-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 50, prosinac 2010. :: Iz knjižnica


Deset godina od osnutka prvog odjela za mladež u Hrvatskoj

Iako su usluge i programi namijenjeni mladima u narodnim knjižnicama SAD-a postojali još od 20-ih godina prošlog stoljeća, tek nakon svršetka Drugog svjetskog rata mladež je prepoznata kao posebna kategorija korisnika. Postaje jasno da stara pravila knjižničarstva, koja su postavila gornju dob korisnika dječjih odjela na 14 godina, treba mijenjati. Uočeno je da se mladež, kao korisnici usluga i programa narodnih knjižnica, zbog različitih informacijskih potreba razlikuje od drugih skupina korisnika. Njihove informacijske potrebe i interesi proizlaze iz školskih obveza, bavljenja određenim hobijima i načina na koji provode slobodno vrijeme.

Zbog slobode u osmišljavanju programa i aktivnosti, narodna knjižnica ima velike mogućnosti pružiti mladeži prostor i programe usklađene s njihovim informacijskim potrebama i interesima. Mladež se u knjižnicu dolazi dobrovoljno družiti i učiti te zahtijeva veći izbor sadržaja koji se razlikuju od obveznog školskog programa. Kako bi mladež ispunila svoje potrebe i zadovoljila interese u knjižnici, vrlo je važna suradnja i komunikacija knjižničara i mladih. S obzirom na to da se programi i usluge rade «s njima, a ne za njih», mlade je potrebno od početka uključiti u stvaranje odjela za mladež, od odabira imena odjela do uređenja prostora, te uključiti u nabavku građe.

U narodnim knjižnicama u Hrvatskoj do 2000. godine postoji podjela na dječje odjele i odjele za odrasle. U tako podijeljenim odjelima javlja se problem jer mladež, djeca starija od 13 godina, nadrastavši programe i usluge na dječjem odjelu, ne pronalaze programe prilagođene svojoj dobi, a programi za odrasle ne ispunjavaju njihove interese i potrebe. Postupno dječji odjeli počinju uvoditi sadržaje za mladež i proširuju naziv u odjeli za djecu i mladež, no prostor i dalje ostaje isti.

Prateći svjetske trendove u razvoju knjižničnih usluga za mladež, u Knjižnici Medveščak (Zagreb) 13.11. 2000. godine, na poticaj dr. sc. Ivanke Stričević, voditeljice dječjih odjela Knjižnice Medveščak, osniva se prvi odjel za mladež u Hrvatskoj. Kako bi programi i usluge odražavali potrebe mladih, prethodno je provedena detaljna anketa u srednjim školama u bližoj okolici knjižnice, u kojoj su ispitani srednjoškolci predložili naziv odjela, izdvojili teme koje ih zanimaju, predložili naslove časopisa i knjiga koje bi željeli posuđivati ili čitati u knjižnici, kao i računalne igre. Pri odabiru naziva odjela odabrano je, najčešće ponavljano, Idi pa vidi. Pjesnik Stanislav Feminić, pisac za djecu i autor istoimene zbirke pjesama odabran je za kuma odjela za mladež, a za kumu je odabrana Anđa Marić, mlada i popularna pjevačica.

Na temelju podataka dobivenih provedenom anketom, za ciljanu dob korisnika Odjela za mladež određena je od 13 do 20 godina, tzv. tinejdžeri. Donja dobna granica ubrzo se malo spustila, jer su i mlađi članovi knjižnice počeli zalaziti u prostor za mladež. Gornja granica dobi korisnika Odjela počela se pomicati kako je prva generacija mladih korisnika završavala srednju školu i započinjala sa studijem.

Prvi djelatnici koji su počeli raditi na Odjelu za mladež odabrani su s Odjela za odrasle, s početnom idejom da se mladim korisnicima omogući lakši prelazak s usluga za djecu na usluge za odrasle. No, ubrzo su ih zamijenili knjižničari s dječjeg odjela. Takav odabir osoblja pokazao se boljim jer su knjižničari s dječjeg odjela pojedinu djecu poznavali još od predškolske dobi, a pokazalo se da se lakše prilagođavaju individualnim potrebama i interesima mladih. Danas se nekoliko dječjih knjižničara profiliralo u knjižničare za mladež.

