-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 53, rujan 2011. :: Iz rada Društva


Izvještaj s dva radna sastanka IFLA/CLM
San Juan, Portoriko, 12. - 20. kolovoza 2011.

Tijekom Konferencije održana su dva radna sastanka IFLA-ina Odbora za autorsko pravo i druga pravna pitanja (IFLA/CLM), kojima sam prisustvovala kao članica. Odbor je uspio da se na dnevni red sjednice Stalnog odbora za autorsko pravo WIPO-a u studenome ove godine uvrsti prijedlog Ugovora za knjižnice (Treaty for Libraries). U Ugovoru su navedene poželjne iznimke i ograničenja od zaštite autorskim pravom, čije bi usvajanje omogućilo knjižnicama da neometano pružaju službe i usluge korisnicima u digitalnoj sredini. Rečeno je da bi i u novi Ugovor o AV-građi, koji bi WIPO trebao usvojiti iduće godine, trebalo unijeti obveznu iznimku za knjižnice. U lipnju 2012. na dnevnom redu WIPO/SCCR-a naći će se i primjena autorskog prava u obrazovanju. CLM planira izraditi nacrte još tri dokumenta i to o djelima siročadi, elektroničkom obveznom primjerku i digitalnoj posudbi. Ti bi dokumenti trebali pomoći knjižnicama u svakodnevnom poslovanju. CLM je pripremio i sesiju otvorenu za javnost, na kojoj je uvodno izlaganje imao Trevor Clarke, zamjenik ravnatelja WIPO-a. Clarke je istaknuo da su iznimke i ograničenja zapravo put pomoću kojega se može postići ravnoteža između privatnog i javnog interesa. Upozorio je i na to da knjižničari premalo lobiraju u svojim vladama za interese korisnika, a kao dokaz naveo rezultate istraživanja koje je WIPO proveo 2010. godine među zemljama članicama. U istraživanju kojim je obuhvaćena 61 zemlja, otprilike trećina članica, pokušalo se otkriti da li su pojedine članice nezadovoljne s postojećim zakonskim propisima o autorskom pravu i da li ih namjeravaju mijenjati. Trideset dvije zemlje odgovorile su da zasad ne planiraju mijenjati nacionalni zakon, a 29 ih ne vidi nikakve prepreke u postojećem zakonodavstvu koje ometaju knjižnice u djelovanju. Clarke misli da knjižničari nedovoljno zastupaju interese korisnika kod svojih vlada te da je razgovor između zainteresiranih stranaka, a to su vlade, WIPO, nositelji autorskih prava i knjižničari prijeko potreban, da bi se postigla ravnoteža između komercijalnih i javnih interesa.

Ruth L. Okediji, profesorica prava na Sveučilištu Minnesota, istaknula je da više od 200 godina nije bilo izravnog kontakta između knjižnica i sustava autorskog prava. Danas su knjižnice legitimni sudionici u lancu autorskog prava. Ipak, ograničene su u djelovanju nacionalnim granicama, dok su korisnici raštrkani diljem svijeta. Nacionalni su zakoni o autorskom pravu od 1994. ograničeni Ugovorom TRIPS, koji ne spominje knjižnice, iako je neizravno ograničio njihovo djelovanje. Korištenje građe sve se češće uređuje sklapanjem licencnih ugovora, a ne primjenom zakonskih propisa, a posebni ugovori za knjižnice vjerojatno su budućnost.

Luis Villarroel, profesor autorskog prava i član CLM-a iz Čilea, govorio je o istraživanju o iznimkama i ograničenjima provedenom u 18 južnoameričkih zemalja. Istraživanje je pokazalo restriktivnost nacionalnih zakona o autorskom pravu. Četiri zemlje nemaju iznimku ili ograničenje koji bi omogućili bilo koji oblik zaštite građe, dvije imaju iznimku za zaštitu, ali uz uvjete koje je teško ispuniti, samo jedna zemlja ima izričitu iznimku za knjižnice, sedam ih zabranjuje uklanjanje tehničkih mjera zaštite, a zakoni još sedam zemalja to pitanje uopće ne uređuju. Reforme zakonodavstva o autorskom pravu pripremaju se u Argentini, Brazilu i Urugvaju.

