-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 51, ožujak 2011. :: Razgovarali smo


Intervju s prof. dr. sc. Aleksandrom Horvat, prvom urednicom HBD Novosti

1. Poštovana profesorice, kao prva glavna urednica tadašnjih HBD Novosti, možete li nam reći kako je došlo do pokretanja ovog glasila i koje su prilike dovele do toga?
Sad me, naravno, podsjećate na devedesete godine, koje su za naše Društvo, ali i za mnoga druga knjižničarska društva u Europi bile godine velikih promjena. Bila sam predsjednica Društva od 1992. do 1994., i u tom svojstvu pozivana da sudjelujem na brojnim knjižničarskim skupovima u Europi. Morala sam tada predstavljati Društvo stranim kolegama, a od njih sam čula kako djeluju knjižničarske udruge u drugim zemljama. Na adresu društva stizali su tih godina i brojni dopisi (internet još nije bio svakodnevica) s različitim upitima o članstvu, ustroju Društva i sl. Otkrila sam da mnogo posve običnih podataka, koji bi trebali biti poznati, nisu dostupni. U to se vrijeme, dijelom i zbog ratnih okolnosti, nije na primjer znao točan broj članova. Neki članovi nisu više plaćali članarinu, iako se nisu formalno povukli iz Društva. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, iako kvartalnik, izlazio je u to vrijeme kao godišnjak pa se u njemu nisu mogle objaviti najave skupova ili tekuće obavijesti o radu Društva, koje bi članove upoznale sa zbivanjima. Bilo je očito da Društvo mora naći način da brže i djelotvornije komunicira sa članovima.

I tako smo u tadašnjem Izvršnom odboru Društva odlučili pokrenuti Novosti. Prvi je broj objavljen u ožujku 1994., dakle, prije točno 17 godina. U uvodniku sam napisala da želimo da rad Društva bude transparentan te da želimo širiti obavijesti o tome što se događa u različitim knjižničarskim društvima u zemlji i u onima u svijetu, a da nam je krajnji cilj da Društvo postane prepoznatljivo u zajednici. Zamolili smo članove da šalju izvještaje o zbivanjima u knjižnicama u njihovom kraju i da reagiraju na pojedine priloge iznošenjem osobnih stavova i mišljenja. Za povijest našega Društva možda bi vrijedilo digitalizirati te prve brojeve i učiniti ih pristupačnijima današnjem članstvu. Naime, iz njih se dade iščitati da smo pri pokretanju Novosti bili sučeljeni s preprekama od kojih se neke danas čine nevjerojatnima. Doista mislim da smo u tim devedesetim godinama prelazili, a da to, naravno, nismo znali iz jednog načina života u posve drugačiji.

Dopustite mi da iskoristim priliku koju ste mi dali i da zahvalim kolegicama s kojima sam tada pokrenula Novosti na podršci i povjerenju. Žaneta Baršić-Schneider, Ljerka Lušičić, Zdenka Sviben, Daniela Živković, a nešto kasnije i nova predsjednica Društva Dubravka Kunštek, prihvatile su Novosti, pisale priloge i vjerovale u njihovu važnost. Dobri duh Novosti, koji je na sebe samozatajno preuzeo velik dio uredničkog, lektorskog i korektorskog posla, bila je Tanja Nebesny. S nostalgijom se sjećam naših užarenih razgovora o pojedinim prilozima i naše tadašnje suradnje. Od Tanje nisam učila samo o uredničkom poslu, nego i o bibliotekarstvu, kao što sam o njemu saznavala i iz priloga kolegica i kolega koji su stizali iz pojedinih knjižničarskih društava i knjižnica iz cijele Hrvatske.

2. Koje su bile glavne borbe našeg stručnog Društva u tome vremenu s obzirom da je infrastruktura bila neznatna (prostori, djelatnici…)? Jedno su vrijeme prostori Društva bili i na Filozofskom fakultetu. Možete li nam ukratko opisati kako je Društvo poslovalo tijekom tih godina?
Društvo nije imalo prostor pa smo se najprije obratili upravi NSK-a s molbom da nam dodijeli neku prostoriju. Tadašnji ravnatelj NSK nije nam mogao pomoći, tvrdio je da u staroj zgradi Knjižnice nema slobodnog prostora. Prostor u gradu nismo mogli iznajmiti, jer za to nismo imali novca. U međuvremenu je Društvu dodijeljena poslovna tajnica, koja je trebala negdje raditi. Kolegica Antonija Kukuljica, knjižničarka, koja je početkom rata morala napustiti Vukovar u poznatim okolnostima, pristala je biti poslovnom tajnicom. Odlučila sam smjestiti je u sobu koju je koristila Katedra za bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu. Bila je to prostorija od 6 m2, u kojoj je bio i moj stol, ali bilo je to jedino rješenje.

