-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 46, prosinac 2009. :: Iz knjižnica


Izložba Između tri rata: književnost Osijeka i Slavonije od 1919. do 1991. godine
u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek

Izložba Između tri rata: književnost Osijeka i Slavonije od 1919. do 1991. godine peta je izložba u ciklusu 6x10=60: povijest književnosti Osijeka i Slavonije u 6(0) slika, tematski posvećenom razvoju pismenosti i književnom stvaralaštvu u Osijeku i Slavoniji od početaka do suvremenosti, a kojim Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek obilježava 60. obljetnicu svoga osnutka.

Izložba govori o vremenu od 1919. do 1991. godine, vremenu od Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije do Domovinskog rata, kada se Osijek nalazio u sastavu četiri državne zajednice: Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno od 1929. Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, socijalističke Jugoslavije te Republike Hrvatske. Ovaj dug i politički buran vremenski period, koji su učestala ratna zbivanja trajno obilježila, za Osijek pa tako i Slavoniju u gospodarskom smislu znači doba neprestana zaostajanja.

U monarhističkoj Jugoslaviji kulturne ustanove u Osijeku djeluju pod stalnom represijom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata kulturni je život u sjeni ratnih zbivanja. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatsko narodno kazalište i Gradski muzej – Muzej Slavonije nastavljaju kontinuitet svoga djelovanja. Godine 1958. Dječje kazalište „Ognjen Prica“ dobiva profesionalni status. U Osijeku je djelovao i Miniteatar, kao treća profesionalna kazališna ustanova. Gradska knjižnica Osijek osnovana je 1949. godine. Osnivanjem Sveučilišta u Osijeku 1975. godine Gradska knjižnica Osijek proširuje svoju djelatnost i preuzima funkcije i zadatke središnje sveučilišne knjižnice. Galerija likovnih umjetnosti osnovana je 1954., a Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture 1962. godine.

Književnici Osijeka i Slavonije uklopili su se u književnu tradiciju između dva svjetska rata koju s jedne strane obilježava artistički model i kontinuiranje modernističkih obrazaca pisanja, a s druge socrealistički književni koncept koji promovira utilitarnu, književno-prosvjetiteljsku funkciju književnosti. U razdoblju između dva svjetska rata književni Osijek ishodio je iz nacionalnih udruga, periodike i nakladništva s osloncem na Hrvatsko narodno kazalište, na Almanah mladih literata Đačkog prosvjetnog društva Prosvjeta. Biblioteka i suradnički krug Hrvatskog lista (1920. - 1945.), profiliranog književnošću, okupljao je i generirao najveći broj hrvatskih pisaca.

Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske pisci i književni život nalazili su svoj poticajni medij u Hrvatskom listu i njegovoj knjižnici, a svoj kreativni prostor u osječkom Pododboru Matice hrvatske i mjesečniku Hrvatski sjever, književnoj i prosvjetnoj reviji kojoj je Pododbor izdavač (1944.).

Slavonski književnici sudjeluju i u književnim strujanjima nakon Drugog svjetskog rata koje osobito snažno obilježavaju stavovi Miroslava Krleže o tome da književni rad treba biti odraz književnika prema književnosti i jeziku, slom hrvatskog proljeća i prestanak izlaženja časopisa Kolo, Kritika i Hrvatski tjednik te ukinuće Matice hrvatske. Radovi slavonskih književnika pojavljuju se i u najznačajnijim književnim časopisima ovoga razdoblja Krugu, Razlogu, Quorumu i dr. Među književnim časopisima koji u ovome razdoblju izlaze u Osijeku ističu se: Slavonija danas: list za kulturna i društvena pitanja (1954. - 1955.), Mi – prvi pravi književni periodik (1955.), Revija (1961. - 1990.) koja se nastavlja kao Književna revija (1991. -) i prvi je osječki časopis koji je prestao biti regionalan, a postao stabilan, izlaženjem uredan i autoritativan nositelj književnog stvaralaštva u Osijeku te Rijek (1979. - 1991.) prvi studentski „časopis za književnost i kulturu studenata Pedagoškog fakulteta u Osijeku“.

Žanrovsko područje u kojem su Slavonija i Osijek najviše obogatili hrvatsku književnost ovoga razdoblja jest poezija. Kod najvećih pjesnika iz Slavonije, elementarna snaga zemlje skladno je dopunjena urbanim iskustvom i duhovnom nadgradnjom koja se otrgnula od sela i polja. Među pjesnicima ističu se: Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Slavko Batušić, Vladimir Kovačić, Miroslav Slavko Mađer, Zlatko Tomičić, Boro Pavlović, Branimir Bošnjak, Zvonko Maković, Dubravka Oraić-Tolić, Delimir Rešicki, Goran Rem, Miroslav Mićanović, Krešimir Bagić, Lana Derkač, Božica Zoko, Tvrtko Vuković i drugi.

Prozna dostignuća u Slavoniji i Osijeku ostavila su u razdoblju između tri rata znantnog traga. Mnogi su prozaisti, opisujući ritam svoga vremena, pokazali oblike građanske i srednjoeuropske kulture. Svojim tekstovima i oblicima duhovne nadogradnje, oni uspješno nadvladavaju „palanački mentalitet“. Mirko Jirsak, Josip Kosor, Slavko Batušić, Mato Hanžeković, Josip Horvat, Matko Peić, Dubravko Jelčić, Stjepan Čuić, Drago Kekanović, Pavao Pavličić istaknuti su prozaisti ovoga razdoblja.

Osijek i Slavonija dali su i lektirne klasike literature namijenjene najmlađima i čitateljima tinejdžerskog uzrasta. U ovome razdoblju svoj rad nastavljaju: Ivana Brlić-Mažuranić i Jagoda Truhelka, a nakon Drugog svjetskog rata javljaju se Zlata Kolarić-Kišur, Grigor Vitez, Stjepan Jakševac, Branko Hribar, Anto Gardaš i Stjepan Tomaš.

Padom Berlinskog zida 1989. godine srednja Europa zakoračila je u novi politički i gospodarski život. Nakon smrti utemeljitelja socijalističke Jugoslavije, maršala Josipa Broza Tita 1980. godine, počeo je njezin polagani raspad. Hrvatska vlada proglasila je razdruživanje od Jugoslavije 25. lipnja 1991. kada su Osijek i Slavonija bili na pragu slobode, u njih su uperene topovske cijevi i... sve je bilo jasno... nova razaranja bila su na pomolu... Osijek i Slavonija bili su na pragu rata tijekom kojega je književnost također pronašla svoj put. Put o kojemu će biti govora u završnoj izložbi ciklusa 6x10=60: povijest književnosti Osijeka i Slavonije u 6(0) slika, naslovljenoj Suvremenici: književnost Osijeka i Slavonije od Domovinskog rata do danas.

S. Mokriš Marendić
marendic@gskos.hr

S. Petković
spetkovic@gskos.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-