 |
| Prošli brojevi: |
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 48, lipanj 2010. :: Iz knjižnica
Dani Chopina na Filozofskom fakultetu
 Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu i članovi studentskog kluba Ĺ»ubr, koji okuplja studente polonistike, organizirali su od 17. svibnja do 4. lipnja Dane Chopina, i time se pridružili svjetskom obilježavanju 200-godišnjice rođenja ovog velikog poljskog skladatelja, glazbenika, umjetnika i jedinstvenog pijaniste.
Rođen je 1. ožujka 1810. godine (iako se spominje i datum 22. veljače) u mjestu Ĺ»elazowa Wola, 60 kilometara zapadno od glavnoga grada, Varšave, a umro je u Parizu 17. listopada 1849. godine, u 39. godini života.
Osim manjeg broja orkestralnih i komornih djela, te 17 poljskih pjesama za glas i klavir, Chopin je skladao isključivo djela za glasovir. Chopin je bio jedinstven kao pijanist, izvođač vlastitih djela i sasvim poseban i usamljen kao autor. Bio je bez uzora u prijašnjim razdobljima klasične glazbe i gotovo bez nasljednika. Ostavio je opus od 74 tiskana djela koja po svojoj formalnoj strukturi i poetskim obilježjima nemaju premca u europskoj glazbi. Svojom je umjetnošću odlučno djelovao na klavirsku glazbu i interpretativni stil, pa njegov utjecaj dopire i u 20. stoljeće.
 Dani Chopina započeli su 17. svibnja u Konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta prigodnim programom koji su pripremili članovi studentskog kluba Ĺ»ubr s profesoricom Agnieszkom Cyganik. Njih desetak u vrlo interaktivnom izlaganju ukratko su ispričali Chopinovu biografiju, popraćenu anegdotama iz njegovog života te komentarima kako su ga doživljavali njegovi suvremenici. Na projektnom platnu, uz glazbenu podlogu, prikazivane su fotografije njega i njegove obitelji, prijatelja i životnih ljubavi, te kratki filmski isječci iz njegovog života. Potom su dvije studentice izvele glazbenu točku – uz glazbenu podlogu, studentica, koja je inače aktivna i u zboru, otpjevala je jedno od njegovih djela i oduševila sve nazočne.
Za vrijeme dok se pripremala filmska projekcija, otvorena je izložba u auli ispred Knjižnice. U šest staklenih vitrina i na 3 panoa postavljene su knjige posvećene Chopinu, njegovom životu i stvaralaštvu, note, slike, plakati, CD-ovi s njegovim djelima te prigodni materijali koji su tiskani u Poljskoj povodom obljetnice.
Isti dan je prikazan i prvi film posvećen Chopinu, a riječ je o 20-minutnom dokumentarcu Chopin u domovini, filmska biografska priča o poljskim korijenima njegovog stvaralaštva. Film dokumentira sve motive, mjesto rođenja, školovanje, upoznajemo njegove roditelje i sestre, učitelje, prve uspjehe i razloge njegovog odlaska iz Poljske 1830. godine.
Isti su tjedan prikazana još četiri filma, dva dugometražna (Želja za ljubavlju i Mladost Chopina) i dva dokumentarna (Odnio me vjetar i Chopin u Parizu). Svi su filmovi nastali u poljskoj produkciji, a prikazani su s engleskim titlovima. Ustupilo ih je za ovu prigodu Veleposlanstvo Poljske u Zagrebu.
Filmske su projekcije bile vrlo dobro posjećene, baš kao i izložba koja je bila otvorena do 4. lipnja.
|
|
|
|