Inače glavnina poslova oko Novosti sastojala se u prepisivanju i dotjerivanju priloga, koje su članovi slali faksom ili poštom. Unosila sam ih u neki prirednik teksta, mislim da je to najprije bio WordPerfect, a kasnije Word. Neki su kolege slali i tekst na disketi, vrlo često u nekom formatu koji bih opet morala konvertirati. Distribucija je bila poseban problem. Tadašnji blagajnik Društva smatrao je da si ne možemo priuštiti plaćanje poštarine pa je čekao da kolege iz regionalnih društava dođu po nekom poslu u Zagreb i onda ih zadužio da na povratku ponesu i potreban broj sveščića Novosti za članove Društva. Znali smo da su Novosti dospjele u lokalnu knjižnicu, ali nikad nismo znali kad će doista biti raspačane, jer su ponekad ostale čekati na nečijem stolu. Među članovima je čak kružila prijateljska igra riječima – naslov se lako mogao preinačiti u svoj rimovani parnjak - Novosti bi tako postajale Starosti. Ipak – bile su percipirane kao novost u radu Društva, a to je bilo važno.

3. Kakva je bila percepcija čitatelja, tj. odjek među članovima Društva? Naime, tada još uvijek nisu postojale mrežne stranice Društva i HBD Novosti su bile glavni izvor informacija o radu Društva.
Uoči izlaženja prvoga broja bojala sam sam se da neće biti odaziva u regionalnim društvima. Ali odaziv je bio posve dobar, kolege su htjeli pisati o zbivanjima u svojem društvu i knjižnici i slali su priloge. Na neke su priloge čak slali i demantije odnosno vlastito viđenje događaja; uredništvo je bilo jednoglasno u odluci da reagiranja te vrste objavimo u cijelosti. Kad bih posjetila koju knjižnicu izvan Zagreba, kolege su mi govorili o Novostima. Jednom riječi, mislim da je bilo sazrelo vrijeme da struka pokrene tu vrstu glasila.

4. Prva velika promjena dogodila se u 12. broju, naime tada je glasnik preimenovan iz HBD Novosti u HKD Novosti. Zbog čega je došlo do promjene naslova?
Kad je 1998. Društvo promijenilo ime u Hrvatsko knjižničarsko društvo i kad je usvojen novi Statut, bilo je prirodno i da Novosti promijene svoj naslov. U novom su Statutu Društva izrijekom spomenute kao jedno od stručnih glasila Društva, čime je i formalno potvrđeno da je Društvu trebalo takvo glasilo.

5. Druga velika promjena dogodila se početkom 2000. godine otkada su HKD Novosti objavljivane i na mreži, no i dalje je tiskano izdanje bilo prisutno. Od 2008. godine tiskane Novosti više ne postoje, izlaze samo u elektroničkom obliku. Mrežne stranice Društva su također aktivne i na njima se mogu pronaći mnoge informacije o aktivnostima samog Društva koje su prije izlazile u Novostima. U zadnje vrijeme, Novosti su postale primarno mjesto promocije programa pojedinih knjižnica i održanih skupova. Po Vašem mišljenju, gdje vidite budućnost HKD Novosti?
Da, web je promijenio način pružanja i primanja informacija pa je primarnu ulogu Novosti, da obavještava članstvo o odlukama uprave i radu Društva, preuzela mrežna stranica Društva. I regionalna društva i knjižnice imaju svoje stranice na kojima se može pratiti njihova djelatnost. No ostaje potreba za publikacijom iz koje se može više saznati o tekućim zbivanjima i strateškim odlukama Društva i njegovih tijela pa kao uzor može poslužiti CILIP-ov Update ili EBLIDA-ine Novosti. Čini mi se također da su Novosti idealno glasilo za objavljivanje stavova Društva o važnim pitanjima: od slobodnog pristupa informacijama, zaštite autorskih prava i opsežne digitalizacije do školovanja i stalnog stručnog usavršavanja. Rad pojedinih Društvenih tijela iz kojega se oblikuju službeni stavovi Društva o pojedinim stručnim pitanjima često nije dovoljno vidljiv, a Novosti bi bile dobro mjesto za njihovo objavljivanje.

Razgovarala D. Mučnjak
dmucnjak@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-