-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 51, ožujak 2011. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Prikaz stručnog skupa Djeca na internetu u knjižnici
Zagreb, 18. ožujka 2011.

Stručni skup pod nazivom Djeca na internetu u knjižnici održan je 18. ožujka 2011. godine u Knjižnici Medveščak, Zagreb u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež i Knjižnica grada ZagrebaKnjižnice Medveščak. Skupu su nazočile gđa Marijana Mišetić, predsjednica HKD-a, gđa Katica Matković-Mikulčić, predsjednica ZKD-a, gđa Davorka Bastić, ravnateljica KGZ-a, te 100 knjižničara koji rade na dječjim odjelima narodnih knjižnica diljem Hrvatske. Nakon pozdravnih govora domaćina i organizatora slijedila su tri pozvana izlaganja.

Marija Krmek, psiholog iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, imala je izlaganje Djeca i internet – prednosti i nedostaci. Neupitno je da broj korisnika interneta raste iz godine u godinu, a sve više korisnika čine djeca. Pojašnjavajući prednosti interneta, kao medija koji omogućava jednostavan i brz pristup različitim i zanimljivim informacijama, pomaže pri edukaciji, omogućava komunikaciju i zabavu, M. Krmek je naglasila kako je važno biti svjestan opasnosti koje internet može predstavljati. Djeca putem interneta mogu biti izložena neprimjerenom sadržaju, vrijeđanju, omalovažavanju i drugim oblicima nasilja. Nasilje putem interneta uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost i uznemiravanje, dok anonimnost, koja je jedno od glavnih obilježja interneta, često daje lažni osjećaj da nema posljedica pri nepoštivanju socijalnih normi. Predstavljajući rezultate Istraživanja o iskustvima djece prilikom korištenja interneta i modernih tehnologija, koje je 2008. godine provela Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba u suradnji s Hrabrim telefonom, M. Krmek je naglasila kako je čak 40 posto ispitane djece imalo neugodno iskustvo s objavljivanjem tajni ili neistina o sebi, dodavanjem neumjesnih komentara uz fotografije ili doživjelo lažno predstavljanje u svoje ime (više o ovom i drugim istraživanjima koje je provela Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba na www.poliklinika-djeca.hr). Navodeći posljedice nasilja među djecom putem interneta, te primjere iz svojeg iskustva terapeuta koji radi s zlostavljanom djecom, Krmek je naglasila koliko je važno naučiti djecu kako u okviru modernih oblika komunikacija poštovati pravila i društvene norme te istovremeno koristiti sve mogućnosti i prednosti koje nam pružaju nove tehnologije.

Dajana Brunac iz Gradske knjižnice Zadar, predsjednica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež, te Verena Tibljaš iz Gradske knjižnice Rijeka, održale su izlaganje Internet i knjižnične usluge za djecu: preporuke IFLA-e i Europske unije. D. Brunac je predstavila Višegodišnji akcijski plan za sigurnije korištenje interneta kroz borbu protiv ilegalnog i štetnog sadržaja na mreži koji je izradila Komisija Europske unije. Prvi akcijski plan odnosio se na razdoblje od 1999. do 2004. godine, no mnoge promjene, primjerice, razvoj mobilne telefonije, primjena internetskih usluga weba 2.0 i dr. zahtjevale su kontinuirane prilagodbe plana. Tako je i nastao novi akcijski plan koji se odnosi na razdoblje od 2009. do 2013. godine. Ciljevi akcijskih planova, bez obzira na razne nadopune, ostali su isti: stvaranje sigurnog okruženja, razvijanje sustava filtriranja te podizanje javne svijesti. U nastavku istog izlaganja V. Tibljaš predstavila je problem koji se pojavio uvođenjem interneta u knjižnice. Naime, otvorenost knjižnica za slobodan pristup informacijama te istovremena zaštita mladih korisnika od neprimjerenih, štetnih i opasnih sadržaja na internetu, ukazale su na potrebu za postojanjem dokumenta kojem bi se knjižnice izjasnile o odgovornosti ustanova i samih knjižničara glede djece i mladeži kao korisnika interneta. Dobra suradnja Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za djecu i mladež, te Sekcije za čitanje 2007. godine rezultirala je donošenjem Izjave o internetu i knjižničnim uslugama za djecu koja predstavlja smjerokaz za knjižničarsku zajednicu.

