-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 45, studeni 2009. :: Razgovarali smo


Peter Ingwersen

Peter Ingwersen, profesor na Royal School of Library and Information Science, Department of Information studies u Kopenhagenu, Danskoj, jedan je od vodećih stručnjaka u polju pretraživanja informacija (information retrieval – IR). Razgovor je vođen tijekom LIDA-e 2009 gdje je P. Ingwersen bio počasni gost konferencije.

1. Kako biste opisali promjene na polju informacijskih znanosti u zadnjih 10 godina?
Nastale promjene gledam kroz interakciju ljudi s bazama podataka (npr. javnim, državnim, znanstvenim). Također, gledam odnos ljudi spram weba i različitih fenomenima na webu kao što su npr. blogovi, facebook ili otvoreni pristup. Ja bih rekao kako su najveće promjene na polju informacijskih znanosti kombinacija različitosti na webu.

2. Koji je bio vaš interes istraživanja?
Moje je istraživanje temeljeno na otkrivanju načina kako različiti podaci ili recimo relacije utječu na relevantnost dokumenata, što je po mome mišljenju jako bitno jer postajemo zatrpani velikim brojem dokumenata uključujući i digitalne knjižnice pod pretpostavkom da su otvorenog pristupa.

3. Kako vidite utjecaj LIDA-e na knjižničnu zajednicu?
Mislim da LIDA ima veliki utjecaj, i to ne samo na digitalne knjižnice o kojima pričamo. LIDA je vrlo važna konferencija u Europi. Uspostavila je vrlo dobar most između američkih istraživača i europske stare škole.

4. Što mislite o hrvatskim studentima?
Puno vas je, što mislim da je odlično. U Skandinaviji imam najviše 5-15 studenata. Dobro je što se prakticira interdisciplinarnost, i dobro je što svi imate zajednički interes iako ste iz različitih područja.

5. Što mislite koji su glavni izazovi u digitalnim knjižnicama danas?
Danas postoji sve više sadržaja i mnogo više korisnika. Potrebno je razviti nove oblike pretraživanja kako bi što efikasnije došli do traženih podataka. Mislim da dostupnost nije dovoljno dobra, te je potrebno puno posla oko razvoja repozitorija, potrebno je omogućiti razlikovanje što su relevantni i bitni podaci, a što je smeće. Netko mora odraditi selekciju.

6. Što mislite, što će se dogoditi s knjižnicama u tradicionalnom smislu, kao fizičkim objektima?
Ovisi o kulturnim, ekonomskim i drugim čimbenicima. Knjižnice će i dalje posuđivati knjige, ali morat će promijeniti usluge, prilagoditi se vremenu. Mogu biti ustanove u kojima se odaje priznanje kulturnom nasljeđu.

7. Koje kvalifikacije treba imati digitalni knjižničar?
Ne bismo ih trebali zvati digitalni knjižničar, trebali bismo ih zvati drugačije. Mogu biti upravitelji znanjem ili slično. Ja mislim da bi naziv trebao obuhvaćati termine: upravljanje znanjem, organizacija informacija, dohvaćanje informacija i arhitektura informacija. Kvalifikacije takve osobe sam upravo naveo.

T. Jakopec
tjakopec@ffos.hr

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-