Tijekom proteklih 10 godina osmišljavanju aktivnosti u prostoru Odjela za mladež pristupalo se individualno, jer su mladi, iako definirani kao zasebna skupina korisnika, vrlo različiti međusobno. Mladi korisnici upoznali su se u Knjižnici Medveščak dijeleći iste interese, a dodatno zbližavanje članova Odjela Idi pa vidi zbilo se poslije niza održanih komunikacijskih radionica Mladeži Crvenog križa, kroz koje su se učili suradnji, dogovaranju i toleranciji.

Od osnutka Odjela za mladež ostvaruje se suradnja sa svim odjelima u knjižnici. S predškolcima suradnja se očituje u organizaciji i vođenju kreativnih radionica, osmišljavanju i izvođenju prigodnih kazališnih predstava, pratnji pri odlasku izvan knjižnice (u kazalište, botanički i zoološki vrt) i dr. Tijekom više godina uspješno je provođen projekt Čitajmo zajedno, čitajmo naglas, u kojem se poticalo tinejdžere s Odjela za mladež da čitaju polaznicima preškolske igraonice. Suradnja s Dječjim odjelom ostvaruje se kroz održavanje zajedničkih edukacijskih i kreativnih radionica, kvizova, turnira u društvenim igrama i sl.

Osim unutar knjižnice, tijekom proteklih 10 godina ostvaren je niz kontakata s raznim udrugama i ustanovama izvan knjižnice (npr. Hrvatskim saborom, Veleposlanstvom SAD-a, Hrvatskim restauratorskim zavodom, Mladeži Crvenog križa, GONG-om, HUHIV-om, tj. Hrvatskom udrugom za oboljele od HIV-a), kao i s drugim odjelima za mladež diljem Hrvatske (primjerice, s Odjelom za mlade Stribor iz Rijeke, a suradnja se ostvaruje kroz susrete, radionice, natjecanja te putovanjem u oba grada).

Članovi Odjela za mladež održali su prezentacije svojih aktivnosti u Knjižnici Medveščak, ali i izvan nje (više godina su imali radionice tijekom održavanja Interlibera, a 2004. godine odražali su izlaganje na Stručnom skupu Knjiga i novi mediji).

Danas je Odjel za mladež multimedijalni odjel na kojem se nalaze (i koriste) svi mediji. Iako se Odjel nalazi na svega 12 kvadratnih metara, mladima nudi prostor za čitanje, druženje i pisanje zadaća, pano za oglašavanje, informacije o događanjima na odjelu i viceve, dva računala stalno priključena na internet koja se koriste u edukacijske i kreativne svrhe, te tri računala samo za igranje. U fondu Odjela za mladež nalazi se 100-tinjak CD-a (referalna zbirka, igrice), beletristika za mladež, popularna znanost, stripovi, časopisi, knjige na stranim jezicima i srednjoškolska lektira.

Posebno treba naglasiti kako su na mrežnim stranicama Knjižnice Medveščak još 2003. godine postavljene prve knjižnične mrežne stranice za mladež, a od 2004. godine i portal za mladež, čiji su sadržaj osmišljavali i održavali sami korisnici Odjela za mladež.

Kao i proteklih 10 godina, i danas se članovi Odjela za mladež druže na razne načine. Stariji održavaju instrukcije mlađim članovima, osmišljavaju i provode radionice, kvizeve, organiziraju igranje društvenih igara, te susrete s piscima, a djelatnici knjižnice podrška su im u svemu. Poslije prigodnih radionica uređuju se izlozi (primjerice, licitari, božićni ukrasi, preporuke za čitanje, promocija mrežnih stranica…), a Odjel za mladež postao je mjesto sastanka za izlazak.

A. Stropnik
alka.stropnik@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-