-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 47, travanj 2010. :: Uvodnik


Je li moguća suvremena knjižnica u doba recesije?

Pišući uvodnik koji će promišljati o radu knjižnica u doba recesije, nisam se mogla oteti dojmu kako knjižnice zapravo odavno znaju kako poslovati s ograničenim proračunom. Često imam priliku čuti priče kako su se prije dvadesetak godina organizirale aktivnosti kada su sredstva bila minimalna i kada je plaća bila takva da su kolegice i kolege jedva mogle (ili nisu mogle) pokriti troškove života. Izvor motivacije za rad i tada je prije svega bio intrizičan, a ne u plaći. Moram istaknuti da takve priče nužno ne sežu daleko u prošlost, kao što smo se nedavno mogli uvjeriti na primjeru knjižnice u gradu Zlataru. Utješno je što su knjižnice kod nas do sada uspjele preživjeti teška vremena bez zatvaranja te se u međuvremenu informatiziralo, izgradilo, otvorilo i preuredilo dosta knjižnica u Hrvatskoj koje posluju u skladu sa suvremenim potrebama korisnika.

Danas se postavlja pitanje u kojoj će mjeri knjižnice moći pratiti potrebe korisnika sa smanjenim proračunom u doba recesije. Mogućnost nabave nove građe već je u prvoj polovici ove godine znatno slabija, ukidaju se pristupi online bazama podataka, dok školske knjižnice već nekoliko godina imaju problema s nabavom općenito. I organizacija aktivnosti u knjižnici stavlja se pod upitnik dok recesija grabi svoj danak i u kulturi i u obrazovanju. Ugroženost hladnog pogona u knjižnici ne bih ovaj put komentirala nastojeći ipak stvoriti pozitivan duh uvodnika.

Nošena pozitivnim duhom, čini mi se da će iskorištavanje postojećih resursa koje su knjižnice stekle do početka krize sada morati u cijelosti doći do izražaja. Zadržavanje visoke razine kvalitete poslovanja mogu nam omogućiti resursi koji su u ljudima, građi, prostoru i nadasve informacijskim tehnologijama. Knjižnice mogu zadržati stečenu poziciju u društvu kreativnim korištenjem informacijskih tehnologija (npr. besplatni softver i mrežne aplikacije), učestalijim istraživanjima korisnika, kreiranjem novih usluga (koristeći postojeće resurse), marketingom te prije svega kvalitetnim knjižničnim menadžmentom. Tako razdoblje recesije ponovno dovodi u žarište interesa dobro znanu kreativnost knjižničara koji su već prije uspijevali prebroditi financijske prepreke i kvalitetno nastavljali provoditi i razvijati stručni rad.

Svakako bi bilo dobro još više potaknuti razmjenu iskustava među knjižnicama kako bi se stekao bolji uvid u rješavanje problema te mogućnosti korištenja svih resursa unutar knjižnice, ali i resursa šire društvene zajednice. Osjećajte se slobodni koristiti NOVOSTI kao jedno od sredstava za dijeljenje vaših iskustava, prijedloga i savjeta. Kvalitetne ideje koje mogu prebroditi pomanjkanje sredstava i korištenje onoga što imamo donijet će nam, vjerujem, i neke nove vrijednosti jer ćemo biti prisiljeni (ponovno) prikloniti se prije svega domišljatosti i kreativnosti u okviru naših širih znanja i stručnosti. Vjerujem da je i u doba recesije moguć kvalitetan rad suvremene knjižnice jer su naši knjižničari već nebrojeno puta dokazali da znaju i mogu se nositi sa svim problemima koji se nameću struci kako iznutra, tako i izvana.

S. Žunić
sanja.zunic@kgz.hr 
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-