-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 82, ožujak 2020. :: Skupovi u inozemstvu


Izvještaj s konferencije EAHIL-a
(Basel, lipanj 2019.)

Udruga EAHIL (European Association for Health Information and Libraries) organizira međunarodnu konferenciju posvećenu novim trendovima u području medicinskoga knjižničarstva. Konferencija EAHIL-a svake se godine održava u drugoj zemlji, a naizmjence se redaju predavanja ili radionice. Domaćinstvo 2019. pripalo je gradu Baselu u Švicarskoj.

Na konferenciji je sudjelovala Martina Žužak, knjižničarka Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Medicinske knjižnice Rebro.

Na baselskoj konferenciji organizirane su raznovrsne radionice iz područja medicinskog knjižničarstva, čak njih 40 tijekom četverodnevnog trajanja konferencije. Budući da su se odvijale u paralelnim sesijama, nije ih bilo moguće sve pratiti.

Posebno je bila važna radionica posvećena novim alatima koji pomažu organizaciji ranije prevedenih termina iz tezaurusa MeSH (Medical Subject Headings), a koje su razvili kolege iz češke Nacionalne medicinske knjižnice, nakon što je američka Nacionalna medicinska knjižnica (National Library of Medicine) krajem prošle godine ukinula svoj alat koji je služio prevoditeljima tog kontroliranog rječnika i pomagao stvaranju vrijednog korpusa medicinskih termina na nacionalnom jeziku. Nova aplikacija, koja je na radionici bila predstavljena i koju su sudionici mogli testirati, otvorenoga je koda, kao što je bila i aplikacija NLM-a,što je velika prednost u usporedbi s ostalim novim alatima.

Više je radionica bilo posvećeno temi sustavnih pregleda, vrsti rada koja je posebno važna i korisna u donošenju medicinskih odluka, kao dio područja medicine utemeljene na dokazima (Evidence Based Medicine). Pri izradi sustavnih pregleda sve se više koristi umjetna inteligencija te su na radionicama predstavljene njene prednosti i nedostatci u usporedbi s ljudskom inteligencijom, a pokazani su i alati koji knjižničarima mogu pomoći pri pretraživanju baza podataka, povećavajući pritom osjetljivost i preciznost.

Upravljanje istraživačkim podatcima u znanstvenoj je zajednici danas izrazito aktualna tema, a kako se knjižničar, odnosno informacijski stručnjak, može priključiti tom procesu predstavile su kolege iz Belgije koji u tom području imaju puno iskustava. Osim podizanja svijesti o istraživačkim podatcima, informacijski stručnjaci u cijelom su procesu podrška istraživačima, omogućavaju pristup i infrastrukturu te pomažu kod pisanja plana za upravljanje istraživačkim podatcima.

Jedna od tema konferencije bila je i ona o tzv. predatorskom izdavaštvu koje predstavlja problem znanstvenicima, ali i knjižničarima, kao i svim pretplatnicima časopisa. Pokušali su se pobrojati postojeći kriteriji za procjenu je li neki časopis „predatorski“ te upozoriti na neke nove doskočice kojima časopisi toga tipa nastoje privući znanstvenike kako bi svoja istraživanja objavili upravo kod njih, što za posljedicu ima nedovoljan odjek istraživanja u široj znanstvenoj zajednici.
Okrugli stol na temu knjižnica budućnosti i stvaranja usluga za studente bio je zanimljiv zbog različitih pogleda na struku u predstojećim desetljećima, a predstavljanje postera pokazalo je na kakvim projektima kolege u drugim zemljama rade.

Kao popratni je sadržaj konferencije bilo ponuđeno razgledavanje švicarskih knjižnica. Posjet medicinskoj knjižnici Sveučilišta u Baselu te pravnoj i medicinskoj knjižnici Sveučilišta u Zürichu omogućio je njihovu usporedbu s hrvatskim knjižnicama te dao uvid u usluge koje knjižnice pružaju korisnicima. Po opsegu usluga koje pruža, osobito s obzirom na broj zaposlenih, kao i po vremenu u kojem je čitaonica otvorena za studente, pokazalo se da Središnja medicinska knjižnica u Zagrebu ne zaostaje za švicarskim knjižnicama, a neke usluge koje SMK svojim korisnicima pruža besplatno medicinska knjižnica u Baselu naplaćuje. Obilazak knjižnica u Zürichu pokazao je koje su prednosti smještaja knjižnice u odgovarajući prostor. Nadalje, švicarski se studenti za učenje koriste e-građom kojoj pristupaju iz knjižnice. U tome, kao i u broju računalnih mjesta u knjižnici, Švicarska je daleko ispred Hrvatske.

Međunarodni skup posvećen aktualnim temama te procesu transformacije informacijskih stručnjaka daje poticaj i usmjerava prema daljnjem usavršavanju u područjima medicinskoga knjižničarstva, dok je mogućnost povezivanja sa stranim kolegama iz cijelog svijeta dodatni vrijedan element takvih skupova.

Martina Žužak
martina.zuzak@mef.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-