9. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Knjižnica kao javni prostor
Zagreb, 10. prosinca 2009.

Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskoga knjižničarskog društva i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu organizirali su 10. prosinca 2009. godine 9. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Knjižnica kao javni prostor, a u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava.

Okrugli stol je bio podijeljen na dva programska bloka: I. Prostori i programi za javnost i II. Virtualni javni prostori, a imao je i dvije inozemne gošće. Budući da smo predstavljanje Gradske knjižnice Stuttgart ravnateljice Ingrid Busmann već imali prigodu čuti u Goethe institutu, nema ga potrebe posebno apostrofirati, bez obzira na grandioznost nove gradske knjižnice u tom dijelu, donedavno, najbogatijeg dijela Republike Njemačke. Važno je naglasiti predavanje Anne Goulding, Sveučilište u Loughoroughu, Velika Britanija, Narodne knjižnice kao prostori zajednice, posebice stoga što je dr. Goulding vodila niz istraživačkih projekata na temu upravljanja knjižničnim službama i što je područje njezina interesa menadžment narodnih knjižnica. Ističem to stoga što je predavačica apostrofirala knjižnice kao prostore zajednice u stvaranju društvenog kapitala pojedinaca i zajednice, potičući zajedništvo civilnog društva.

Zato treba posebno zahvaliti dr. Aleksandri Horvat što je na ovo predavanje pozvala dr. Andreu Violić Zlatar, koja, gle čuda, nije knjižničarka, ali je područje njezina rada kulturna politika… I upravo je dr. Zlatar svojim viđenjem "knjižnica kao specifičnog javnog prostora koji svoje komunikacijske potencijale gradi na ideji participacije građana u oblikovanju kulturnog i informativnog prostora" najbolje anticipirala položaj i ulogu knjižnice u Hrvatskoj početkom 21. stoljeća i dala izvanredan teorijski okvir izlaganju naših kolegica Davorke Pšenice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, Ivančice Đukec i Tatjane Nebesny, Knjižnice grada Zagreba, Matična služba, i Eli Pecotić, Gradska knjižnica Marka Marulića Split, koje su zaista iscrpno izložile bogate programe svojih knjižnica.

Nameće se dojam da knjižnice izvrsno reagiraju na promjene u društvu, što potvrđuju svojom praksom, no problem je evaluacija programa, ali i artikulacija djelovanja. Stoga posebno ističem dr. Andreu Zlatar, koja je izvan knjižničarske struke, ali je izvrsno iščitala „knjižnice kao egzemplarne modele javnih prostora“, kao i promjenu u odnosu na korisnika knjižničnih usluga „koji je istovremeno i građanin i potrošač i koji u sferi kulture traži ostvarenje svojih temeljnih prava – na slobodu izbora kao građanin u sferi javnosti i na udobnost, odnosno zadovoljenje potreba, kao načelo u sferi privatnog“ te posebno naglasila kreativnost i komunikaciju u daljnjem razvoju knjižničnog djelovanja koji bi trebao poticati različitosti, odnosno dopuštati knjižnicama da odgovaraju na zasebne i specifične potrebe svojih građana.

J. Kovačević
jasna.kovacevic@kgz.hr