-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 56, lipanj 2012. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Školske knjižnice u multikulturalnom okruženju
Daruvar, 19. lipnja 2012.

3. okrugli stol za školske knjižnice, s temom Školske knjižnice u multikulturalnom okruženju, održan je u Češkoj osnovnoj školi u Daruvaru, 19. lipnja 2012. Organizator skupa bila je Sekcija za školske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva (Komisija za osnovnoškolske knjižnice i Komisija za srednjoškolske knjižnice), a suorganizatori Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, Češka osnovna škola Jana Amosa Komenskog Daruvar te Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar.

Nazočno je bilo 70-ak knjižničara s područja cijele RH. Pozdravne govore prisutnima uputile su ravnateljica škole domaćina Leonora Janota, pozdravivši posebno više savjetnice iz Agencije za odgoj i obrazovanje Biserku Šušnjić i Anu Krželj, savjetnicu iz Agencije za odgoj i obrazovanje Tamaru Zadravec i predsjednicu Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanju Jurilj, gradonačelnik grada Daruvara Dalibor Rohlik, te predsjednica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja Vinka Jelić-Balta, koja je prenijela i pozdrave predsjednice Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijane Mišetić.

Nakon uvodnih riječi moderatorice Višnje Bošnjak uslijedilo je izlaganje više savjetnice Nevenke Lončarić-Jelačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje u kojem je govorila o Nacrtu kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja te pitanjima kako odgajati i obrazovati za suzbijanje stereotipa i predrasuda. Upravo je u okvire građanskog odgoja i obrazovanja moguće ugraditi brojne sadržaje vezane uz multikulturalnost kao oblik življenja i razvijanja političke kulture suživota. Pluralizam, tolerancija i širokogrudnost ne moraju uvijek biti dovoljni: potreban je i proaktivan, osmišljen i široko prihvaćen napor u upravljanju kulturnom raznolikošću.

Mr. sc. Ljiljana Sabljak uglavnom se osvrnula na moguće oblike suradnje narodnih i školskih knjižnica te predstavila programe koji pridonose kulturnom razumijevanju, prije svega Gradske knjižnice, ali i ostalih knjižnica u sastavu Knjižnica grada Zagreba.

Interkulturalnošću, posebno u edukativnim programima za djecu i mlade, i suradnjom sa školskim knjižnicama, osigurava se razvitak demokracije, promicanje i zaštita ljudskih prava, temeljnih sloboda i pronosi misija narodne knjižnice-jednak pristup za sve u cjelokupnoj, stručnoj i programskoj ponudi knjižnica.

Viša savjetnica za školske knjižnice Veronika Čelić-Tica iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Željka Butorac iz Osnovne škole Marina Držića predstavile su projekt Pomozi mi da čitam i razumijem. Projekt je usmjeren na romsku djecu koja imaju teškoće s čitanjem i pisanjem. Unatoč brojnim uočenim problemima u praksi, školski programi i udžbenici nisu prilagođeni takvoj djeci. U svijetu već postoje razrađene metode razvijanja jezika, odnosno čitanja i pisanja, među kojima je i izradba ciljane građe lagane za čitanje. Zbog svojih sadržajno-stilskih osobina građa lagana za čitanje pojednostavnjuje učenje jezika, približava jezik zajednice neizvornim govornicima, čime pripadnike manjinskih etničkih skupina potpunije uključujemo u život škole i zajednice.

Liana Diković, voditeljica Središnje knjižnice Talijana, koja djeluje pri Gradskoj knjižnici i čitaonici u Puli, predstavila je središnje knjižnice nacionalnih manjina i njihovu ulogu u afirmaciji i očuvanju manjinskih jezika i kulture te pružanje usluga pripadnicima nacionalnih manjina zastupljenima u određenoj zajednici. Fanika Stehna, voditeljica Središnje knjižnice Čeha i Katarina Todorcev Hlača, voditeljica Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj, prikazale su brojne aktivnosti koje njihove Središnje knjižnice provode u suradnji sa školama: posjeti učenika knjižnicama, edukativne radionice, književni susreti, izložbe, programi prekogranične kulturne razmjene. Valja napomenuti da od 2009. godine u okviru Hrvatskog knjižničarskog društva djeluje Radna grupa manjinskih knjižnica te da je objavljen vodič Središnje knjižnice nacionalnih manjina.

