-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 51, ožujak 2011. :: Uvodnik


Javno zagovaranje ispred marketinga?

Informacijsko društvo i globalizacija mijenjaju nam privatni i radni okoliš stalno i nepovratno, a od tradicionalnih knjižničara postali smo informacijski stručnjaci i sve to prihvatili kao izazov i priliku za preživljavanje u novim uvjetima. Tehnologija, tržišni principi, marketing i ostali ekonomski termini postali su sastavni dio naše struke i uglavnom predstavljaju okosnicu prilagodbe novom načinu poslovanja. Postavlja se pitanje koliko smo sve te promjene pravilno vrednovali i dugoročno sagledali u odnosu na budućnost naše profesije?

Osim spomenute ekonomske orijentacije, danas postaje sve glasnije i „drugo mišljenje“ knjižničara (progressive librarian), ne tako sigurnih da se budućnost knjižničarstva i knjižnica mora nužno vezivati uz ekonomske kategorije i tržišno natjecanje. Prema njihovom stajalištu budućnost knjižnica nikako ne smije ovisiti samo o dobrom marketingu, oni prednost daju vještinama javnog zagovaranja. Što to znači u praksi?

Knjižnice i knjižničari u svojim nastojanjima za preživljavanjem u ovim kriznim vremenima sve češće zanemaruju svoju osnovnu misiju u odnosu na društvenu zajednicu i očuvanje osnovnih vrednota modernog demokratskog društva, te time kao institucije od općeg društvenog interesa dovode u pitanje i budućnost svoga postojanja. Samo kao ustanove okrenute ispunjavanju javnog interesa knjižnice mogu osigurati svoju održivost i računati na dugoročnu potporu društva. Pretjerana prilagodba tržištu može ih u budućnosti dovesti u vrlo rizičnu poziciju.

Zagovarati knjižnice znači stalno poduzimati sljedeće korake: kreirati poruke za javnost koje jasno i glasno pokazuju važnost knjižnica za razvoj i očuvanje demokratskog društva; poruke moraju biti dostupne i razumljive svim ciljanim skupinama. Javne knjižnice moraju dati prednost ispunjavanju svoje građanske i obrazovne misije pozivajući se na jedinstvenu i nezaobilaznu ulogu knjižnica u izgradnji društva znanja. Da bi simbolički i stvarno predstavljale centralna mjesta svakodnevnog života u lokalnoj zajednici gdje građani mogu zadovoljavati svoje obrazovne, informacijske i rekreacijske potrebe, knjižnicama trebaju partnerstva sa sličnim institucijama. Ako su knjižnice u organiziranju svojih usluga previše fokusirane na ispunjavanje ekonomski ili „trendovski“ usmjerenih zahtjeva, uvijek postoji opasnost da ih zajednica tako doživljava i na sličan način vrednuje njihov rad.

Izgradnja bolje i snažnije knjižničarske zajednice već dugo vremena dio je šireg IFLA-inog programa poznatog pod nazivom Action for development through Libraries Programme (ALP). Ovaj program izvodi se u suradnji s drugim sekcijama i posebnim aktivnostima u okviru FAIFE-a i CLM-a, a fokusiran je na poticanje razvoja i održivost knjižnica u zemljama u razvoju. U okviru ovog šireg programa posljednjih godina kreiran je i posebni „obrazovni paket“ pod nazivom Building Strong Library Assoociations Programme (BSLA). Okosnica ovog programa su različite radionice i treninzi usmjereni na kreiranje knjižničnih usluga shodno potrebama korisnika, zalaganje za jednake uvjete pristupa informacijama te javno zagovaranje knjižničarske profesije općenito.

Nedavno je u Splitu, u organizaciji Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za upravljanje knjižničarskim društvima (MLAS), održana jedna takva radionica kreirana po smjernicama BSLA programa, usmjerena na važnost javnog zagovaranja za knjižnice u regionalnom okruženju. Radionica je održana u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, a osim članova Hrvatskoga knjižničarskog društva, u radu su sudjelovali i članovi IFLA-ine MLAS Sekcije i predstavnici knjižničarskih društava iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovačke, Bugarske, Rumunjske i drugih zemalja. Regionalna suradnja predstavljena je kao moguća i logična mreža srodnih knjižničarskih društava iz bliskog okruženja. Kao model i primjer dobre prakse mogu nam poslužiti iskustva skandinavskih zemalja.

E. Bačić
edita@pravst.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-