-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 46, prosinac 2009. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Stručni skup Školska knjižnica u procijepu između zakona, pravilnika i stvarnosti
Bjelovar, 26. listopada 2009.

U Bjelovaru je 26. listopada 2009., u prelijepoj kupoli bjelovarske Gimnazije, održan stručni skup knjižničara pod nazivom Školska knjižnica u procijepu između zakona, pravilnika i stvarnosti. Organizatori su bili Sekcija za školske knjižnice i Sekcija za narodne knjižnice, koje su stručna tijela Hrvatskoga knjižničarskog društva, a suorganizatori ovog važnog stručnog skupa bili su Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar, Gimnazija Bjelovar te Osnovna škola Rovišće. Svima najtoplije zahvaljujemo, a posebno prof. Želimiru Vujiću, ravnatelju Gimnazije Bjelovar, koji nam je ustupio prikladnu dvoranu.

Sudjelovali su knjižničari s područja cijele Hrvatske, iz gotovo svih vrsta knjižnica, iako je prvenstveno bio namijenjen školskim knjižničarima, kojih je, od ukupno 103 sudionika, bilo 77. Važno je napomenuti i to da bi odaziv bio još veći da su mogli doći kolege iz udaljenijih mjesta, a nekim je voditeljima ŽSV-a bilo nemoguće doći na stručni skup dvaput u samo tjedan dana (21. 10. u Zagrebu je održan stručni skup za voditelje). Ponosni smo što su skupu prisustvovale Zdenka Sviben, viša knjižničarka, predsjednica HKD-a, i Anica Šabarić, dipl. knjižničarka, predsjednica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja.

U prvom dijelu održana su četiri izlaganja:
Školska knjižnica - zakonski okviri djelatnosti / Mira Zovko, prof., viša stručna savjetnica za školske knjižnice; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Školski knjižničar između škole i knjižničarstva / Biserka Šušnjić, prof., dipl. knjižničarka, viša savjetnica; Agencija za odgoj i obrazovanje
Stručna knjižnična djelatnost u sjeni odgojno-obrazovnog procesa u školskoj knjižnici / Veronika Čelić Tica, prof., savjetnica za školske knjižnice; Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb
Na dobrom putu promjena: školske knjižnice Bjelovarsko-bilogorske županije 2004. - 2008. / Ilija Pejić, viši knjižničar; Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar

Ovim je izlaganjima otvoren put pitanjima koja nas, školske knjižničare, muče već godinama, i koja su i bila povod ovome skupu: primjena Standarda za školske knjižnice te Zakona o knjižnicama, školovanje i stalno stručno usavršavanje, stručni ispiti, financiranje, suradnja s drugim vrstama knjižnica te lokalnom samoupravom.

U drugome dijelu održan je okrugli stol čiji su sudionici, osim pozvanih predavača, bili predstavnici školskih knjižnica/knjižničara (Ivana Vladilo, dipl. knjižničarka, stručna suradnica savjetnica i voditeljica Županijskog stručnog vijeća šk. knjižničara Primorsko-goranske županije; Suzana Knežević, dipl. knjižničarka), Hrvatske udruge školskih knjižničara (Sanja Galic, prof., dipl. knjižničarka, stručna suradnica mentorica i voditeljica ŽSV-a šk. knjižničara srednjih škola Osječko-baranjske županije), te prof. dr. Daniela Živković, izv. prof. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita za knjižnično osoblje. Moderatorice su bile Ljiljana Črnjar, viša knjižničarka i predsjednica Sekcije za narodne knjižnice, te Ljiljana Vugrinec, viša knjižničarka, voditeljica Županijske matične službe Koprivničko-križevačke županije.

Kolegica Ivana Vladilo, kao uvodničar, postavila je zanimljivu tezu: jesmo li mi, školski knjižničari, avangarda ili marginalci „društva znanja“? Iako uglavnom profesionalci koji u svojim školama prednjače uvođenjem novih metoda rada, koji podižu školsko knjižničarstvo na zavidnu razinu, izvrsno organizirani, počesto smo u neravnopravnoj situaciji u odnosu na kolege u školi, na kolege knjižničare iz drugih vrsta knjižnica, pa čak i međusobno. Muči nas neusklađenost legislative, o nama odlučuju dva ministarstva, imamo dva stručna ispita, za iste poslove (voditelji ŽSV-a) jedni su plaćeni, drugi nisu, i – napokon – posebno nas boli što se teško stečena prava upravo nama s lakoćom ukidaju (odlukom o rebalansu Državnog proračuna za 2008. školske su knjižnice ostale bez namjenskih sredstava). A ovo je tek vrh ledenog brijega! Za okruglim se stolom raspravljalo o temeljnim problemima: nabavi, neusklađenosti zakonske regulative te o stručnim ispitima. Pitanja stručnog osoblja, stručnog usavršavanja i napredovanja, norme rada, prostora i opreme školskih knjižnica, iako planirana, nisu raspravljena zbog kratkoće vremena. Pokazalo se da je krajnje vrijeme za rješavanje ovih pitanja, kako bismo mogli nesmetano i nesputano raditi ono što svi jednoglasno držimo svojim – ne poslom – nego pozivom.

