Obilježavanje 100. obljetnice osnutka prve hrvatske javne knjižnice u Puli

Dana 12. studenog u 18 h u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Puli Društvo bibliotekara Istre i pulska Gradska knjižnica obilježili su 100. obljetnicu osnutka prve hrvatske javne knjižnice u Puli. O osnutku i djelovanju Javne pučke knjižnice (1909. – 1920.) govorio je mr. sc. Bruno Dobrić.

Nakon što je manjinsko hrvatsko sitno građanstvo u Puli krajem 19. i početkom 20. st. stvorilo osnovne preduvjete za nacionalnu kulturno-prosvjetnu djelatnost u svrhu obrane od talijanske asimilacije (hrvatske pučke škole, novine, kulturna društva, organiziranje predstava, koncerata i dr.), bilo je neophodno da ono – pored ostalog i zbog svoje malobrojnosti – organizira prosvjećivanje siromašnog puka – radnika i seljaka iz pulske okolice, među kojima je bilo puno nepismenih. Godine 1909. pulski hrvatski intelektualci postavili su kao primarnu zadaću rad na prosvjećivanju puka tečajevima opismenjivanja i širenjem knjige među siromašnim slojevima u Puli i okolici.

Stoga je hrvatska inteligencija okupljena u hrvatskim kulturno-prosvjetnim društvima 1909. godine pokrenula inicijativu za osnivanje “opće pučke knjižnice". Rezultat toga bilo je osnivanje Javne pučke knjižnice, nastale objedinjavanjem knjižnica triju hrvatskih društava – Čitaonice (osnovane 1869.), Prvog istarskog sokola (osnovanog 1897.) i Narodne radničke organizacije (1907.). Glavna svrha njezina osnivanja bila je obrana od talijanske asimilacije, a sredstvo za to bilo je obrazovanje puka putem knjiga.

Knjižnica je imala sjedište u zgradi Narodnog doma. Na poziv osnivača za prikupljanjem knjiga za novu knjižnicu odazvali su se, pored pojedinaca, i društva iz Banske Hrvatske, npr. zagrebačko Društvo Sv. Jeronima darovalo je 100 svezaka knjiga.

Najveći darovatelja knjiga bio je umirovljeni mornarički časnik Dušan pl. Preradović (1854. -1920.), sin hrvatskog pjesnika Petra pl. Preradovića, koji je darovao 216 svezaka knjiga.

Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 5. studenoga 1918. talijanska vojska zaposjela je Pulu. Već u prosincu 1918. zapovjedništvo talijanske vojske zatvorilo je hrvatske čitaonice u okolici Pule. Nepune dvije godine nakon toga započelo je fašističko nasilje prema Hrvatima i Slovencima u Istri. Fašističke militantne skupine (fasci di combatimento) pojavile su se prvi put u srpnju 1920. paljenjem zgrade ‘Balkan’ u Trstu i pulskog hrvatskog Narodnog doma.

U Puli je 13. srpnja 1920. «fascio» pozvao narod na javni skup i huškao ga je protiv hrvatskog stanovništva. Zapaljen je hrvatski Narodni dom koji je izgorio do temelja. Time je bila uništena sva imovina hrvatskih društava smještenih u toj zgradi, među ostalim i oko 7000 knjiga iz knjižnice. Bila je to jedna od prvih fašističkih lomača knjiga u Europi, prvi izraz fašističkog terora koji će se ubrzo provoditi diljem Europe.

Samo je jedna knjiga sačuvana iz ove knjižnice. Na njezinoj je naslovnici, pokraj potpisa darovatelja Dušana pl. Preradovića, sačuvana i jedna kasnija zabilješka: “Poslije prevrata vlasništvo (rukopis nečitak – op. B.D.) pošto razne se knjige puljske knjižnice podijeliše među članove iste da ne dođu u ruke Italiana koji sve naše što je progone i pale. Pula, 5. II. 1921.” U nedostatku sačuvanih dokumenata o toj knjižnici, navedena knjiga je izvorno svjedočanstvo o njoj i o uništavanju hrvatskih knjiga u Istri između dva svjetska rata.

Uništenjem pulskog Narodnog doma nasilno je prekinuto višegodišnje djelovanje hrvatskih kulturno-prosvjetnih društava i ustanova u Puli, a ubrzo i u cijeloj Istri. Knjige, novine i dokumenti iz tih društava i knjižnica najvećim su dijelom uništeni.

Pri sagledavanju kulturne i obrazovne važnosti ove knjižnice za Pulu treba ima u vidu da je to najstarija i u prvoj polovici 20. st. (do 1949.) najveća hrvatska javna knjižnica u Puli. Ona je dala poticaj osnivanju pučkih knjižnica u okolici Pule, pa njezino osnivanje znači početak hrvatskog knjižničarstva u južnoj Istri. Nakon njezina uništenja 1920. uslijedio je gotovo tridesetogodišnji prekid djelovanja hrvatskih knjižnica u Puli (do osnutka Naučne biblioteke, danas Sveučilišne knjižnice, 1949. godine).

B. Dobrić
bdobric@unipu.hr