-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 52, lipanj 2011. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


23. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske
Osijek, 9. – 11. svibnja 2011.

23. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske održana je u Osijeku od 9. do 11. svibnja 2011. godine u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje (AZZO). Prisustvovalo je oko 450 sudionika, knjižničara osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova iz cijele Hrvatske. Tema ovogodišnjeg skupa bila je Čitanje kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja. Skup je i ove godine tradicionalno slijedio dosadašnje oblike rada koji su se odvijali kroz plenarna izlaganja naših stručnjaka iz književnosti i književne teorije, knjižničarstva i kulturologije, radionice i niza primjera dobre prakse te okrugli stol o zagovaranju u knjižničarstvu.

Pozvana izlaganja održali su ugledni stručnjaci poput Milivoja Solara, prof. emeritus, hrvatski teoretičar književnosti i akademik, koji je održao intrigantno izlaganje pod nazivom Zašto čitati knjige i ima li razlike u čitanju s ekrana i čitanju iz knjige? Govoreći o nostalgiji ljubitelja čitanja knjiga, osobito onih iz područja književnosti, dok su bile dostupne samo u pisanom obliku, i današnjoj dostupnosti u elektroničkim medijima, prednost je dao „tradicionalnom“ čitanju na papirnatom mediju. Svjestan je da je svejedno na koji su nam način dostupni sadržaji knjiga i da se čitanje na računalu i iPadu ne razlikuje od čitanja ukoričenih knjiga, ali pravi ljubitelji „iskustva duhovnog stvaralaštva“ češće će posegnuti za knjigom u papirnatom, a manje za elektroničkim medijem. Knjiga je nešto ukoričeno, što ima početak, sredinu i kraj, i kojom kada čitate možete biti zadovoljni ili ne, možete nešto naučiti ili ne. No, kod ekrana ne možete se zadovoljiti, jer on nosi potencijalnu beskonačnost, odnosno nema završetka. Stoga je pitanje budućnosti kako upotrijebiti tehnologiju koja je zavladala komunikacijama, jer knjiga kao sredstvo komunikacije u naše doba gubi onu ulogu koju je imala u davnoj prošlosti.

Krešimir Bagić, pjesnik, kritičar i redoviti profesor stilistike na Odsjeku ua kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u zanimljivom izlaganju osvrnuo se na Hrvatsku književnost i kulturu osamdesetih, čiji smo svjedoci i svi mi sami. Osamdesete je okarakterizirao kao vrijeme prosvijećenog ili „dekadentnog“ socijalizma, razdobljem krize, zlatnim dobom popularne kulture, vremenom oblikovanja civilnog društva te desetljećem artikulacije nacionalnih paradigmi.

Dinka Kovačević sa Sveučilišta J. J. Strossmayera Osijek, Odjel za kulturologiju govorila je o Čitalačkoj pismenosti: Drukčijem okružju – drukčijim zvukovima naglašavajući preobrazbu oblikovanja odgoja i obrazovanja i novoj ulozi sudionika u tom procesu koja je rezultirala i novim određenjem učenika, učenja, znanja, učitelja i školskog knjižničara. U trolistu učitelj, nastavnik i školski knjižničar oni postaju sudionici i timski partneri u učenju koji kao voditelji motiviraju učenike za rad prezentiranjem problema, postavljanjem pitanja i pomaganjem u kriznim situacijama učenja.

Timski rad predstavile su Vesna Radičević s Filozofskog fakulteta Osijek i Suzana Biglbauer iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod nazivom Poticanje čitalačke pismenosti kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja polazeći od procjene čitalačke pismenosti pri kraju obveznog obrazovanja petnaestogodišnjaka iz PISA projekta (Programme for International Student Assessment) OECD-a, koja je usmjerena na procjenu znanja i vještina učenika koje uključuju pronalaženje, odabir, tumačenje i vrednovanje informacija i podataka iz različitih tekstova na osnovu vlastitog iskustva i prije stečena znanja. Zaključak izlagačica je da odgovornost za razvijanje i poticanje čitalačke pismenosti ne može snositi samo nacionalni obrazovni kurikulum i formalno obrazovanje, jer ispitivanje čitalačke pismenosti zahtijeva interdisciplinarni pristup i veću povezanost nastavnih sadržaja s primjerima iz stvarnog svijeta i svakodnevnog života.

Mira Zovko, viša stručna savjetnica za školske knjižnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, govorila je o Važnosti čitanja u suvremenom društvu, gdje informacijske i komunikacijske vještine imaju stratešku ulogu, u kojemu znanje zastarijeva te zahtijeva permanentno usavršavanje, u kojemu dostignuća znanosti i tehnologije stalno napreduju i mijenjaju naše živote i navike, čitanje i usvajanje novog znanja postaje gotovo vitalna potreba. Također je naglasila da čitanje predstavlja zadovoljstvo, kako tjelesno, tako i duhovno, izvor užitka i avanture.

