-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 49, rujan 2010. :: Iz knjižnica


Značajna donacija prof. Ede Pivčevića Sveučilišnoj knjižnici u Splitu

Gospodin Edo Pivčević, profesor filozofije na Sveučilištu u Bristolu, dugogodišnji je prijatelj Sveučilišne knjižnice u Splitu. Za posjetitelje knjižnice održao je nekoliko predavanja još prije preseljenja na sveučilišni kampus. U novom je zdanju, po prvi put 17. lipnja 2010., održao predavanje De Dominis u Engleskoj. Profesor Pivčević je kao gostujući predavač boravio u Njemačkoj, SAD-u, Kini, ali i u Zagrebu i Dubrovniku. Godine 1974. pokrenuo je u Bristolu izlaženje časopisa British Croatian review, u kojem su prvi put izašli engleski prijevodi istaknutih djela klasične hrvatske književnosti te najvažnijih hrvatskih povijesnopravnih dokumenata. Prilikom posjeta Sveučilišnoj knjižnici, u lipnju 2010., prof. Pivčević darovao je pet vrijednih izdanja koja će se čuvati u Zbirci starih knjiga i rukopisa: četiri settecentine iz opusa Immanuela Kanta i jednu seicentinu Markantuna de Dominisa. Od djela Immanuela Kanta (1724. - 1804.) navodimo trolist čuvene kritike.

Kritika čistog uma, ili izvornim naslovom Critik der reinen Vernunft von Immanuel Kant professor in Koenigsberg, tiskana je 1781. godine. Ovaj prvotisak izvorno je izdanje Kantovog glavnog djela u kojem je izložio svoju novu revolucionarnu teoriju spoznaje. Djelo je imalo veliki značaj za Kantov filozofski razvitak. Prema riječima prof. Pivčevića, samo izdanje i danas predstavlja iznimnu bibliofilsku rijetkost a posjeduje ga samo mali broj najvećih svjetskih knjižnica. Kako bi što bolje razložio svoj pristup i učvrstio svoje argumente, Kant je tekst navedenog djela preradio te nekoliko godina kasnije - 1787., objavio kao drugo, revidirano izdanje. Podaci s naslovne stranice ovog primjerka glase Critik der reinen Vernunft von Immanuel Kant.

Slijedi prvotisak Kantove etike, jedno od nezaobilaznih djela novovjeke filozofije ćudoređa - Kritika praktičnog uma (Critik der practischen Vernunft…) iz 1788. godine.

Sva navedena djela tiskana su u Rigi kod Johanna Friedricha Hartknocha (1740. - 1789.), jednog od najpoznatijih izdavača Kantovih djela.

Prvotisak Kritike rasudne moći ili Critik der Urtheilskraft von Immanuel Kant (Berlin und Libau : bey Lagarde und Friederich, 1790.) je sastavnica Kantovog sustava, kojom on završava svoj kritički posao, postavlja temelje svoje „transcendentalne“ estetike i ispituje načela teologije i teološkog rasuđivanja.

Zavičajna zbirka Sveučilišne knjižnice u Splitu osobito je obogaćena djelom splitskog nadbiskupa Markantuna de Dominisa (1560. - 1624.) koji je trajnu vezu sa Splitom iskazivao dopisujući do kraja života, čak i kao dekan windsorski, svom punom imenu titulu splitskog nadbiskupa. Podatke s naslovne stranice poklonjenog djela donosimo u cijelosti: A sermon preached in Italian, by the most Reuerend father, Marc' Antony de Dominis, Archb. of Spalato, the first Sunday in Aduent, anno 1617. In the Mercers Chappel in London, to the Italians in that city, and many other honorable auditors then assembled. Vpon the 12. verse of the 13. chapter to the Romanes, being part of the Epistle for that day. - First published in Italian by the author, and thereout translated into English. Ova propovijed, jedna je u nizu propovijedi koje je Dominis počeo držati potkraj 1617. u talijanskoj crkvi u Londonu (Mercers' Chapel), točnije, ona održana prve nedjelje Adventa 1617. godine. Naš primjerak tiskan je u Londonu kod Iohna Billa 1617., a pripada Dominisovom iznimno plodnom „engleskom periodu“ 1616. - 1622. god. Naime, većinu svojih djela Dominis je tiskao baš u Londonu, te je u izdanju Dictionary of National Biography, iz 1888., uvršten među velikane engleske povijesti.

Osim vrijednih izdanja, prof. Pivčević darovao je i preslike dokumenata Biblioteke Lambethanae, Bayerische Staatsbibliothek München i Archivio Segreto Vaticano, vezanih uz život i rad M. de Dominisa. Spomenimo tek neke od njih: preslik djela Johna Floyda Synopsis apostasiae Marci Antonii de Dominis, olim archiepiscopi Spalatensis, nunc apostatae, ex ipsiusmet libro delineata tiskano u Antwerpenu, kod nasljednika Martina Nutija i Ioannesa Meursiuma 1617., koje govori o Dominisovom odnosu prema uskocima, zatim M. A. de Dominis ... suae profectionis consilium exponit tiskano u Londonu kod J. Billa 1616., rukopise zapisnika s preslušanja svjedoka u Grazu od 22. do 24. ožujka 1600. prije imenovanja Dominisa za senjskog biskupa, zapisnik preslušanja Dominisa u Bruxellesu 17. svibnja 1622. te svjedočanstvo očevica s opisom Dominisove smrti u zatvoru Anđeoske tvrđave u Rimu 1. rujna 1624. godine.

Zanimljivo je da gotovo osam desetljeća nakon što je 1931. uprava Gradske knjižnice, danas Sveučilišne, nabavila za zavičajnu zbirku Dalmatika kapitalno djelo M. de Dominisa De republika ecclesiastica libri X, tiskano u Heidelbergu, Frankfurtu i Hanauu od 1618. do 1622., u münchenskom antikvarijatu Ludwiga Rosenthala, trezor Sveučilišne knjižnice obogaćen je za još jedno djelo sugrađanina iz sedamnaestog stoljeća. Ovim činom prof. Edo Pivčević pridružio se galeriji zaslužnih donatora knjižnice i, nadamo se, oživio davno zaboravljenu navadu uglednika i domoljuba.

M. Kovačić
mihaela.kovacic@svkst.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-