Doc. dr. sc. Ivanka Stričević s Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru, imala je izlaganje Informacijska pismenost i uloga dječjih knjižničara. Informacijsko ponašanje djece predmet je mnogih istraživanja koja se bave područjem ponašanja korisnika pri tražnju informacija. Usmjerenost istraživanja na djecu I. Stričević je objasnila činjenicom da djeca odrastaju okružena novim tehnologijama, a njihov način traženja i poimanja informacija bitno se razlikuje od odraslih. Velika vještina mladih korisnika u služenju novim tehnologijama i prividna prednost s obzirom na odrasle u velikoj je suprotnosti s niskom razinom njihove informacijske pismenosti. Kada se govori o informacijskoj pismenosti tada se podrazumijeva na vještine i znanja koja obuhvaćaju: razvoj strategije pri traženju informacije, pronalaženje, vrednovanje i upotrebu pronađene informacije za stjecanje novih znanja. Informacijska pismenost postala osnovna norma kojom se određuje pismenost pojedinca, a knjižničari, kao i svi odrasli koji rade s djecom, imaju veliku odgovornost u razvoju informacijske pismenosti djece.

U dijelu stručnog skupa posvećenom tržištu dobre prakse prikazano je šest primjera iz Zagreba, Karlovca, Rijeke, Pazina, Splita i Zadra.

U uvodnom dijelu svojeg izlaganja Internet bonton mr. sc. Alka Stropnik iz Knjižnice Medveščak, Knjižnice grada Zagreba govorila je o generacijskoj različitosti knjižničara i korisnika odjela za mladež. Knjižničari s Odjela za mladež Knjižnice Medveščak, koji pripadaju generacijama odraslima uz tzv. pasivne medije (radio, TV, tiskane knjige i dr.), sustavnom su edukacijom nastojali svladati informatičke vještine koje su mladi korisnici intuitivno naučili odrastajući okruženi tzv. aktivnim medijima (računalima, mobitelima, internetom). Prateći informacijske potrebe i interese djece i mladeži 1999. godine, samo dvije godine nakon New York Public Library, Knjižnica Medveščak postavlja svoje mrežne stranice na internet. Od 2003. godine postoje knjižnične mrežne stranice za mladež, a od svibnja 2004. godine članovi odjela za mladež osmišljavaju, stvaraju i održavaju sadržaj Portala za mladež na koji se dolazi s početne mrežne stranice knjižnice Medveščak. Uviđajući važnost edukacije mladih o sigurnom ponašanju na internetu, na knjižničnim mrežnim stranicama objavljuje se Internet bonton kojim se uz niz kratkih naputaka savjetuje se djecu i mlade kako zaštititi svoju privatnost. A. Stropnik je u svojem izlaganju rekla kako mrežne stranice Knjižnice Medveščak ubrzo nakon 1. siječnja 2007. godine, odnosno, integracije u Knjižnice grada Zagreba nisu bile dostupne na mreži, no o internet bontonu se promišlja i nadalje. Trenutno su u izradi mrežne stranice KGZ-a odvojenog sadržaja za djecu i mladež, a sastavni dio njihova sadržaja bit će i Savjeti za sigurnost i lijepo ponašanje na internetu.

U primjeru dobre prakse Miroslav Katić i Marinko Polović iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“, Knjižnice za mlade iz Karlovca govorili su sustavnom informatičkom i informacijskom opismenjavanju mladih korisnika. Cilj koji se želi ostvariti kroz niz aktivnosti, od skupnih radionica i predavanja do individualnog svakodnevnog rada, jest upoznati mlade s načinima pretraživanja interneta, naučiti prepoznati kvalitetne izvore informacija, poučiti načine kojim se mogu služiti internetskim uslugama weba 2.0, ali ih istovremeno upozoriti o opasnostima interneta, cyber-bullyingu i mogućnoj ovisnosti o internetu. M. Katić i M. Polović su naglasili kako se predavanja održavaju u suradnji s nevladinim udrugama i ustanovama.

