-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 81, srpanj 2019. :: Vijesti iz knjižnica


Program informacijske pismenosti na primjeru Gradske knjižnice Zadar

Informacijska pismenost je sintagma koja se nametnula kao imperativ vremena u kojem živimo pa se, uz postojanje informatičke pismenosti, podrazumijeva da je dio populacije – tzv. Google naraštaj,  koji je odrastao uz informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, te oni stariji, iz profesionalnih razloga ili privatnih pobuda, okrenuti cjeloživotnom obrazovanju minimalno informacijski pismen. No, je li tomu tako i u Hrvatskoj, u kojoj je prema nekim procjenama tek 10% stanovništva učlanjeno u knjižnice? Može li se povući paralela između korištenja knjižnicom, njezinim uslugama i katalogom, i razine informacijske pismenosti? Koliko knjižnica može učiniti za svoje korisnike u podizanju ljestvice informacijske pismenosti?

Gradska knjižnica Zadar uplovila je u projekt informacijskog opismenjavanja tinejdžera. Nakon dvogodišnjeg provođenja programa na temelju dijela odgovora iz anketnih upitnika, moglo se zaključiti: većina se polaznika koristi knjižničnim uslugama, ali ih malo zna za postojanje online kataloga, mali broj polaznika pretražuje katalog, a upitno je kojim se mogućnostima pretraživanja koriste, manje se koriste priručnom literaturom u Knjižnici, a prva i zadnja poveznica u pretraživanju ipak je - Wikipedija. Slični rezultati o informacijskoj (ne)pismenosti mogu se iščitati i iz istraživanja mladih korisnika vukovarskih knjižnica iz 2015.  

Zaključci glede slabe informacijske pismenosti zadarskih učenika, ali i rezultati anketnih listića u kojima u velikom postotku izražavaju zadovoljstvo radionicom i usvojenim gradivom, broj održanih radionica od 2016. godine (33 radionice s 581 učenikom), koji govori o prepoznavanju potrebe za informacijskim opismenjavanjem i knjižnice kao značajnog izvora informacija, daju djelatnicima vjetar u leđa da i dalje nastave s programom.

Premda je primarno namijenjen učenicima osnovnih škola (7. i 8. razreda) i srednjoškolcima, otvoreni smo za sve zainteresirane pojedince ili skupine; premda je namijenjen održavanju u multimedijskoj knjižničnoj dvorani, otvoreni smo za dolazak u škole i knjižnice u Zadarskoj županiji; iako je sadržaj prezentacije definiran, podložan je promjenama.

Uz idejnu začetnicu i koordinatoricu Veru Vitori, dosad su ga provodile i tri djelatnice (Ivana Bobaš Halužan, Petra Stulić, Matea Bakmaz), u pravilu po dvije u programu kako bi se održala dinamika 45-minutne prezentacije.

Program započinje kratkim vođenim razgledavanjem Knjižnice. Za potencijalne je  korisnike nužno upoznavanje s prostorom i smještajem odjela i građe, kao i naglašavanje slobodnog pristupa fondu, informatorove uloge, značaj studijske čitaonice i referentne zbirke.

Sam je tečaj podijeljen u dvije razine: 1. uvodnu, teorijsku, 2. praktičnu.  S obzirom na to da predavački tip nastave nije pogodan za stjecanje određenih vještina,  usmeno je izlaganje vrlo kratko, a uključen  je i razgovor s učenicima. Drugi dio uključuje demonstraciju pretraživanja i aktivno uključivanje učenika prilikom vježbanja.  

Učenicima se na kraju radionice kao oblik pomoći i podsjetnik podijele dvije vrste letaka: vodič kroz ključne točke predavanja (tehnike pretraživanja i korisne poveznice) i letak s informacijama o Gradskoj knjižnici Zadar.

Prema konceptu britanske autorice V. Hadengue, usluge informacijskog opismenjavanja mogu se podijeliti u tri osnovne kategorije: vođeni razgledi knjižnica – knjižnična pismenost, specifična pomoć – vodiči za korisnike,  i tečajevi, a moglo bi se reći da smo u naš program uspješno integrirali sva tri elementa.   

