-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 81, srpanj 2019. :: Nazivlje


Muke po nazivlju – Kako nazvati djelatnike knjižničarske struke?

Premda se odgovor na naslovni upit čini posve banalnim, potaknuti prošlogodišnjom raspravom na e-savjetovanju u vezi sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koja je zorno pokazala razilaženja u uporabi nazivlja i unutar same knjižničarske zajednice,  odlučili smo istražiti kako se u različitim stručnim izvorima nazivaju zaposlenici knjižničarske struke.

Naime, s obzirom na to da upravo knjižničarstvo ima dugu tradiciju izgradnje nazivlja, šarolikost potvrđenih naziva tim je začudnija.

Stoga se u prvom koraku nastojalo popisati sve opće nazive za djelatnike. Potom su raspoređeni u skupine po tvorbenim sličnostima. Gdje je bilo moguće, navedene su i istovrijednice na drugim europskim jezicima, a na kraju je svaka od skupina pronađenih naziva posebno analizirana.

Dakle, u stručnoj je literaturi izolirano čak 7 temeljnih skupina naziva:

I. jednorječni naziv: knjižničar (eng. librarian, njem. Bibliothekar, tal. bibliotecario) – temeljni naziv za osobu obučenu za obavljanje stručnih poslova u knjižnici. Kao i u drugim zemljama i  jezicima, riječ je o najproširenijem nazivu u svim oblicima diskursa u knjižničarstvu (od neformalnog razgovora do znanstvenih članaka).

Međutim, s obzirom na to da se isti oblik upotrebljava i kao poseban naziv za jedno od zvanja u knjižničarskoj struci (VŠS, odnosno prvostupnici), naziv knjižničar nije pogodan za tekstove pisane administrativnim stilom, tj. različite pravne akte, statistike i planove i sl. u kojima se zahtijeva preciznost.  

II. dvorječni nazivi: knjižnični djelatnik (eng. library employee) češće se upotrebljava u množini ili u zbirnom obliku knjižnično osoblje (eng. library personnel, library staff; njem. Bibliothekspersonal;  tal. personale di biblioteca).  Vrlo proširen i tvorbeno prihvatljiv i providan naziv, no neprecizan. Naime, iako se u struci najčešće koristi kao skupni naziv za sve knjižničare bez obzira na zvanje (npr. u Tadić: Rad u knjižnici), istodobno može označavati i sve zaposlenike neke knjižnice.  

III. dvorječni nazivi: knjižničarsko osoblje (eng. librarian staff)  -  vrlo proširen zbirni naziv za dio osoblja kojega čine knjižničari u osnovi je vrlo prihvatljiv.  U stručnoj se literaturi katkad koristi kao sinonim za „knjižnično osoblje“, no vjerojatno je to posljedica nepreciznosti i nedovoljne distinktivnosti pridjeva knjižnični i knjižničarski. Iako naizgled tvorbeno sličan, za dvorječni naziv knjižničarski djelatnik valjalo bi pretpostaviti da se pridjev knjižničarski  u sintagmi naziva odnosi na knjižničarstvo općenito, a ne na knjižničara, jer nije baš uobičajeno pridjevom izvedenim od naziva zanimanja opisivati osobu. Dakle, knjižničarsko osoblje moglo bi biti prihvatljiv skupni naziv za djelatnike koji imaju knjižničarska zvanja.

IV. dvorječni nazivi: stručni djelatnik, stručno osoblje (eng. professional staff, njem. Fachspersonal), stručni kadar. Premda se engleski i njemački ekvivalenti nalaze u rječnicima iz područja knjižničarstva, a hrvatski oblici u knjižničarskim tekstovima, navedene sintagme ne spadaju u knjižničarsko nazivlje u pravom smislu riječi. Osim toga, naziv je preširok. 

V. trorječni naziv: stručni knjižnični djelatnik, stručno knjižnično osoblje (eng. professional library staff– rijetko). Iako trorječni, nazivi su tvorbeno prihvatljivi i relativno prošireni, ali moglo bi im se prigovoriti da nisu  dostatno razlikovni s obzirom na to da veće knjižnice zapošljavaju i stručnjake drugih profila. Naziv stručno knjižnično osoblje kontinuirano se koristilo u pravnim aktima i u stručnim tekstovima koji se referiraju na pravne akte (npr. Standardi za narodne knjižnice, NN 58/99; Majstorović u članku Sveučilišna matična djelatnost iz 2016.) 

VI. trorječni naziv: stručni knjižničarski djelatnik, stručno knjižničarsko osoblje – pretpostavi  li da se pridjev „stručni“ odnosi na struku (knjižničarsku), naziv je zapravo pleonastičan. Samim tim što je osoblje određeno kao knjižničarsko podrazumijeva se da je i stručno, tj. da pripada knjižničarskoj struci.  Naziv „stručno knjižničarsko osoblje“ relativno je nov, a čini se da se prvi put javlja u prijedlogu nacionalnog standarda za visokoškolske knjižnice iz 2008. godine te se sporadično koristi u administrativnom diskursu. Naziv eventualno može imati smisla jedino u kontekstu kad je potrebno jasno kontrastirati stručno osoblje knjižničarske struke i stručno osoblje neknjižničarskih struka.  

VII. višerječni opisni nazivi: stručni djelatnici u knjižničarskoj struci, stručni djelatnici knjižničarske struke (rijetko) – nepraktični i slabo prošireni pleonastični nazivi.

Budući da je smisleno, jednoznačno nazivlje preduvjet uspješne komunikacije, knjižničarska bi zajednica trebala postići konsenzus o obliku naziva i kontekstu uporabe te se naposljetku toga pridržavati. Ponajprije, članovi  knjižničarske zajednice trebali bi voditi računa o preciznoj distinkciji između pridjeva „knjižnični“ i „knjižničarski“ kako se ubuduće ne bi događalo da se engleski izraz „librarians and other professional libraries staff“ prevodi kao „knjižničari i ostalo profesionalno knjižničarsko osoblje“ (što je zabilježeno u prijevodu IFLA-ine izjave o knjižnicama i intelektualnoj slobodi, HKD Novosti 13/1999: 11) umjesto „knjižničari i ostalo stručno knjižnično osoblje“.  

Na tragu napisanoga, predlaže se da se:

- jednorječni neutralan naziv knjižničar (mn. knjižničari) kao i dosad nastavi koristiti u razgovornom stilu te u svim znanstvenim i stručnim radovima u području knjižničarstva, a pojedini nazivi knjižničarskih zvanja u administrativnom kontekstu kad je potrebna specifikacija

-dvorječni naziv knjižničarsko osoblje koristi u administrativnom stilu kao skupni naziv za sve zaposlenike sa stečenim zvanjem u knjižničarskoj struci

- stručno knjižnično osoblje koristi u administrativnom stilu kao skupni naziv za sve stručnjake (knjižničarskih i neknjižničarskih profila) zaposlene u knjižnici koji svojim djelovanjem pridonose  raznovrsnosti i kvaliteti knjižničnih usluga

- knjižnično osoblje koristi kao skupni naziv za sve zaposlenike u knjižnici.

 

Sanja Brbora

sanja@svkst.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-