 |
| Prošli brojevi: |
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 48, lipanj 2010. :: Iz knjižnica
Dodir u Vinkovcima
 Suradnjom Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba Dodir i Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci otvorio se put integraciji osoba sa senzoričkim oštećenjima (gluhim, slijepim, gluhoslijepim osobama) prema aktivnoj integraciji u društvo. Suradnja je dio Dodirovog projekta U ponoru diskriminacije pod pokroviteljstvom Europske Unije. Projekt se glavninom provodi na području Slavonije i Baranje, a knjižnica je preuzela ulogu glavnoga suradnika na vinkovačkom području. Dodir i knjižnica započeli su projektnu aktivnost temeljenu na integraciji putem ostvarivanja prava na jednakost i zaštitu od diskriminacije, prava na informaciju i razvoj vlastitoga kulturno-jezičnog identiteta te prava na obrazovanje. Aktivnosti su, stoga, usmjerene na odgojno-obrazovne i kulturne ustanove.
Prvi ciklus aktivnosti u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci obuhvatio je radionicu i dvije edukacije o gluhosljepoći koje su održane 3. i 4. svibnja. Predavačice su bile Andrea Plavšić, voditeljica Dodira i projekta na području Slavonije i Baranje, i Josipa Schweizer, instruktorica hrvatskoga znakovnog jezika, voditeljica Službe podrške i prevoditelja, dok je koordinator projekta u knjižnici bio Tihomir Marojević.
Osobe sa senzoričkim oštećenjima imaju pravo na jednakost i zaštitu od diskriminacije!
S tom je idejom 3. svibnja održana radionica pod nazivom Upoznajmo gluhosljepoću – znakovni jezik za klince. Radionica je bila namijenjena mlađem osnovnoškolskom uzrastu. Cilj radionice bio je pripremiti okruženje među školarcima za integraciju gluhoslijepe djece u redovne razrede kako bi učenici znali ispravno postupiti i komunicirati, prihvaćati različitosti te u konačnici odrasti u građane bez predrasuda.
Gluhe i gluhoslijepe osobe dio su kulturno-jezične manjine i kao takve imaju pravo na informaciju i razvoj vlastitog kulturno-jezičnog identiteta!
Edukacija pod nazivom Osobe sa senzoričkim oštećenjima kao korisnici knjižnice usmjerena je knjižničarima kako bi prilagodili svoje službe, usluge i programe osobama s gluhoćom, sljepoćom i gluhosljepoćom te promicali multikulturalizam u odnosu na kulturu gluhih.
Osobe sa senzoričkim oštećenjima imaju jednako pravo na obrazovanje i intelektualni razvoj kao i ostali sudionici obrazovnog sustava!
4. svibnja održana je posljedenja edukacija prvoga ciklusa pod nazivom Gluhoslijepo dijete u razredu. Edukacija je bila prilagođena potrebama profesora, nastavnika i učitelja koji se u svome poslu susreću s gluhim/slijepim ili gluhoslijepim učenicima u svrhu poboljšanja kvalitete rada odgojno-obrazovnog kadra.
 Daljnja će se suradnja nastaviti radionicom za vrtićku djecu koja je na rasporedu 17. svibnja, nakon čega slijedi izložba posvećana kulturi gluhih te gluhoslijepoj književnici Helen Keller. U planu je i kratki tečaj osnova hrvatskoga znakovnog jezika za kulturne i odgojno-obrazovne djelatnike te niz kreativnih radionica s tematikom gluhosljepoće u sklopu Dječjega odjela knjižnice. Ovim programom knjižnica dokazuje svoju neizmjerno važnu ulogu u razvoju lokalne zajednice.
|
|
|
|
