-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 82, ožujak 2020. :: Skupovi u inozemstvu


EBLIDA-ina godišnja skupština i konferencija „Libraries open for all“

27. EBLIDA-ina godišnja skupština i konferencija „Libraries open for all“ održana je 24. i 25. lipnja ove godine u Dublinu. Konferenciji i skupštini prisustvovalo gotovo 80 ljudi iz 32 zemlje članice EBLIDA-e koje žele biti „glas knjižnica“ u Europi i aktivno sudjelovati u zagovaranju knjižnica u društvu. U takvom je ozračju predstavljena EBLIDA-in Strateški plan 2019-2022 koji je odobrilo Izvršno vijeće 4. ožujka ove godine u Napulju. (Na: http://www.eblida.org/Documents/EBLIDA-Strategic-Plan-2019-2022.pdf)

Na ovogodišnjoj konferenciji EBLIDA-e kao predstavnice HKD-a sudjelovale su Andreja Tominac i Nataša Bujas, te predstavnice Knjižnica Grada Zagreba, Višnja Cej i Jasmina Kenda.

Na početku Skupštine predsjednik EBLIDA-e Ton van Vlimmeren naglasio je da Strateški plan uključuje misiju promoviranja slobodnog pristupa informacijama, obrazovanju i kulturi za sve građane Europe; uključivanje knjižnica u brigu o ljudima i njihovim pravima poticanjem demokratskog sudjelovanja građana u društvu; zagovaranje interesa knjižničarskih i informacijskih stručnjaka u Europi. Međutim, Strateški se plan EBLIDA-e ne može odnositi na nacionalnu kulturnu politiku pojedinih država članica niti može činiti mješavinu takvih politika. Politički i intelektualni okvir rada EBLIDA-e mora se naći u UN-ovim ciljevima održivog razvoja onako kako su strukturirani, provedeni i shvaćeni u Europi.

Marie Østergaard, ravnateljica Narodnih knjižnica Aarhus u Danskoj, održala je uvodni govor i prezentaciju Open libraries, dajući sliku tendencija i stragegija u danskim knjižnicama koje podržavaju koncept otvorene knjižnice. Radi se o knjižnicama koje uz redovno radno vrijeme nude i vrijeme otvorenih vrata bez osoblja. Tako knjižnica omogućuje bolji pristup, snažniji osjećaj zajedničkog prostora, veću posjećenost i nove mogućnosti za razna partnerstva i sudjelovanje korisnika.

Tijekom plenarnih izlaganja kolege iz europskih knjižnica predstavili su svoja viđenja i rješenja za knjižnice u budućnosti. Martin Berendse, izvršni direktor amsterdamske narodne knjižnice, istaknuo je obrazovno-društveni utjecaj mreže amsterdamskih narodnih knjižnica. Njihov je cilj učiniti knjižnice fizičkim čvorištima u digitalnoj metropoli, gdje su građani inspirirani za učenje, potaknuti na osobno promišljanje i okupljanje, a znanje, kultura i informacije dostupne su svima.

Cathal McCauley, knjižničar u sveučilišnoj knjižnici Maynooth i potpredsjednik Irskog knjižničarskog društva, navodi uključivanje i inovacije kao najveće vrijednosti za irske knjižnice. Oni novu ulogu knjižnica vide u promicanju promjena i društvene pravde kroz pristup znanju i informacijama. Knjižnica se prati kao putokaz za inicijative koji promiču jednakost, raznolikost i inkluzivnost.

Elisabet Rundqvist iz Nacionalne knjžnice u Stockholmu predstavila je švedski projekt pod nazivom Digital First with a user focus. Radi se o projektu koji ima cilj poticati kompetencije knjižničnog osoblja kako bi se osnažila njihova uloga u digitalnoj transformaciji današnjeg društva. Povjerenstvo švedske vlade osiguralo je za taj projekt 2,35 milijuna eura godišnje (kroz 3 godine) smatrajući kako bi svi građani trebali imati priliku razviti vještine potrebne za osobni razvoj i aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu, a u tome ih trebaju voditi knjižničari.

U popodnevnim su satima održane tri sesije radnih grupa koje su se bavile trima područjima djelovanja Strateškog plana EBLIDA-e s ciljem da se plan ojača, proširi i modulira, a potom je svaka radna grupa iznijela svoje zaključke:

Radna grupa 1.: Zakonodavni okvir. Rad EBLIDA-e trebao bi biti usmjeren na identifikaciju značajki koje su specifične za nacionalne zakone o knjižnicama, ali bi mogle biti od općeg interesa za europske knjižnice u cjelini. Decentralizacija knjižničnih usluga mogla bi pomoći u poboljšanju načina na koji se knjižnice shvaćaju i pružaju svjetliju viziju. Autorsko pravo je sveprisutno pitanje jer se odnosi na razvoj budućih knjižnica i strategija. U suradnji s knjižničnim udrugama i organizacijama, EBLIDA će se pobrinuti da se, nakon odobrenja, EU Direktiva o autorskim pravima primjenjuje bez štetnih posljedica za knjižnične interese.

Radna grupa 2: Kreiranje politika. Misija se knjižnice pomakla od pristupa informacijama do služenja građanima gdje je fokus na ljudima umjesto na zbirkama. Sve veći fokus na služenje ljudima stavlja knjižnicu u više ljudsku perspektivu, gdje su uključivanje, kohezija, razvoj i održivost ključni pojmovi. Taj pomak zahtijeva sistem kvalitativnog vrednovanja knjižnica jer je utvrđeno da se činjenice i situacije u knjižnicama ne odražavaju na odgovarajući način u nacionalnoj statistici koja procjenjuje rad knjižnica na nacionalnoj i europskoj razini.

Radna grupa 3: Društveno-obrazovni utjecaj. Zaključeno je da knjižnice trebaju modificirati svoj prostor u prostor u kojem kulturna integracija i socijalna uključenost postaju uobičajne aktivnosti: neformalno učenje važan je dio cjeloživotnog učenja, gdje se ljudima svih dobnih skupina pomaže u razvijanju vještina i znanja. Aktivno građanstvo i angažman zajednice usmjereni su i na socijalno isključene skupine: manjine, migranti, izbjeglice i druge marginalizirane skupine.

Na kraju je najavljeno da će se sljedeća godišnja skupština i konferencija održati u Beogradu 2020. godine, kada će EBLIDA-ine članice ponovno imati priliku izmjeniti iskustva i trendove u radu svojih ustanova u svjetlu Strateškog plana 2019-2020.

Nataša Bujas
natasabujas@gmail.com

Andreja Tominac
andreja.tominac@ufzg.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-