-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Međunarodni stručni skup Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne: stanje i perspektive
Koprivnica, 18. studenog 2011.

Međunarodni stručni skup Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne : stanje i perspektive održan je u Koprivnici 18. studenog 2011. povodom 5. godišnjice usluge za slijepe i slabovidne u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica. Na skupu je prisustvovalo 53 sudionika: predstavnici udruga i institucija za pomoć osobama s oštećenjem vida, predstavnici ministarstava, županija i gradova, ravnatelji i voditelji knjižnica, knjižničari koji se teorijski ili praktično bave unaprjeđivanjem usluga za ovu vrstu korisnika, te ostali zainteresirani knjižničari. Cilj je skupa, osim evaluacije projekta Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne u Koprivničko-križevačkoj županiji bio i evaluacija širenja usluge na ostale hrvatske knjižnice, kao i uvid u primjere dobre prakse iz drugih europskih zemalja. Koncept skupa obuhvaćao je dva dijela: pozvana izlaganja i razmjenu iskustava dobre prakse iz hrvatskih knjižnica.

Pozvana izlaganja otvorila je Sanja Frajtag, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe, koja je upoznala sudionike s nastankom, tradicijom i širenjem usluga za slijepe i slabovidne u Republici Hrvatskoj. Govoreći o razvoju usluga, od prvobitne institucionalne vezanosti za ustanovu za odgoj i obrazovanje slijepih, i funkcioniranja u sastavu Hrvatskog saveza za slijepe, do stjecanja samostalne kulturne ustanove, ravnateljica je dala pregled razvoja i promjena formata i tehnoloških standarda, te ulogu Hrvatske knjižnice za slijepe u partnerstvu i suradnji s narodnim knjižnicama. Perspektive Hrvatske knjižnice za slijepe očituju se u nacionalnoj politici disperzije knjižničnih usluga koja treba ići u smjeru obuhvaćanja šire kategorije korisnika, tj. svih onih kojima iz nekog razloga nije dostupan standardni tisak (disleksija, disgrafija, motorička oštećenja i sl.).

Predstavnice Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama pri Hrvatskom knjižničarskom društvu, Dunja Marija Gabrijel i Veronika Čelić-Tica, u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice predstavile su rad Komisije kroz naredno desetljeće. Djelokrug Komisije obuhvaćao je organizaciju stručnih skupova, predavanja i radionica, rad na projektima, prevođenje međunarodnih publikacija na hrvatski jezik te suradnju s IFLA-om. Cjelokupan rad Komisije usmjeren je na poticanje knjižničara u Hrvatskoj u izradi novih prilagođenih knjižničnih programa za podizanje kvalitete knjižničnih usluga za osobe s posebnim potrebama.

Poseban interes izazvao je gospodin Koen Krikhaar, predsjednik IFLA-ine Sekcije knjižnica s uslugama za osobe kojima nije dostupan standardni tisak (LPD), koji je predstavio zanimljive projekte koji se temelje na trima pokretačkim snagama koje će oblikovati budućnost usluge dostupnog čitanja, a to su IFLA (kao svjetski predstavnik knjižnične i informacijske struke), Daisy konzorcij (tvorac standarda za digitalno dostupan sadržaj, te inovativnog formata s mogućom navigacijom) i Tigar/ETIN (međunarodni projekti kojima je cilj međunarodna razmjena digitalnih sadržaja putem mreže izabranih posrednika). Uz nedostatke, kao što su zahtjevan rad i mnogo financijskih sredstava, perspektive se naziru u regionalnoj suradnji.

Iskustva i prakse iz susjednih zemalja prenijela je slovenka Kristina Janc (Narodna in univerzitetna knjižnica Slovenije). Posebnost slovenske prakse ističe se u tome što u Sloveniji postoje studije unutar kojih su prikazane knjižnične usluge za slijepe i slabovidne, te u tome što u postoje dvije specijalizirane ustanove koje se bave uslugama za slijepe i slabovidne: specijalna knjižnica pri Savezu udruga slijepih i slabovidnih Slovenije, te školska knjižnica u Zavodu za slijepu i slabovidnu mladež. Na skupu je predstavljen rad tih dviju ustanova.

U drugom dijelu skupa, knjižničari iz cijele Hrvatske predstavili su se vlastitim angažmanima i primjerima dobre prakse u okviru formiranja usluga za slijepe i slabovidne u narodnim knjižnicama. Liljana Vugrinec, predstavnica Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, predstavila je projekt knjižnične usluge za slijepe i slabovidne kroz sve njegove faze: od nabave opreme i građe, edukacijsko-animacijskog programa za sve dobne skupine, razmjene iskustava na skupovima do uloge koju je koprivnička knjižnica odigrala kao poticaj Ministarstvu kulture za širenje projekta na narodne knjižnice. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ svoja znanja i iskustva prenosi kroz tečajeve za knjižničare diljem Hrvatske, a cilj joj je proširiti djelokrug na sve osobe koje imaju teškoća s čitanjem crnog tiska.

