-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 45, studeni 2009. :: Uvodnik


Zašto je u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu sadržaj ustuknuo pred formom?
Naše knjižnice i sveučilišni kampusi

Iz uvodnih članaka posljednjih brojeva HKD Novosti saznali smo o digitalizaciji knjižnične građe – projektu Knjižnica grada Zagreba Digitalizirana zagrebačka baština: Zagreb na pragu modernog doba i suradnji samostana Sv. Frane u Zadru, studenata i nastavnika Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru i Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku na projektu uređenja knjižnice samostana te digitaliziranju postojećeg lističnog kataloga i odabranog dijela građe. S takvim i/ili sličnim aktivnostima Sveučilišna knjižnica u Splitu, sastavnica splitskog Sveučilišta i središnje infrastrukturno središte njegovog visokoškolskog knjižničnog sustava, još će, nažalost, pričekati.

Na učestale upite korisnika i kolega iz svih krajeva Hrvatske o sadašnjem statusu Sveučilišne knjižnice u Splitu odgovaramo kako knjižnica od 1. listopada 2009. djeluje na novoj adresi – R. Boškovića 31, a istovremeno iz „stare zgrade“ u Zagrebačkoj 3 seli građu. Na mrežnim stranicama knjižnice (www.svkst.hr/index.htm) isprika korisnicima, naviklim da građu dobiju u kratkom roku, zbog privremene nedostupnosti pojedinih dijelova fonda.
Podsjetimo kako je kampus Splitskog sveučilišta na predjelu Visoka (Gradski kotar Split 3), zamišljen prije četrdeset godina, najstariji od još tri planirana u Hrvatskoj: u Osijeku, Rijeci i Zadru. Zaživio je 1980. s prvim objektom – Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), a zatim i Građevinsko-arhitektonskim fakultetom. Od tada je tek gradnja nove zgrade Ekonomskog fakulteta 2000. ponovno pokrenula ideju kampusa. Uslijedila je druga faza izgradnje FESB-a, aneksa Građevinsko-arhitektonskog (Zgrada C) i Ekonomskog fakulteta, te nadogradnja Medicinskog fakulteta. U tijeku je izgradnja objekta koji će primiti tri fakulteta: Prirodoslovno-matematički, Kemijsko-tehnološki i Pomorski fakultet. U fazi pripreme su i projekti za nove zgrade Pravnog fakulteta, Umjetničke akademije i rektorata. Ne zaboravimo, u gradnji je Studenski centar i studenski dom.

Gdje se, usred ovog gradilišta, „zagubila“ Sveučilišna knjižnica (dalje SKS), svečano otvorena 19. prosinca 2008. uz izravan prijenos prvog programa HRT-a, brojne napise i fotografije u tisku? Unatoč brojnim najavama da će knjižnica s radom započeti u ožujku, zatim u lipnju 2009., tek je odluka rektora splitskog Sveučilišta, prof. dr. sc. Ivana Pavića, od 9. rujna 2009. prekinula višemjesečno iščekivanje. Obrazloženje rektorove odluke glasi: … iz objektivnih razloga nije moguće sagledati rok završetka opremanja namještajem nove zgrade SKS (trajanje postupka javne nabave), a zbog potrebe velikog broja studenata – SKS započinje obavljanje djelatnosti u novoj zgradi, s postojećim namještajem i opremom iz stare zgrade, najkasnije do 30. rujna 2009. Dakle, i nakon završetka radova zdanje od 17 000 m² (od predviđenih 8000), čija izgradnja i opremanje stoje 200 milijuna kuna, još neću biti potpuno u funkciji. Čitaonica s 500 sjedećih mjesta, središte knjižnice i ujedno pokazatelj uspješnosti poslovanja uz sjeverni toranj, predviđen za predstavljanje knjiga, javne tribine i izložbe, još će neko vrijeme biti bez sadržaja. Za korisnike (čitače) omeđenih i serijskih publikacija u funkciji su dvije manje čitaonice.

Kompaktusi u spremištima omeđenih i serijskih publikacija ubrzano se popunjavaju građom, dok građa Odjela specijalnih zbirki još čeka novu opremu.

Glavni razlog za navedeno stanje u SKS jest što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila natječaj za opremanje namještajem i uređenje interijera te je u tijeku ponovljeni natječaj.
No, ni s novim radnim mjestima, neophodnim za funkcioniranje suvremeno zamišljene knjižnice, SKS nije imala više sreće. Od elaboratom predviđenih četrdeset novih stručnih djelatnika, do otvaranja knjižnice primljeno je tek troje, a prema nedavno objavljenom natječaju još petoro.
Dok se često voli naglašavati kako knjižnica daje nove vizure gradu, a tim arhitekata koji ju je projektirao osvaja godišnju nagradu lista Slobodna Dalmacija u kategoriji umjetnosti poštujući, kako stoji u obrazloženju, … činjenicu da je u Splitu sačuvana najstarija knjiga u Hrvatskoj – Splitski evanđelistar … (?!), razmišljamo o vizuri korisnika i djelatnika knjižnice na tijek spomenutih događanja.

Prateći s veseljem otvorenje, ali i rad novih knjižnica - središnje knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (11. ožujka 2009.) i Knjižnice HAZU (29. travanj 2009.), pitamo: Zar je knjižnica koja djeluje u Splitu više od jednog stoljeća morala ustuknuti i dati prednost formi pred sadržajem?
Nedavno je u lokalnom tisku prof. dr. sc Željko Domazet, prorektor za kapitalne investicije splitskog Sveučilišta, podsjetio na neke od problema s kojima se Sveučilište susretalo tijekom proteklih godina na kampusu: od pravno-imovinskih, loše ili nikakve infrastrukture, podzemnih voda, strmog terena do promjene urbanističkog plana. Ponavljamo ih jer su pratili i izgradnju Sveučilišne knjižnice.

Sveučilišni kampusi u Osijeku i Rijeci prolaze različite faze izgradnje, a zadarsko sveučilište s kampusom na Voštarnici prvu je fazu obilježilo arhitektonskim natječajem upravo za Sveučilišnu knjižnicu (idejno rješenje Hrvoja Njirića i Jerolima Mladenova). Njihovim sveučilišnim knjižnicama i knjižničarima poželimo da ih mimoiđu problemi splitskog kampusa i SKS, a nadasve srčanosti u očuvanju ugleda, dostojanstva i integriteta struke, na što nas, ne bez razloga, obvezuje i Etički kodeks HKD-a.

M. Kovačić
mihela.kovacic@svkst.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-