U dijelu međunarodne suradnje u školskom knjižničarstvu bile su pozvane kolegice iz Sekcije za školske knjižnice i knjižničari iz nekoliko knjižnica Slovenije: Ivanka Učakar, Lidija Janeš, Gregor Škrlj, Mirjam Klavž Dolinar i Andreja Vukmir, koji su održali tri izlaganja o čitalačkim navikama i sposobnostima slovenskih učenika. Senada Dizdar sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu govorila je o poticanju čitanja učenika njene države.

Održan je zanimljiv okrugli stol u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK) i Sekcije za školske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) na temu Javno zagovaranje školskih knjižnica. Moderatorica okruglog stola bila je Vanja Jurilj, predsjednica HUŠK-a, koja je sudionika uvela u problematiku, a Alemka Belan-Simić, predsjednica Radne grupe za javno zagovaranje HKD-a, predstavila je projekt Hrvatskoga knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu. Ana Krželj, viša savjetnica za školske knjižničare, govorila je o preduvjetima za uspješno zagovaranje školskih knjižnica i ulozi školskog knjižničara kao zagovaratelja. Vlade Dragun, ravnatelj OŠ Sućidar iz Splita, govorio je o zagovaranju školskih knjižnica s točke gledišta autora knjige Odnosi s javnošću u obrazovanju i mogući doprinos ravnatelja na zagovaranju školskih knjižnica. Vinko Filipović, ravnatelj AZZO-a, govorio je o ulozi stručnog usavršavanja školskih knjižničara u zagovaranju školskih knjižnica pitajući nalaže li novi društveno-ekonomski trenutak s jedne strane, a informacijsko-obrazovne potrebe s druge strane, promjene u stručnom usavršavanju školskih knjižničara. Uoči ovoga okruglog stola održana je promocija knjige Vlade Draguna Odnosi s javnošću u obrazovanju koja je bila izvrstan uvod u temu okruglog stola.

Održane radionice su izazvale veliko zanimanje, a to su bile Što će mi čitanje Ljiljane Šakić, Sedam ključeva za čitanje s razumijevanjem Mirjane Milinović i Suzane Jurić, Čitanje kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja Ljerke Medved, Žene mog i Tadijanovićevog zavičaja Zore Hajdarović, Čitanje grada – osječki Gornji grad Marije Bednjanec i Mire Obad, Dobro došli u Essek Hrvoja Mesića i Ksenije Kesegi-Krstin te pripovjedačice Jasne Held Od govorne do pisane riječi.

Bilo je prezentirano dvanaest primjera iskustava i dobre prakse osnovnih i srednjih škola. Navest ćemo njihove autore i nazive da bismo se upoznali s temama kojima se bave školski knjižničari. Iskustva i primjeri dobre prakse za osnovne škole bili su: Edukacija o Europskoj uniji Koraljke Mahulja-Pejčić, Čitalačka pismenost – kompetencija za život Jelene Cvrković i Katice Novoselac, Kontinuirano čitanje naglas Ines Krušelj Vidas, Snalaženje u knjižnici uz pomoć kataloga Lade Bobinac, Mladi na djelu Sanje Nejašmić te Projektne aktivnosti Hrvatske mreže školskih knjižničara Josipa Rihtarića, Draženke Stančić i Ivane Vladilo. Iskustva i primjeri dobre prakse za srednje škole bili su: Periodni sustav elemenata Sanje Galic, Male čitalačke skupine Ivane Ivančić, Diseminacija rezultata LdV Young & Europe Jadranke Junačko, Torba za skupne priče – motivacija za čitanje Vlatke Vujčić i Marije Barac, Poticanje čitanja u školskoj knjižnici Ruže Jozić i Krenimo odgajati čitatelja i stvarati korisnike školske knjižnice Bernardice Šeligo.

Održana je skupština Hrvatske udruge školskih knjižničara i svečana dodjela nagrade Višnja Šeta kolegicama Biserki Šušnjić, Sanji Galic i Mariji Bilić Prcić.

Renomirani književnik Zoran Ferić održao je ugodnu književnu večer, a promocije su održali Miroslav Gakić s knjigom Kradljivci bicikla i Ankica Blažonović-Kljajo sa Zbirkom dječjih priča, i ranije spomenuti Vlade Dragun s knjigom Odnosi s javnošću u obrazovanju.

Zbornik 23. proljetne škole školskih knjižničara Republike Hrvatske već je tiskan i bio je dostupan sudionicima na skupu u Osijeku.

L. Bučević-Sanvincenti
l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr 
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-