Alica Kolarić i Verena Tibljaš iz Gradske knjižnice Rijeka u izlaganju Korak ispred ili korak iza njih? prikazale su načine pružanja usluge korištenja interneta djeci i mladima u Gradskoj knjižnici Rijeka. Usluga korištenja interneta se, od njezina uvođenja 1994. godine do danas, mijenjala i prilagođavala novim potrebama korisnika, no uz sve promjene uvijek je naglasak bio na sigurnom i uspješnom korištenju interneta. Primjenom nove tehnologije u svakodnevnom radu s korisnicima knjižničarstvo je, kao rijetko koja struka, doživjelo velike promjene. Pitanje o tome koliko knjižničari uspješno odgovaraju na sve veće zahtjeve korisnika i kako se prilagođavaju novim načinima rada, A. Kolarić i V. Tibljaš ostavile su otvorenim.

Iva Ciceran i Marina Sironić iz Gradske knjižnice Pazin svoje su izlaganje naslovile Neki drugi svijet. Granice virtualnog i stvarnog svijeta djece i mladih počinju nestajati, a korištenje interneta svakodnevna je potreba mladih korisnika. Roditelji su često preopterećeni ili nedovoljno informacijski pismeni da bi pomogli djeci u radu na internetu, te odgovornost za sigurnost djece i mladeži koji se koriste internetom u prostoru knjižnice prelazi na knjižničare. I. Ciceran i M. Sironić predstavile su prvu u nizu radionica na temu sigurnog ponašanja na internetu. Tijekom radionice o korištenju Facebooka djeca su snimila kratki crtani film koji je prikazan na skupu.

Helena Bužančić iz Gradske knjižnice Marka Marulića, Split prikazala važnost uloge interneta u obrazovanju djece od otvaranja Središnje knjižnice do danas. U prostoru knjižnice, tehnološki dobro opremljene, organiziraju se radionice u svrhu razvijanja informacijskih, medijskih i informatičkih vještina i znanja kako bi se podigla razina pismenosti djece i mladih. H. Bužančić je predstavila rezultate provedenog istraživanja djece o načinima korištenja internetom u narodnoj knjižnici. Istraživanje je provedeno s ciljem kvalitetnije organizacije radionica o pronalaženju korisnih mrežnih izvora potrebnih za učenje i ispunjavanje školskih obveza.

Žozefina Žentil Barić iz Gradske knjižnice Zadar predstavila je projekt „Knjiga ljeta“ na blogu Gradske knjižnice Zadar čija je primjena tek u planu. Dječji odjel GKZD svako ljeto organizira programe za poticanje čitanja u kojem djeca odabiru i komentiraju svoje najdraže knjige, a krajem ljeta proglasi se Knjiga ljeta. Svrha planiranog projekta, nastalog po uzoru na knjižnice anglosaksonskog govornog područja, je prenijeti dobra iskustva iz fizičkog u virtualni svijet. Planira se napraviti dva odvojena bloga za tweense (djecu od 8 do 12 godina) i tinejdžere na kojim bi mogli raspravljati s vršnjacima i knjižničarima, pisati komentare, izrađivati top liste. Početak provedbe projekta, odnosno predstavljanje javnosti i mladim korisnicima, te podjela nagrada za maštovite komentare održali bi se u knjižnici, a sve ostalo odvijalo bi se putem mreže.

Doc. dr. sc. Ana Barbarić, glavna urednica niza Povremena izdanja Hrvatskog knjižničarskog društva, predstavila je hrvatsko izdanje IFLA-inih Smjernica za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju, posebice istaknuvši uvod doc. dr. sc. Sonje Špiranec.

Nakon predstavljanja smjernica započela je dinamična rasprava o problemima i moralnoj odgovornosti knjižničara na dječjim odjelima. Mnogi knjižničari iznijeli su vlastita iskustva kojima su ukazali na načine rješavanja izazova koji su postavljeni pred njih pružanjem usluge interneta u knjižnici.

A. Stropnik
alka.stropnik@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-