U prvoj cjelini prezentacije objašnjena je razlika između pojmova informatičke i informacijske pismenosti, koju učenici naslućuju, ali je većina nije kadra objasniti. Imajući u vidu učestalu primjenu copy-paste tehnike bez prethodne provjere sadržaja, učenike upoznajemo s kriterijima vrednovanja podataka o mrežnoj stranici (domena, autor, datiranost, održavanost)  i vrednovanja sadržaja stranice (stručnost autora, poveznice, recenzije, bibliografija, citiranost, stil teksta, svrha stranice). U drugoj cjelini predstavljamo kvalitetne i korisne mrežne stranice: časopis Drvo znanja (kazalo), Leksikografski zavod Miroslav Krleža (s naglaskom na enciklopedije primjerene njihovim potrebama i potencijalnim interesima), Hrvatski jezični portal, Hrvatski pravopis, Pitajte knjižničare; za srednjoškolce: Encyclopedia Britannica, Hrčak, Google znalac. Budući da se učeničko pretraživanje temelji na Wikipediji, što redovito potvrđuju, upozoravamo na njezinu nepouzdanost i potreban oprez prilikom preuzimanja sadržaja.

Demonstrirane tehnike pretraživanja pokazale su se učenicima nepoznate, a ugodno smo iznenađene pozitivnim odjekom s obzirom na to da smo se pribojavali hoće li im biti dosadne. No u anketama ih je većina istaknula kao najzanimljiviji i najkorisniji dio. Prezentirali smo im:  pretraživanje po ključnim riječima, frazama, navodnim znakovima, kraćenje, Google napredno (Booleove operatore ostavljamo za naprednije i znatiželjne srednjoškolce).

Ističući da tražilice ne pretražuju cijeli web i da nije baš sve dostupno na internetu, upućujemo ih na knjižnični katalog, na mogućnosti pretraživanja, status primjerka, mogućnost rezervacije i međuknjižnične posudbe.

Radionice završavaju zajedničkim ponavljanjem ključnih elemenata edukacije te kratkim Kahoot kvizom,  a nakon toga se dijele se letci i evaluacijski upitnici (poseban obrazac za učenike i profesore). 

U želji da sadržaj radionice predstavimo na što primjereniji način, vodili smo se didaktičkim načelima koja se primjenjuju u nastavi – od lakšeg prema težem, od jednostavnog prema složenom, uključujući principe sistematičnosti i postupnosti, a osobito pristupačnosti i prilagodbe sadržaja dobi i stupnju obrazovanja.

Učenici su iskazali interes i postavljanjem pitanja, od kojih ćemo spomenuti upit koji nadilazi neposrednu tematiku: „Bojite li se da će knjižnice izumrijeti, a vi ostati bez posla jer mladi ne čitaju tiskane knjige?“.

Kako bi se program predstavio široj zajednici, pokrenute su sljedeće promidžbene aktivnosti: stvaranje imidža (osmišljavanje slogana Guglaj, ali pametno – prvi link nije uvijek najbolji, odabir slike na reklamnom panou, letcima, posterima, mrežnoj stranici i društvenoj mreži), oglašavanje (osim na spomenute načine također i lobiranjem, cirkularnim pismom ravnateljima škola) i publicitet (izjavama za medije, intervjuima za lokalni radio, obavijestima).

Prezentacijom Prvi link nije uvijek najbolji! s programom je upoznata i knjižnična javnost na skupu Informacijska pismenost u dječjim knjižnicama, kao i crnogorski knjižničari prilikom posjeta Zadru u sklopu programa Informacijska i medijska pismenost – strategija prakse za ugled.

Međuinstitucijska suradnja, iskazani interes te činjenica da je program postao dodatna vrijednost u knjižničnom poslovanju potaknuli su nas na planiranje i drugih srodnih aktivnosti - proširene edukacije knjižnične pismenosti za sve zainteresirane korisnike.

     

                                                                                                 Vera Vitori

                                                                                                                                                                                                                                Vera.vitori@gkzd.hr

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-