Vesna Babić, tajnica Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije, predstavila je pozitivna iskustva članova Udruge nakon implementacije projekta. Tijekom projekta dobivena su višestruka iskustva, kako za djelatnike Udruge (stručno usavršavanje i rad na projektu koji je od neizmjernog značaja za daljnji razvoj Udruge), tako i za članove Udruge (brajično opismenjavanje, pristup informacijama, sudjelovanje u kulturnim aktivnostima i radionicama u kojima do tada korisnici nisu imali prilike sudjelovati).

Kristina Čunović i Nataša Vojnović, predstavnice Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, iznijele su iskustva prve narodne knjižnice u Hrvatskoj koja je počela pružati usluge toj vrsti korisnika. Usluge su se prvo počele pružati u okviru Knjižnice za mlade, i to nakon nabave prilagođene računalne opreme za slijepe i slabovidne, te putem programskih aktivnosti kao što su izložbe, književne večeri, predstavljanje slikovnica o psima vodičima i sl.

Usluge za slijepe i slabovidne u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik predstavile su Karmen Krnčević i Antonija Miše. Unatoč nabavljenoj prilagođenoj računalnoj opremi, izlagačice su istaknule razočaranje slabim korištenjem te opreme, no nade polažu u nove generacije, tj. sve one slijepe korisnike koji koriste njihovu građu i sudjeluju u programima, te u značajan medijski angažman koji ostvaruju. Osnovni je cilj knjižnice potaknuti članove Udruge da, sudjelovanjem u programima, izađu iz zatvorenosti. Specifičnost je šibenske knjižnice snimanje zvučnih knjiga značajnih za šibensku baštinu.

Emilija Pezer i Tihomir Marojević, predstavnici Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, predstavili su svoje aktivnosti u radu sa specifičnom skupinom korisnika. Specifičnost je ove knjižnice što se sve provođene aktivnosti odvijaju u širem okviru osoba sa senzoričkim oštećenjima, tj. osim slijepih i slabovidnih osoba, obuhvaćene su i gluhe i gluhoslijepe osobe. Temeljem ispitivanja malog broja brajično i računalno pismenih osoba u vinkovačkom kraju, knjižnica prioritet nije stavila na računalnu opremu, nego na programske sadržaje koje provodi u suradnji s udrugama (edukacije za knjižničare, edukacije za odgojno-obrazovne stručnjake, radionice za djecu, izložbe i prilagodbu fonda).

Predstavnici Znanstvene knjižnice Zadar, Denis Rudić i Norma Miočić, predstavili su rezultate svojih projekata u pružanju usluga slijepim i slabovidnim osobama. Aktivnosti koje knjižnica provodi uključuje: informatičko opismenjavanje, edukacije koje se trenutno provode, buduće planirane edukacije, prilagodba publikacija u pristupačne formate, te uspješna suradnja sa slijepim i slabovidnim korisnicima, ali i sa stručnjacima logopedskog usmjerenja. Naredni je cilj knjižnice pokretanje nakladničke djelatnosti korištenjem Daisy produkcijskih alata te edukacija korisnika u drugim mjestima unutar Zadarske županije.

Amelija Tupek, predstavnica Središnje informacijske službe pri NSK, predstavila je IFLA-ine smjernice za izgradnju digitalne zbirke za slijepe i slabovidne osobe. Uz to, predstavljene su i smjernice za razvoj takve zbirke, načini pohrane, pristup, korištenje, uključivanje volontera u projekt, te već postojeće digitalne zbirke u Hrvatskoj i svijetu.

Hela Čičko, predstavnica Knjižnica grada Zagreba, predstavila je projekt Knjižnica širom otvorenih vrata, s posebnim naglaskom na izradu taktilnih slikovnica koje slijepu i slabovidnu djeci potiču na svladavanje vještine čitanja Brailleove abecede. Na skupu je posebno predstavljena nagrađena slikovnica Putovanje Mace Lile, koja će sudjelovati na međunarodnom natjecanju u izradi taktilnih slikovnica u Pragu. Slikovnica je izrađena prema Smjernicama za izradu taktilnih slikovnica, prepjevana je i na francuski jezik, a sudionici skupa imali su je prilike i sami vidjeti.

U završnom dijelu skupa sudionici su imali priliku za dodatna pitanja, rasprave i prijedloge, a predložene su buduće suradnje i moguća primjena vanjskih iskustava gostujućih predavanja izlagača izvan Hrvatske.

A. Plavšić
andrea.plavsic@gmail.com 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-