Prisustvovala sam i sesiji posvećenoj novoj ekonomiji knjige i slobodnom pristupu informacijama. Knjižnice su vrlo ograničene u nabavi i davanju na korištenje e-knjiga, jer se nakladnici boje da će prodajom e-knjiga knjižnicama izgubiti zaradu. Način na koji se dosad poslovalo s knjigom stubokom se promijenio i dosadašnji model poslovanja više nije primjenjiv u digitalnom svijetu. Nakladnici e-knjiga eksperimentiraju s različitim vrstama licencija u želji da pronađu odgovarajući poslovni model pa je tako tvrtka Harper and Collins nedavno objavila da će se njezine e-knjige moći u knjižnici posuditi samo 26 puta. Dakako da knjižnicama takav uvjet ne odgovara. Mnogo je govornika istaknulo važnu ulogu knjižnica koje postaju nakladnici, ali i uvjerenje da koncept autorskog prava treba ponovno osmisliti u digitalnoj sredini.

Bilo je govora i o privatnosti, koja, kao i autorsko pravo, predstavlja prepreku digitalizaciji. Stvaranjem internetskih arhiva mnogi se osjetljivi osobni podaci zapravo nezakonito objavljuju, a pregled i ispravljanje osobnih podataka inače zakonom zajamčeni nisu mogući. Povjerljivi i tajni podaci, kao i nezakoniti sadržaji nalaze se na webu i zapravo se ne zna što učiniti. Neki stvaratelji arhiva stoga omogućuju pristup samo uz posebno dopuštenje, neki samo registriranim korisnicima, a neki ne dopuštaju istodobno korištenje za više korisnika. Britanska je knjižnica iznijela rezultate ponovljenog istraživanja o obveznom primjerku elektroničke građe provedenog ove godine (prvo je provela 2009.). Sedamdeset tri posto nacionalnih knjižnica prima obvezni primjerak elektroničke građe, samo 40% ih se pritom oslanja na zakonski propis koji dopušta pobiranje elektroničke građe, 58% knjižnica očekuje usvajanje odgovarajućeg zakona. Knjižnice se najčešće odlučuju za selektivno pobiranje ili pobiranje po domeni, neke su se knjižnice pak dogovorile s nakladnicima o dobrovoljnoj predaji obveznog primjerka e-građe. Detaljnije su o predaji elektroničkog obveznog primjerka izvijestili Pascal Sanz i Sophie Sepetjean iz Knjižnice Francuske. Francuski zakon DADVSI iz 2006. dopušta predaju obveznog primjerka u elektroničkom obliku pa nakladnici publikacije predaju kao digitalne datoteke. Od 2002. jedanput godišnje Knjižnica prikuplja elektronički primjerak automatskim pobiranjem na internetu. Robot pretraživač pritom koristi popis domena registriranih u Francuskoj. Oko 65 naslova novina pobire se jedanput dnevno. Iz obveznog primjerka isključuje se osobna korespondencija, privatne elektroničke poruke i sadržaji na društvenim mrežama. Određenoj se građi može pristupiti samo u prostoru Knjižnice. Otprilike 50 korisnika mjesečno koristi internetsku građu, prosječni posjet traje oko 20 minuta. Novi načini korištenja građe, poput analize linkova, rudarenja, mapiranja weba i sl. za Knjižnicu predstavljaju i nov izazov pa ona odnedavno organizira i nove službe poput onih za pripadnike profesija, npr. odvjetnike ili producente, koji žele otvoriti ili poboljšati svoju mrežnu stranicu.

A. Horvat
ahorvat@ffzg.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-