-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 52, lipanj 2011. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


10. susret hrvatskih putujućih knjižnica u Karlovcu
Karlovac, 15. travnja 2011.

U organizaciji Komisije za pokretne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva i Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" kao domaćina održan je 15. travnja 2011. u Karlovcu 10. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj pod nazivom Od kočije do bibliobusa te 4. festival hrvatskih bibliobusa. Karlovačka knjižnica izabrana je za domaćina kako bi se obilježio veliki jubilej - 100. obljetnica početka rada prve pokretne knjižnice u Hrvatskoj. Naime, još 1911. u sela karlovačke okolice kočijom su iz Karlovca dostavljani kovčezi s knjigama za posudbu lokalnom stanovništvu!

Na skupu je sudjelovalo osamdesetak sudionika iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. U prvom dijelu skupa održana je tradicionalna manifestacija, Festival hrvatskih bibliobusa, na kojem se okupilo ukupno deset bibliobusa, od čega devet hrvatskih - iz Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Koprivnice, Križevaca, Rijeke, Vinkovaca, Zadra i Zagreba, te jedan slovenski bibliobus - iz Novog Mesta. Prigodni program priredilo je KUD „Sveti Antun“ iz Zadobarja, a šareni bibliobusi izazvali su veliki interes građana, posebice djece, koji su tijekom nekoliko narednih sati obilazili i razgledavali ove neobične knjižnice na kotačima. Knjižničari pokretnih knjižnica nastojali su ovom prigodom što bolje prezentirati ne samo svoje bibliobuse i knjižnice nego i svoje gradove te županije, njihove znamenitosti, kulturni, turistički i gospodarski potencijal, dijeljenjem prigodnih informativnih materijala, ali i proizvoda karakterističnih za krajeve odakle dolaze. U prigodnom glasovanju za najljepši bibliobus pobijedio je domaćin, karlovački bibliobus, ali je prvo mjesto prepustio svojim počasnim gostima, bibliobusu iz Novog Mesta.

Potom je održan stručni dio skupa gdje su u dijelu uvodnih izlaganja nastupile Nataša Vojnović, djelatnica Bibliobusne službe karlovačke knjižnice, i Andreja Žele, voditeljica Potujoče knjižnice Mirana Jarca iz Novog Mesta. Uslijedilo je predstavljanje IFLA-inih Smjernica za pokretne knjižnice koje su vodile dr. sc. Ana Barbarić, urednica niza Povremena izdanja HKD-a, i autorica predgovora Spomenka Petrović. Drugi dio skupa sastojao se od prijavljenih izlaganja – primjera dobre prakse. Započele su ga Ljiljana Črnjar i Ljiljana Vugrinec s kratkim prikazom povijesnog razvoja bibliobusnih službi u Hrvatskoj te osvrtom na aktualno stanje hrvatskih pokretnih knjižnica. Đurđica Pugelnik, voditeljica zagrebačke Bibliobusne službe, predstavila je njihov novi bibliobus. Tjaša Mrgole Jukič, predsjednica Sekcije za pokretne knjižnice ZBD Slovenije, dala je prikaz u brojkama slovenskih putujućih knjižnica. Klaudija Ladan i Iva Pezer govorile su o animacijskim programima vinkovačkog bibliobusa, a školska knjižničarka Svjetlana Basara o značenju karlovačkog bibliobusa za učenike osnovnih škola u Rečici i Mahičnom. Ksenija Trs iz Mariborske knjižnice prikazala je svojim izlaganjem ljubav i predanost putujućih knjižničara za posao kojim se bave. Posterskim izlaganjem bila je predstavljena bibliobusna služba Knjižnice „Nikola Zrinski“ iz Čakovca.

Sudionici su imali priliku razgledati i 10 postera na kojima je bio prikazan povijesni razvoj svake bibliobusne službe, sadašnje stanje, aktivnosti i planovi za budućnost. Dodatna promocija bibliobusnih službi bio je, nakon završenih predavanja, povorka, uz pratnju policije, svih deset bibliobusa kroz grad, što je, kao i cijeli skup, bilo dobro medijski popraćeno i izazvalo veliko zanimanje Karlovčana.

Ovaj skup bio je prigoda i za uspoređivanje stanja u hrvatskom pokretnom knjižničarstvu s onim u drugim zemljama Europe i svijeta. Zaključeno je kako naše pokretne knjižnice ravnopravno prate najviše svjetske stručne i tehničke standarde, iako je knjižničarstvo u Hrvatskoj financijski u daleko nepovoljnijem položaju nego npr. u zemljama zapadne Europe.

U Hrvatskoj danas djeluje 10 bibliobusnih službi (u Bjelovaru, Čakovcu, Karlovcu, Koprivnici, Križevcima, Osijeku, Rijeci, Vinkovcima, Zadru i Zagrebu) s ukupno 12 bibliobusnih vozila. U 2010. godini bibliobusi su pružali knjižničnu uslugu na 413 stajališta na području 9 županija te na području Grada Zagreba, usluživali su više od 13 328 aktivnih članova koji su u pokretnim knjižnicama posudili 339 682 jedinica knjižnične građe - knjiga, slikovnica, DVD-a itd. U bibliobusima ili u njihovoj organizaciji priređeno je u 2010. više od 200 priredbi i događanja usmjerenih na promociju knjige, poticanje čitanja, edukaciju o korištenju knjižnice i informacija općenito itd., kojima je prisustvovalo više od 5000 građana.

Ako se prisjetimo da su korisnici bibliobusa pretežno stanovnici malih naselja, često prometno izoliranih i udaljenih ne samo od većih središta nego i od bilo kakve značajnije kulturne ponude, postaje još jasnije kako je velika i važna uloga bibliobusa u smanjivanju posljedica društvene isključenosti te podizanju kvalitete i standarda života svih građana - bez obzira na to gdje žive.

Ipak, ima još puno prostora za razvoj i unapređenje djelatnosti pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, npr. u pogledu osnivanja novih službi pokretnih knjižnica u sredinama gdje one još ne postoje te u širenju mreža stajališta postojećih službi; zatim, u unapređenju djelatnosti zapošljavanjem dodatnog osoblja što bi omogućilo uvođenje drugih smjena rada bibliobusa (samo zagrebački bibliobusi rade u 2 smjene!); potrebno je poboljšanje tehničkih uvjeta rada bibliobusa, npr. osiguravanjem garaža, koje bi mogle produžiti vijek trajanja vozila (samo karlovački bibliobus ima garažu!); u bibliobusima treba još više razvijati multimedijalne knjižnične usluge, između ostalog, omogućiti korisnicima služenje računalom i internetom, a potrebna je i sve veća specijalizacija usluga i građe za pojedine grupacije korisnika: djecu, osobe starije životne dobi - štićenike ustanova kao što su domovi za starije, osobe s invaliditetom itd.

Lj. Vugrinec
ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr  
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-