-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 45, studeni 2009. :: Iz knjižnica


Izložba Otvorenost, a ne posebnost: književnost Osijeka i Slavonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

Povodom obilježavanja 60. obljetnice svoga osnutka (8. veljače 1949. - 8. veljače 2009.) Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek organizira ciklus izložbi pod nazivom 6x10=60: povijest književnosti Osijeka i Slavonije u 6(0) slika. Prva izložba ovoga ciklusa Književni iskoni: od početaka pismenosti do Janusa Pannoniusa otvorena je u Mjesecu hrvatske knjige 2008. Slijedile su je izložbe Svećenici, učitelji, književnici: književnost 17. i 18. stoljeća (otvorenje izložbe 9. veljače 2008.) i „Iliri iz Slavonije“: književnost u doba Hrvatskog narodnog preporoda (otvorenje izložbe 11. svibnja 2009.).

Četvrta izložba ovoga ciklusa nosi naziv Otvorenost, a ne posebnost: književnost Osijeka i Slavonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i obuhvaća razdoblje od osamdesetih godina 19. do dvadesetih godina 20. stoljeća.

Izložba govori o razdoblju tijekom kojega je, unatoč nepovoljnim političkim prilikama uzrokovanih banovanjem Khuena-Héderváryja, Osijek doživio snažan kako gospodarski, tako i kulturni razvoj. Osnivaju se gimnazije – realna, klasična te ženski licej koji ubrzo prerasta u žensku gimnaziju, Učiteljska škola te Trgovačka akademija. Na poticaj građana i skupljača starina, 1877. je osnovan gradski muzej. Kruna kulturnih nastojanja građana, u kojima je dobri duh Osijeka došao do punog izražaja, bilo je osnivanje Hrvatskoga narodnog kazališta 1907. kao drugog stalnog glumišta u Hrvatskoj. U glazbenom životu grada ističu se Pajo Kolarić, Franjo Ksaver Kuhač i Franjo Krežma. U Slavoniji, a osobito u Osijeku, osnivaju se tiskare – Dragutina Lehmana, Ignjata Mederšickog, Gustava Wagnera i Jakoba Franka, Julija Pfeiffera, Antuna Rotta te Prva dionička tiskara. Osnivaju se i građanske čitaonice – u Donjem gradu 1884. i Gornjem gradu 1885. koja djeluje sve do 1920., a potom prelazi u Gornjogradski kasino.

Građani Osijeka uvijek su slijedili europski stil i modu u urbanizmu, arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu i primijenjenoj umjetnosti, pa tako i u književnosti.

Razdoblje je ovo hrvatske moderne kada nova generacija hrvatskih pisaca unosi u književnost promjene u tematici i načinu izražavanja. Pisci su zaokupljeni svojom intimom, pejzažem, egzistencijalnim, socijalnim i rodoljubivim motivima. U načinu izražavanja dolaze do izražaja stilske značajke simbolizma, impresionizma i nagovještaji ekspresionizma. Secesija je samo jedna od osobito upadljivih umjetničkih koncepcija u desetljećima prije Prvoga svjetskog rata, dio, dakle, podsustav u sklopu složene cjeline koja se naziva europska i hrvatska moderna kasnoga 19. stoljeća.

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće slavonska književnost kao zaseban organon prestaje postojati, a Osijek prerasta u središte i izvorište novih snaga u korpusu novije hrvatske književnosti.

Razdoblje je to u kojemu se osniva Hrvatsko đačko književno društvo Javor te Klub hrvatskih književnika, u prvom razdoblju tzv. „klub Rudolfa Franjina Magjera“ (1901. - 1914.). Objavljuje se secesionistički opremljen almanah klupskih članova Mi (1910.) i časopis Književni prilog (1910. - 1914.). Središnje mjesto među pokrenutim časopisima ipak zauzima Mladost, osnovana u Osijeku 1896. godine. U Osijeku i Slavoniji osnivaju se nove tiskare u kojima se osim knjiga tiskaju i novine, prije svega na njemačkom, ali i na hrvatskom jezuku, primjerice Der Volksredner, Esseker Lokalblatt und Landbote, Die Drau, Esseker allgemeine illustrierte Zeitung, Esseker Zeitung, Slawonische Presse, Volksrecht, Branislav, Dan, Narodna obrana.

Među kulturnim i književnim stvaraocima i pregaocima ističu se: Isidor Iso Kršnjavi, Ferdo Živko Miller, Josipa Glembay, Jagoda Truhelka, Lujo Varga Bjelovarac, Rudolf Franjin Magjer, Victor von Reisner, Leopoldine Rott, Vilma Vukelić-Miskolczy, Mathilde (Thildy) Hengl, Josip Kozarac, Joza Ivakić, Ivan Kozarac i Josip Kosor.

S. Mokriš Marendić
marendic@gskos.hr

S. Petković
spetkovic@gskos.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-