Kolegica Elda Pliško Horvat, školska knjižničarka u Talijanskoj srednjoj školi „Dante Alighieri“ Pula, istaknula je da osnovu multikulturalizma čini spremnost na dijalog, otvorenost pojedinca prema novome i drugačijemu, tolerancija i komunikacija. Polazi od činjenice da se kultura uči i postepeno usvaja te da nije biološki, već antropološko-kulturološki fenomen te ističe da se i multikulturalizam kao suživot različitih kulturoloških, jezičnih ili/i vjerskih entiteta također uči i postupno usvaja. Svojim je radom željela prikazati interkulturalizam kao dio specifičnog jezičnog istarskog etnosa na temelju nekoliko djela iz zavičajne književnosti.

Mira Barberić iz Češke osnovne škole Jana Amosa Komenskog u Daruvaru govorila je o tome kako je uloga školske knjižnice u manjinskoj školi usmjerena na čuvanje identiteta pripadnika manjine i poticanje upoznavanja kulture domovine svojih predaka, ali s naglaskom na to da koncept interkulturalnosti ne stavlja u prvi plan jednu kulturu, manjinsku ili većinsku, već se promatra njihov suživot, razvija međusobno razumijevanje i potiče razmjena. Nastava se u toj školi u potpunosti izvodi na češkom jeziku (model A), ali učenici tijekom svog obrazovanja neprestano upoznaju sličnosti i razlike različitih kultura te se kod njih inter-kulturalnost podrazumijeva.

Potencijali školske i narodne knjižnice u višenacionalnoj zajednici / primjeri dobre prakse u Sisku naziv je izlaganja koje su zajedno pripremile kolegice Jadranka Gabriša-Perković iz Industrijsko-obrtničke škole Sisak te Ljiljana Šorgić iz Narodne knjižnice i čitaonice „Vlado Gotovac“ Sisak. Sisak je sjecište različitih kultura, manjina i nacionalnosti: Hrvata, Srba, Bošnjaka, Čeha, Rusina, Nijemaca, Roma, Slovaka, Albanaca … Na prostoru na kojemu se isprepliće toliko različitih kultura, nužno je učenike (na)učiti kako se kvalitetno odnositi prema onima koji su drugačije kulture, jezika, tradicije. Kolegica Gabriša-Perković ističe da veliki potencijal za multikulturalno opismenjivanje leži u suradnji školskih i narodnih knjižnica, što u Sisku i postoji, ali se razmišlja o proširenju i intenziviranju te suradnje koja bi trebala prerasti u partnerstvo.

Ruža Jozić, Srednja škola Sesvete i Marija Bednjanec, Škola za cestovni promet Zagreb u povodu Dana Europe i Dana grada Zagreba odlučile su u svojim školskim knjižnicama provesti radionice na temu doprinosa Čeha Zagrebu i tako pokazati kako jedna manjinska zajednica može pridonijeti većinskoj, a istodobno sačuvati vlastiti identitet. Tijekom rada na projektu učenici su, ali i knjižničarke same, ostali zadivljeni koliko je znanja, rada, upornosti i marljivosti doseljenih Čeha ugrađeno u hrvatski i zagrebački znanstveni, privredni, kulturni i umjetnički život. Zaključuju kako se ovakvim radionicama u školskoj knjižnici ohrabruju učenici da upoznaju i vrjednuju različitosti kako bi istinski upoznali sebe te izgrađivali takve međuljudske odnose u kojima se različitost prihvaća kao bogatstvo.

Na kraju stručnog skupa održana je i kraća rasprava u kojoj je najviše govora bilo o izgradnji specifičnih knjižničnih zbirki važnih za poučavanje i učenje multikulturalnosti i interkulturalnosti.

Koncept multikulturalne knjižnice pa tako i školske, podrazumijeva kulturno i jezično različite zbirke i usluge, u novije vrijeme pristup tiskanim i online izvorima na odgovarajućim jezicima pri čemu ne treba zaboraviti i tradicionalnu ulogu knjižnica kao što je očuvanje i zaštita materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara, programe usmjerene na obrazovanje korisnika i uspostavu interkulturalnog dijaloga.

Z. Renić
zorkarenic@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-