 |
| Prošli brojevi: |
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 54, prosinac 2011. :: Skupovi i manifestacije u zemlji
Zaključci 11. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama : Knjižnice u društvu znanja
Zaključci 11. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama : Knjižnice u društvu znanja. 1. Društvo znanja podrazumijeva demokraciju i dostupnost znanja svakom pojedincu. Razvoj informacijske tehnologije i korisničkih navika, kao i novih medija i kulturnih izraza, poziva na promjenu koncepta knjižnice. Knjižnice trebaju multifunkcionalne zgrade, privlačne izvana i ugodne za duži boravak i učenje, kao i širokopojasne veze za pristup mreži i razvoj virtualnih usluga. Da bi se to ostvarilo potrebna je nacionalna strategija razvoja knjižnica, usklađena sa strategijom razvoja na županijskom i lokalnom nivou, kao i s nacionalnom informacijskom politikom. 2. Knjižnica može i mora promicati nacionalni kulturni i istraživački potencijal te pridonijeti svjetskoj riznici znanja. Kako bi se sačuvala prošlost i omogućilo njezino istraživanje, potrebno je masovno digitalizirati ne samo najstariju građu, već i djela 20. st. Da bi se to ostvarilo potrebno je osigurati financiranje iz javnih sredstava, voditi registar digitalizirane građe te na primjeren način izmijeniti pravni okvir za zaštitu autorskih prava. 3. U Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima treba unijeti iznimku za knjižnice i druge baštinske ustanove, koja će omogućiti višekratno reproduciranje građe u svrhu zaštite te prijenos digitalnog obveznog primjerka među knjižnicama. 4. Knjižnice se svojim programima uključuju u razvoj demokracije i podržavaju pristup znanju manjinskim i marginaliziranim skupinama. Knjižničarstvo kao izrazito ženska profesija ima senzibiliziran interes za vrednovanje informacijskih potreba žena, stoga se Hrvatskom knjižničarskom društvu predlaže da se poput međunarodnih knjižničarskih udruga uključi u sustavnu podršku knjižnicama u kreiranju posebnih usluga za žene i promicanje rodne jednakosti. U Zagrebu, 9. prosinca 2011.
|
|
|
|
