SLAMIT Cjeloživotno učenje : školske knjižnice i novo učenje
Lisabon (Portugal), 27. rujna -3. listopada 2009.

U gradu Costa da Caparica blizu Lisabona (Portugal) od 27. rujna do 3. listopada 2009. održavao se SLAMIT, međunarodni seminar za školske knjižničare, s temom Cjeloživotno učenje – školske knjižnice i novo učenje. Bila je to prilika da se na jednom mjestu nađu školski knjižničari iz Danske, Norveške, Nizozemske, Islanda, Poljske, Češke, Grčke, Finske, Velike Britanije i Portugala. Hrvatske školske knjižnice bile su predstavljene jedino knjižnicom OŠ Matije Gupca iz Gornje Stubice.

Projekt SLAMIT nastavak je dvaju uspješnih prethodnih projekata – SLAM (School Libraries As Multimedia centres) i GRANDSLAM (General Research ANd Development of School Libraries As Multimedia centres) – kojima su se kompetencije školskih knjižnica proširivale od zbirke knjiga na multimedijske centre odnosno na informacijske centre i centre za učenje.

U SLAMIT fazi naglasak je na proširenju iskustava, znanja i prakse iz početnih faza na širu europsku knjižničarsku zajednicu i to baš na način da se educiraju školski knjižničari kako bi aktivno participirali u kreiranju budućeg razvoja knjižnice u kojoj rade. Smjernice za daljnji razvoj su: knjižnica kao središnja točka kurikuluma i mjesto uvođenja istraživačkog pristupa učenju. U aktivnom procesu koji traje čitav život učenici uče izgrađujući vlastito razumijevanje svog iskustva, tj. gradeći na onom što već znaju kako bi u konačnici formirali osobnu perspektivu svijeta u kojem žive. Tu je knjižnica neophodna i to nam je svima poznato. Na ovom seminaru mogli su se upoznati neki alati, iskustva, promišljanja koja navedeni put razvoja knjižnica već jasno slijede u konkretnim životnim situacijama. Štoviše, svi su sudionici seminara aktivno sudjelovali u konkretizaciji odgovora na ključno pitanje: kako školska knjižnica odnosno centar za učenje pomaže učenicima da razviju svoje vještine i sposobnosti u traženju, razvijanju i rasprostranjivanju informacija i znanja tako da oni postanu aktivni kreatori znanja, a ne samo konzumenti informacija. Svoj stručni doprinos u osvjetljavanju tog problema dao je dr. Ross J. Todd iz Rutgers University u New Jerseyju.

Upravo sada nalazimo se u trenutku kada se otvara mogućnost novog promišljanja edukacijskog prostora, pod tim se misli edukacijska praksa, odnosi, metode i sredstva, naglasio je Valdemar Duus iz Syddansk University Institute of Literature, Culture and Media u Odenseu. Tu priliku ne bi trebalo protratiti već se otvoriti za diskusiju, igrati se, istraživati i eksperimentirati s alatima koje nam novo tisućljeće nudi kako bi učenici, zajednica i edukatori u kreativnom, optimističnom i izazovnom procesu formirali novu sliku učeće zajednice budućnosti.

O školskim knjižnicama u europskom i „world wide“ kontekstu govorila je Lourense Das, direktorica Meles school library service.

Na pitanja kakvi izazovi očekuju naše učenike i koje će sve kompetencije trebati kad odrastu pokušao je odgovoriti Andreas Holvik iz Pedagogisk Psykologisk Senter u Karmoyu.

U aktivnostima predstavljanja vlastite zemlje, regije i knjižnice sudjelovali su svi (zagorski licitari privukli su pažnju mnogih!), a prikazani su i primjeri dobre prakse koji su uvijek osobito korisni. Podrobnije je bio predstavljen portugalski obrazovni sustav i stanje u portugalskim školskim knjižnicama.

Baš kao što se iskustveno učenje pokazuje najkvalitetnijim putem za usvajanje novih spoznaja, tako i aktivno sudjelovanje na seminaru na kojem se problematizira budućnost rada u školskim knjižnicama u potpunosti angažira svakog knjižničara te daje poticaj za daljnji kvalitetniji i kreativniji rad u vlastitoj sredini.

I. Krušelj-Vidas
ines-kruselj.vidas@kr.t-com.hr