanja usmjereno je na medij časopisa koji donosi u svojim rubrikama mnoge zabavne sadržaje te štiva čitanja s razumijevanjem.

Učenicima trećih i četvrtih razreda ključni pojmovi su enciklopedije i priručnici. Razgovor o referentnoj zbirci može se pretvoriti u višesatni boravak u knjižnici jer se sadržajno može izuzetno zanimljivo pripremiti (prvi sat – kviz o smještaju knjižnog fonda, funkciji knjižnice te provjera lektire 2. razreda, drugi sat - definicija i specifičnosti referentne zbirke i istraživački rad, a treći sat -  prezentacija grupa ili pojedinaca.)

Peti razredi posjećuju organizirano najbližu gradsku knjižnicu kako bi naučili organizaciju i poslovanje knjižnica, upoznaju se sa smještajem fonda, a onda u školskoj knjižnici raznim vježbama i provjerama utvrđuju naučeno.

U šestom razredu vrijeme je za upoznavanje i ostalog dijela knjižnog fonda tj, učenici upoznaju nastavnički fond i Univerzalno decimalnu klasifikaciju. Ovaj zadatak u knjižnici se može uspješno realizirati u korelaciji s učiteljem geografije i korištenjem časopisa (Drvo znanja, Meridijani…) kako bi se istražila neka tema npr. Turističko značenje naših nacionalnih parkova.

Online katalozi tema su sedmih razreda u usvajanju  knjižnično – informacijskih znanja, a cilj obrazovnih postignuća uputiti učenike u pretraživanje fondova gradskih knjižnica putem e – kataloga.

Učenici osmih razreda povodom Dana hrvatskog jezika (po Planu i programu školske knjižnice) posjećuju najveću hrvatsku knjižnicu Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu. U školskoj knjižnici se upoznaju s poviješću knjige i pisma te vrstama i funkcijama ostalih knjižnica (institucijske, gradske, specijalne, )

Ako znamo da je ovo samo dio sadržaja knjižnično – informacijskih znanja, onda nam je jasno koliko knjižničar kao modelator tematski, sadržajno i kulturno može doprinijeti u cjeloživotnom obrazovanju učenika.  

Hrvatska mreža školskih knjižničara i Hrvatska udruga školskih knjižničara izuzetno uspješno koordiniraju nacionalnim projektima poticanja čitanja  (Čitamo mi, u obitelji svi, Čitanjem do zvijezda, Tulum s(l)ova, Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige) tako da knjižničar postaje i partner u komunikaciji  roditelj – učenik – učitelj. Nekima od navedenih projekata  usmjeravamo roditelje da budu aktivni sudionici poticanja čitanja i popularizacije knjige. Ti projekti su za svaku pohvalu jer knjižničar pokušava i djelomično uspijeva promijeniti navike roditelja i obitelji u cjelini uljuljane u svakodnevicu, medijsku ispraznost i novu tehnologiju koja knjigu pokušava zasjeniti te umanjiti značenje pisane riječi i knjige kao medija.

Uspješnu partnersku suradnju knjižničar ostvaruje i sa sljedećim kulturnim institucijama: susjednom gradskom knjižnicom (predavanja, tribine, kvizovi znanja), Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom kao sakupljačicom nacionalnog blaga, Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Leksikografskim zavodom (nastanak hrvatskog rječnika), Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (starohrvatska baština) te susjednim  Kulturnim centrom (prigodne kazališne predstave, tribine) čiji sadržaji često prate nastavni plan i program. To su mjesta koja obilježavaju našu hrvatsku kulturu i jezikoslovlje i svojim sadržajima uvelike upotpunjuju školski nastavni plan i program.

Kada naši učenici postanu aktivni, obrazovani, komunikacijski vješti, načitani samostalni građani koji poznaju svoja prava i preuzimaju odgovornost u društvu, tada budite sigurni da je i knjižnica dala svoj skromni djelić u formiranju naše društvene zajednice i razvoju društva u cjelini. 

Ljiljana Radovečki

OŠ „Vukomerec“, Zagreb

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-