-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 50, prosinac 2010. :: Uvodnik


Povodom obljetnica

Godina 2010. godina je važnih obljetnica naše nacionalne knjižničarske udruge Hrvatskoga knjižničarskog društva. Sedamdeset je godina od njegova osnutka, šezdeseta je godina izlaženja temeljnog glasila Vjesnika bibliotekara Hrvatske, a pedeset je godina prošlo od donošenja prvog Zakona o bibliotekama, koji je postavio temelje za sustavan rad i razvoj svih vrsta knjižnica u Republici Hrvatskoj. Obljetnice, s posebnim naglaskom na ovoj posljednjoj, obilježene su prigodnom svečanošću tijekom Interlibera, dana 11. studenog 2010., dana koji je zalaganjem Društva ove jeseni ušao u saborsku proceduru proglašenja Danom hrvatskih knjižnica.

Pogled unatrag puni nas zadovoljstvom i ponosom. Iznimni pojedinci, artikulirani pogledi, snaga profesionalne zajednice, stručnost i etičnost. A što otkriva pogled unaprijed, gdje su knjižnice i Hrvatsko knjižničarsko društvo danas? Koliko smo sami svjesne vlastite uloge? Koliko je ona vidljiva u društvu? Koje je značenje knjižnice u zajednici i kakva joj je perspektiva?

Svi dijelimo mišljenje da su u vremenu podvrgnutom diktatu ekonomskih interesa knjižnice zadnje oaze jednakosti, socijalne inkluzije, istinskog uvažavanja različitosti i tržištem neuvjetovane podrške u učenju, profesionalnom osposobljavanju i cjeloživotnoj osobnoj realizaciji. Pa ipak, u javnosti je nedovoljno razvijena svijest o njihovoj informacijskoj, obrazovnoj, znanstvenoj i kulturnoj ulozi. I sama knjižničarska zajednica snosi odgovornost za takvo stanje, jer nedovoljno inzistira na stalnom naglašavanju pozitivne korelacije između uloge knjižnice u društvu i već spomenutih društvenih vrijednosti. Uz duh vremena, koji se fokusira na materijalnost, kvantitativnost, brzinu, promjenjivost, djelomičan su razlog slabe vidljivosti brojčanim pokazateljima teško iskazivi rezultati i postignuća knjižnica. Jer svladavanje pismenosti, razvijanje navike čitanja, poboljšavanje tehnika učenja, razvijanje vještina uspješnog snalaženja u izvorima, izgrađivanje ukusa, lakše usvajanje stranih jezika, njegovanje kulturnih potreba, svaka integracija u informacijsku, obrazovnu, kulturnu i radnu sredinu, razvijena svijest o intelektualnoj slobodi, sve su to segmenti dugoročnog procesa realizacije intelektualnih, socijalnih i kulturnih potencijala pojedinca i zajednice, u kojemu knjižnica i te kako participira.

37. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva uz svoj se izvještajni i izborni dio, na kojemu je izabrano novo vodstvo Društva, bavila upravo temom vidljivosti i značenja knjižnice u njezinim različitim zajednicama koje idu od najšire javnosti, pa sve do vrlo uske, specijalizirane publike. Na njihovu interakciju sada su novo svjetlo bacile okolnosti posvemašnje krize pa bi osnivači i financijeri, s našeg stajališta, još više i ustrajnije trebali podupirati programe kojima knjižnice skrbe o svojim zajednicama, s uvjerenjem da su obrazovanje, kultura i znanost, kojih su knjižnice integralni dio, najveći društveni potencijal, pa i ekonomski resurs. Posebice u vremenima kada ekonomije tonu, a elementarni oblici kulture postaju luksuz. Ipak, barem za sada, stvarnost ne podupire ova pozitivna očekivanja, jer smanjuje se podrška, pa i ona financijska, za rad knjižnica, a zakonodavstvo, kao što su pokazali nacrti prijedloga zakona od vitalne važnosti za visoko obrazovanje, sveučilište i znanost, ignoriraju ulogu i značaj knjižnične djelatnosti i knjižnica u kontekstu nacionalnih edukacijskih i znanstvenih sustava.

Baš poput živih organizama, knjižnice su i knjižničarstvo preživjeli sposobnošću prilagodbe. Današnji uvjeti krize traže nove prilagodbe. Čini se da zakoni vremena ne idu u prilog nekoć poželjnom, samozatajnom i tihom radu, pa knjižnice, a time i udruženja knjižničara, upravo cijeneći suštinu trebaju donekle mijenjati formu i tražiti nove putove da bi pojačali pozitivnu percepciju o sebi, uspješno branile profesiju pred tržišnom konkurencijom i zalagale se za etičnost u djelovanju prema svakom pojedincu, kako knjižničaru tako i korisniku. Vrijeme traži aktivne, uočljive i dovoljno glasne knjižničare i članove Društva, voljne zagovarati struku svim dopuštenim sredstvima, svjesne da je pravo na knjižnicu u isto vrijeme pravo knjižničara na profesiju kao i pravo korisnika na realizaciju, znanje, uključenost i pripadanje zajednici.

Marijana Mišetić
Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva
mmisetic@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-