Ono u čemu smo se svi složili i što možemo definirati kao zaključke bjelovarskog skupa jest sljedeće:

  1. Zahtijevamo da se namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe vrate na stanje iz 2007. godine, i po mogućnosti godišnje povećavaju za 10%.
  2. Uvesti jedinstven stručni ispit za knjižničare, tj. jedno ispitno povjerenstvo u kojemu bi podjednako bile zastupljene i struka (knjižničarstvo), ali i metodički dio za školske knjižničare. Povjerenstvo za polaganje stručnog ispita stručnog suradnika knjižničara (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) priznaje pristupniku koji je položio stručni ispit za diplomiranoga knjižničara sve položene dijelove ispita (pisani rad, Ustav RH). Predlažemo jednak postupak i kad pristupnik na stručnom ispitu za diplomiranog knjižničara Ministarstva kulture već ima položen stručni ispit za stručnoga suradnika knjižničara, tj. da ne mora pisati klauzuru.
  3. Iz Zakona o knjižnicama ukloniti sve nejasnoće glede zapošljavanja knjižničara: na mjesto diplomiranog knjižničara može doći osoba koja je završila redoviti ili izvanredni studij knjižničarstva, odnosno informacijskih znanosti, i tako spriječiti da naše poslove obavljaju nestručne osobe, tj. ukloniti mogućnost zapošljavanja uz naknadno stjecanje stručne spreme dipl. knjižničara.
  4. Donijeti jedinstven pravilnik da u školskoj knjižnici radi knjižničar-stručni suradnik i suradnik u nastavi 30 sati odgojno-obrazovnog rada i da je dnevno školska knjižnica otvorena učenicima i učiteljima 6 sati po 60 minuta. Preostala dva sata knjižničar može, ali i ne mora biti u školi (knjižnici) kao i ostali nastavnici koji se mogu, ali i ne moraju pripremati u školi. Uostalom, knjižničar ima i još niz obveza stručnog usavršavanja, kulturnu i javnu djelatnost, suradnju s mjesnom knjižnicom, Matičnom službom...
  5. Školske knjižničare ili predstavnike Hrvatske udruge školskih knjižničara treba pozivati da sudjeluju uvijek kad se raspravlja ili odlučuje o zakonima ili propisima koji se tiču i školskoga knjižničarstva. Pritom nije pravedno dopustiti nadglasavanje nego konačne prijedloge treba donositi usuglašavanjem jer se radi o vrlo brojnoj strukovnoj zajednici i specifičnostima radnoga mjesta koje jedini dobro poznaju.

Važno je naglasiti da je poduzet i prvi korak ka rješavanju jednog od bitnih problema: pismo/dopis kojim tražimo sredstva za nabavu knjižnične građe, u ime svih nas školskih knjižničara, HKD-a i HUŠK-a, poslano je na sve važne adrese: Upravi MZOŠ-a, ministru Fuchsu, Miri Zovko, predsjedniku Mesiću, premijerki Kosor, saborskom odboru za obrazovanje i kulturu.

Možda će se nekome, tko „ne pliva s nama u istim vodama“, činiti da smo digli previše prašine, da samo galamimo tražeći prava. Takvi trebaju znati da je sve to i zbog nas koji radimo sada i ovdje, ali i zbog onih koji dolaze poslije nas, i zbog djece svih onih koji se možda nikada nisu zapitali: pa tko su ti školski knjižničari, i kakve su uopće te školske knjižnice?

Nada(j)mo se da će ovaj, ali i mnogi drugi stručni skupovi dati rezultata, jer u protivnom bi sve bilo tek „pucanj u prazno“, a naše društvo nikad ne bi bilo udaljenije, ne od znanja (mi ćemo svoj dio uvijek odraditi najbolje što možemo) nego od pravde i poštenja.

M. Milinović
mirjana.milinovic@bj.t-com.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-