-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 80, siječanj 2019. :: Tema broja: „Zavičajne zbirke i projekti knjižnica – dio kulturne baštine“


„BAŠ BAŠTINA“ u knjižnici Osnovne škole “IVAN LEKO“ Proložac - terenska nastava među UNESCO-vim stećcima

Potaknuti neposrednom blizinom velikog broja stećaka odlučili smo svojim učenicima organizirati terensku nastavu sa željom da što bolje upoznaju nasljeđe svoga kraja i naroda. Iako okruženi velikim brojem kamenih ljepotana - stećaka, kod učenika smo uočili potpuno nepoznavanje i samog pojma stećak, kao i onoga što isti predstavljaju. Da bismo bili što uspješniji obratili smo se Ljubomiru Gudelju iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, koji je dao svoje stručne savjete, a kad je bilo moguće i stručno je vodio naše učenike. Treba napomenuti da ovakvu terensku nastavu organiziramo već sedam godina.

Terenski rad za učenike 5. razreda organizirale su nastavnica Geografije i Povijesti Danica Pezo i knjižničarka Anela Crnogorac, i to u  mjesecu listopadu koji je posvećen knjižnicama i knjizi. Osim toga, to je vrijeme kada su učenici počeli usvajati nove pojmove s područja povijesti i geografije, a sve smo povezali i s nastavom Hrvatskoga jezika.

Prvo smo obišli lokalitet Crljivica koji broji devedesetak stećaka a UNESCO ga je ocijenio najvećom i najvažnijom skupinom stećaka u Hrvatskoj. Uz stećke u Konavlima pored Dubrovnika, Crljivica je odlukom Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a na zasjedanju 15. 7. 2016. upisana na Listu svjetske baštine s još 28 lokaliteta u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

Samo ime stećak dolazi od riječi „stojećak” i ukazuje na njegov uspravan položaj. Razlikujemo pet osnovnih tipova stećaka (ploča, sanduk, sljemenjak, križina i stub).

Klesali su ih uglavnom nepoznati klesari, a jedini čije je ime zabilježeno uz godina klesanja (1440.), bio je klesar Jurina.

Učenici proučavaju uklesane motive, upoznaju se s legendama i pokušavaju otkriti bar neku tajnu koju kriju ti tihi čuvari naše povijesti.

Na jednom od njih uočili smo staro pismo bosančicu, a spominju se imena Jerko i Vladna Kustražić koji su bili supružnici. Saznajemo da postoji još jedan, veći, bogatije obrađeni stećak, koji je smješten u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. To  je spomenik Jerku, a Vladnin još uvijek stoji u Crljivici.

Učenici su tako došli do novih saznanja o razvoju hrvatskoga jezika. Upravo tada u nastavi Hrvatskoga jezika uči se o pismima kojima su se Hrvati koristili kroz povijest, razgovaramo o pismenosti u Hrvata, 3 narječja, 3 pisma i 3 govora današnjeg jezika. Trebamo savladati pojmove standardnoga jezika, lokalnih govora te narječja.

Razgovaramo o UNESCO-u i važnosti očuvanja  posebnosti svakog naroda.

Cijeli se crljivički kompleks razvio uz izvor vode i važnu komunikaciju, nekadašnju rimsku cestu Salona (Solin) – Tilurium (Trilj) – Narona (Vid), tako da ga presijeca i današnja prometnica. Na južnoj strani nalazi se vrtača sa sedam srednjovjekovnih bunara koji su do druge polovice 20. stoljeća korišteni kao izvori pitke vode i pojila za stoku. Uočava se važnost vode za organizaciju života.

Sa Crljivice smo došli do Crkvina, lokaliteta koji svjedoči o početcima i razvoju kršćanstva na ovom području. Istraživanja je započeo 1936. svećenik don Lovre Katić.  Ostatci pet različitih crkava podignutih na istim temeljima, ali u različita vremena koja započinju u ranokršćanskom razdoblju  govore o promjenama koje su se događale na ovom području kroz povijest. Do današnjih vremena je sačuvan i bazen krstionice.

Posljednju smo proučili Zadužbinu, bunar koji je velikaš iz osmanlijskog doba darovao narodu ovoga kraja. Na sjevernom rubu vrtače  nalazi se manja skupina stećaka.

Danas se taj lokalitet koristi  kao pozornica za izvođenje ljetnih kulturnih manifestacija.

Anela Crnogorac

anela.crnogorac@skole.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-