-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 57, listopad 2012. :: Iz knjižnica


700 godina Splitskog statuta

Jesenska kulturna zbivanja u Splitu otvorila je 23. knjiga Mediterana koja je ove godine u znaku Splitskog statuta iz 1312. godine. Na dvodnevnom međunarodnom znanstvenom skupu koji se održao u Muzeju grada Splita 24. i 25. rujna 2012. u organizaciji Književnog kruga iz Splita, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Muzeja Grada Splita te Arheološkog muzeja Split, bio je upriličen bogat znanstveni i izdavački program. Pokrovitelj skupa bila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Skupu je trebao nazočiti predsjednik RH dr. Ivo Josipović, ali zbog državničkih obveza nije došao te je pročitan pozdravni telegram u kojem se između redaka pročitalo „…Kulturni identitet Splita prepoznatljiv je kako u Hrvatskoj, tako i na Mediteranu. Ovaj Statut je dokaz da je Split već dugo dio europske pravne tradicije“. Dobrodošlicu uzvanicima i predavačima održali su dr. Željko Radić i rektor Sveučilišta u Splitu dr. Ivan Pavić. Tijekom dva dana održana su tri zasjedanja na temu 700 godina Splitskog statuta uz otvaranje izložbe autora Arsena Duplančića Statut Grada Splita – rukopisi i tiskana izdanja. Uvodno predavanje održao je Tomislav Raukar pod nazivom Srednjovjekovni Split i Percevalov statut iz 1312 god.

Statut Grada Splita, povijest i pravo svakako je najvažniji pisani dokument splitske prošlosti. Nastao je u vrijeme načelnika grada Parcevala iz Ferma, Statut je važio gotovo pola tisućljeća uređujući život splitskih građana u svim njihovim bitnim javnim i privatnim odnosima. Osim Splitskog statuta, u izdanju Književnog kruga iz Splita izišli su: Poljički statut, Statut Grada Trogira, Brački statut, Hvarski statut, Korčulanski statut, Lastovski statut te Mljetski statut. Sastavljači dalmatinskih statuta nisu se ustručavali u statute unijeti elemente starog hrvatskog prava, kao i elemente iz nekih drugih gradova sa zapadne obale te ih prilagoditi svojim potrebama uz najbolja rješenja rimskog prava.

Statut Grada Splita čini šest knjiga:
Prva knjiga govori o crkvama, bogoštovanju, o crkvenim redovima, svecima…“…svatko mora blagdan svetoga Dujma časno poštovati i slaviti“ (Knjiga prva, gl. I). „Isto tako određeno je i naređeno da se nitko ne usudi s koje crkve uzimati kamenje prikladno za građenje zida ili zgrade“ (Knjiga prva, gl. XVIII).

Druga knjiga govori o izboru načelnika Splita, o njegovoj službi i svim gradskim službenicima te njihovim plaćama. „ Isto tako određeno je i naređeno da načelnik grada Splita mora načelničku dužnost vršiti osobno a ne preko zastupnika i zamjenika…“ (Knjiga druga, gl. XIX).

Treća knjiga govori o građanskopravnim pitanjima, o građanskom sudskom postupku. „Isto tako određeno je i naređeno da nitko ne smije ostaviti u oporuci ili nekoj drugoj posljednjoj volji ili na bilo koji drugi način nekoj svojoj ljubavnici, suložnici više od deset libara“ (Knjiga treća, gl. XXXII).

Četvrta knjiga govori o zločinima i kaznenim predmetima. „Isto tako određeno je i naređeno, ako neka žena počini zločin protiv druge žene, treba je kazniti na polovicu kazne i globe na koju bi bio kažnjen muškarac da je taj zločin počinio“ (Knjiga četvrta, gl. X).

Peta knjiga govori o komunalnoj infrastrukturi, govori o putovima, zdencima, mostovima, gradnji zgrada i o nadzoru građenja.“Isto tako određeno je i naređeno da je načelnik dužan obilaziti grad i predgrađe početkom svakog mjeseca zajedno sa sucima i drugim plemićima da bi vidjeli nisu li neki zaposjeli neke javne površine ili nije li neka zgrada loše postavljena tako da komuna može dobiti natrag ono što je njeno i da može ispraviti ono što je loše učinjeno“ (Knjiga peta, gl. XIII).

Šesta knjiga uređuje sva ona posebna pitanja.“Isto tako određeno je i naređeno da tko god ima magarca u najam, pa mu ga netko očito nasilno oduzme nije za to odgovoran“ (Knjiga šesta, gl. XXX).

Ovaj važan dokument političke i društvene stvarnosti Splita u prijelomnom 14. st. nastao je u vrijeme kad je splitska gradska uprava bilo potpuno ustrojena i definirana. Neke odredbe bilo bi poželjno prebaciti u današnje vrijeme i sankcionirati novčano njihovo nepovođenje.

M. Butirić
info@idamar.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-