Digitalna i otvorena knjižnica

U prošlim smo vam uvodnicima pisali o digitalizaciji knjižnične građe te kako ista ima veliku ulogu u kreiranju imidža knjižnice kao čuvara kulturne baštine u prostoru i vremenu digitalnih tehnologija. No svaki projekt digitalizacije građe dobiva na važnosti tek ukoliko krajnjem korisniku otvori vrata svoje male škrinje i ponudi mu njezino blago na korištenje.

Vrijeme je da kažemo nešto i o pojmu otvorene knjižnice. Riječ otvorena može podrazumijevati tri stvari – otvoreni pristup (open access), slobodni softver otvorenog koda (open source software) te otvorene standarde (open standards). Ponekad ona opisuje primjenu slobodnog softvera otvorenog koda u informacijskim ustanovama, ponekad upućuje na važnost omogućavanja otvorenog pristupa informacijama, no svakako je najbolje kada pojam otvorene knjižnice ujedinjuje sva tri područja.

Otvoreni pristup
U listopadu ove godine Knjižnica Instituta "Ruđer Bošković" obilježila je međunarodni tjedan otvorenog pristupa (Open Access Week) tijekom kojeg je promovirala otvoreni pristup znanstvenim informacijama. Otvoreni se pristup najčešće odnosi na pristup znanstvenim radovima i člancima kroz baze podataka, iako uključuje i osnovni pristup informaciji. Moguće je razlikovati dva tipa otvorenog pristupa: zeleni (Green OpenAccess) i zlatni (Gold OpenAccess).

Zeleni tip otvorenog pristupa podrazumijeva da autor objavljuje svoje radove u časopisima s pretplatom te kasnije sam pohrani recenzirani članak na mrežnom mjestu, npr. u institucijskom repozitoriju ili arhivu. Kod zlatnog tipa otvorenog pristupa autor objavljuje svoje radove u OA (Open Access) časopisima, časopisima s otvorenim pristupom. Jedna od poznatijih baza časopisa s otvorenim pristupom koju možete pronaći i u Centru za online baze podataka jest DOAJ (Directory of Open Access Journals).

Zašto je važan otvoreni pristup? Prije svega, zbog povećane dostupnosti radovi u otvorenom pristupu više se citiraju, pa se na taj način povećava i njihov faktor utjecaja (impact factor). To također ubrzava znanstveni ciklus rada (objavljivanje – čitanje – citiranje – daljnji rad). Važno je napomenuti da je ovdje riječ o kvalitetnim i recenziranim izdanjima koja rezultate znanstvenog rada i istraživanja mnogih autora nude slobodno i besplatno.

Slobodni softver otvorenog koda
Edward M. Corrado navodi nekoliko prednosti korištenja slobodnog softvera otvorenog koda – manji inicijalni troškovi, nije potrebno plaćati dodatne licencije za svako računalo, softver može raditi i na hardverski manje zahtjevnim računalima, dodavanje određenih mogućnosti osnovnom softverskom paketu, neovisnost o proizvođaču softvera i dr. Kod se može slobodno koristiti, mijenjati, prilagođavati i nadograđivati te kopirati i davati svima na korištenje. Poznat kao Free and Open Source Software (FOSS) često se interpretira i kao besplatan. No riječ free zapravo podrazumijeva značenje “slobodan”, a ne “besplatan”. Iako njegova nabavna cijena najčešće iznosi 0 kn, potrebno je dosta ulaganja u održavanje i edukaciju. Stoga je kratica proširena slovom L (FLOSS), pa naziv Free and Libre Open Source Software daje jasniju sliku otvorenog i slobodnog softvera.

Koliko je slobodni softver otvorenog koda zahvatio svijet informacijskih znanosti svjedoče neka od najčešće korištenih softverskih rješenja za kreiranje i pretraživanje digitalnih zbirki – Koha, Greenstone, Evergreen, MyLibrary, WebPAC i dr. Isti svoju primjenu nalaze i u mnogim hrvatskim informacijskim i baštinskim ustanovama koje su prepoznale prednosti korištenja slobodnog softvera otvorenog koda.

Otvoreni standardi
Zadatak je svake knjižnice osigurati dugoročni pristup informaciji. U posljednje vrijeme ovdje se obično misli na informaciju u digitalnom obliku. Najčešći problemi s kojima se digitalne, ali i druge vrste knjižnica suočavaju jesu zastarjela oprema koja ne može pratiti razvoj tehnologije i novih aplikacija za očuvanje digitalne građe te ovisnost o alatima za čitanje određenih formata. Otvoreni standardi za file formate javno su dostupni i neovisni o bilo kojoj instituciji ili proizvođaču. Priča otvorenih standarda u informacijskim znanostima potječe još iz 19. stoljeća kada je ALA (American Library Association) odredila dimenzije kartičnog kataloga (7,5 X 12,5 cm). Neki od novijih primjera svakako su Z39.50 koji omogućuje distribuirano pretraživanje, MARC (MAchine Readable Cataloging), MODS (Metadata Object Description Schema), DC (Dublin Core), XOBIS (XML Bibliographic Information Schema) i dr.

Knjižnica predstavlja živčani centar društva i zajednice. Ona će zadržati svoju tradicionalnu ulogu u društvu, ali mora biti spremna za budućnost koja donosi mnoštvo novih informacija i ideja koje će se sve više realizirati uz pomoć novih tehnologija te novih načina i sustava komunikacije i razmjene informacija. Upravo će atribut otvorenosti knjižnici omogućiti lakšu prilagodbu nadolazećim promjenama, ali i pomoći joj da savršeno obavlja svoju prvobitnu funkciju – pružanje informacije i omogućavanje pristupa znanju. Veliki je korak za svaku informacijsku ustanovu primijeniti jedan od opisana tri rješenja za postizanje veće otvorenosti, no tek njihov spoj predstavlja pravu dobrobit za istu i njezinu zajednicu.
 

M.Mičunović
mmicunov@ffos.hr