-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Tema broja


Razgovor s Marijanom Mišetić, predsjednicom HKD-a

 

N: Poštovana predsjednice, već ste više od dvije godine na čelu HKD-a. Na Skupštini održanoj u Osijeku u rujnu 2012. godine, ponovno ste izabrani i započeli ste svoj drugi mandat. Možete li nam ukratko reći uspijeva li HKD ostvariti postavljene si ciljeve, na koji način to postiže i na koje probleme na tom putu nailazi?

MM: Hrvatsko knjižničarsko društvo djeluje preko svojih upravnih i stručnih tijela i članstva. Ilustracije radi, i da se, što je najlakše, brojčano izrazimo, u protekloj je godini održano 13 stručnih skupova, konferencija, radionica, okruglih stolova, kojima je glavni organizator bilo Hrvatsko knjižničarsko društvo, te je, uz redovito izlaženje Vjesnika bibliotekara Hrvatske i HKD Novosti, izdano šest publikacija u nakladi HKD-a. No uz te lako prebrojive rezultate, članovi HKD-a bili su izuzetno aktivni u radu vezanom uz predlaganje knjižničnog zakonodavstva te na polju međunarodne suradnje (IFLA, EBLIDA, suradnja u regiji).
Najveći je potencijal HKD-a upravo njegovo članstvo, koje nadoknađuje sve objektivne poteškoće aktualne gospodarske krize, koja zanimanje za obrazovanje i kulturu, čiji je knjižničarstvo sastavni dio, potiskuje na marginu.

N: HKD je organizacija s vrlo dugom tradicijom, postoji od 1940. godine. Sigurno je da se s obzirom na promjene u struci i društvu u cjelini i uloga HKD-a mijenjala. Kako vidite razliku u ulozi HKD-a danas i one koju je imalo prije naglog tehnološkog razvoja? Je li nas tehnološki napredak tek prividno učinio bližima ili je to zaista tako pa je i suradnja u struci, ali i s drugim srodnim institucijama i strukama sve kvalitetnija?

MM: Uvjerena sam da protok vremena i novo tehnološko, ekonomsko i socijalno okruženje nisu umanjili nego naprotiv, još su i uvećali potrebu za informiranjem i izobrazbom, kritičkom prosudbom, zastupanjem profesionalne zajednice i motiviranjem, a upravo je to način na koji Hrvatsko knjižničarsko društvo djeluje na dobrobit hrvatskoga knjižničarstva.

N: Možete li nam u tom smislu predstaviti strukturu HKD-a, uloge njegovih tijela, glavne rezultate i ciljeve? Jeste li Vi zadovolji sadašnjim načinom funkcioniranja?

MM: Hrvatsko knjižničarsko društvo djeluje kroz rad svojih upravnih i stručnih tijela i njegov rad reguliran je Statutom Hrvatskoga knjižničarskog društva, Etičkim kodeksom Hrvatskoga knjižničarskog društva te nizom pravilnika i poslovnika. Najviše je tijelo upravljanja Skupština HKD-a. Stručni odbor, koji čine predsjednici stručnih tijela HKD-a, njegovih sekcija, komisija i radnih grupa, mjesto je rasprave o stručnim pitanjima vezanima uz sve aspekte knjižničarstva i rad HKD-a. Glavni odbor, koji čine predsjednici svih regionalnih knjižničarskih društava u Hrvatskoj, upravno je tijelo društva. Izvršni je odbor, sa svojih šest članova biranih po funkciji, operativno tijelo HKD-a. Nadzor nad radom i poslovanjem HKD-a obavlja tročlani Nadzorni odbor. Poštivanje etičkih načela profesije prati tročlano Etičko povjerenstvo.
Velik izazov za HKD predstavlja nužnost prilagodbe brzim promjenama koje se događaju u svim sferama društva, pa i u zakonodavnoj, i imperativ stvaranja modela adekvatnog reagiranja i djelovanja u takvim okolnostima. Adekvatno reagiranje nije više samo kompetentno, nego i pravodobno i brzo donošenje odluka, kao i njihovo operativno, efikasno i dinamično provođenje.

N: Koji je Vaš zadnji posao vezan uz HKD, čime se trenutačno HKD bavi? Koje su manifestacije u pripremi?

MM: Kao predsjednica zadnje sam se bavila podnošenjem niza godišnjih financijskih izvješća i izvješća o radu HKD-a u 2012. godini, te bila uključena u pripreme niza važnih skupova koje HKD priređuje na proljeće: stručni skup Dječja knjižnica dostupna svima u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnica Medveščak (Zagreb), 5. okrugli stol Knjižnice i suvremeni menadžment (Rijeka), 11. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 5. festival hrvatskih bibliobusa (Koprivnica), 13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica Kamo i kako dalje? (Opatija).

N: S obzirom na spomenutu komunikaciju, prema članovima, suradnicima, ostalim kulturnim komplementarnim tijelima i stručnim udrugama, kako vidite zadatak HKD Novosti? Ima li tu prostora za razvijanje i prestrojavanje redova i možda mijenjanje fokusa u nekim domenama?

MM: HKD Novosti glasilo je Hrvatskoga knjižničarskog društva. Pred novim uredništvom stoji izazov da Novosti učvrste svoj položaj i pojačaju ulogu na polju informiranja čitatelja o svim važnim događanjima u hrvatskom knjižničarstvu, ali i šire, te da čitateljima približe sve aktivnosti kojima se HKD bavi u promicanju i unapređivanju knjižničarske struke.

N: Koliko je HKD, u vezi sa svojom stručnom, knjižničarskom zajednicom? Nerijetko se nailazi i na mišljenja unutar knjižničarske zajednice da HKD funkcionira na neki način odvojeno od svoje referentne skupine - knjižničara na terenu.

MM: Nositelji aktivnosti prvenstveno su stručna tijela HKD-a (sekcije, komisije, radne grupe), ali ovdje treba istaknuti aktivnosti regionalnih društava, kako u organiziranju vlastitoga članstva, tako i u poticanju članstva na sudjelovanje u radu stručnih tijela HKD-a.
Svjesni smo rada, predanosti i truda, kao i svih dodatnih napora koje ulažu regionalna knjižničarska društva i njihovi članovi. Posebno se veselim svakom skupu i događanju priređenom izvan Zagreba. Svako takvo događanje stručno tijelo HKD-a priređuje u suorganizaciji s regionalnim knjižničarskim društvom i njime se pokazuju vitalnost i snaga najšire knjižničarske zajednice.

N: Kako vidite HKD u odnosu na društvenu zajednicu: je li njegov rad dovoljno vidljiv, odnosno jesu li službeni stavovi koje HKD odašilje dovoljno vidljivi?

MM: Rad HKD-a, kao i mnogih drugih, pa i profesionalnih udruga, po mojem mišljenju niti je dovoljno vidljiv niti se dovoljno vrednuje.
HKD potiče okruženje za razvoj civilnog društva u Republici Hrvatskoj, na dobrobit vlastite profesionalne zajednice knjižničarstva i knjižničara, ali i javnog interesa i javnog dobra u sferi informacija, obrazovanja, kulture i znanosti. Potpora je knjižničnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj, podiže njezinu prepoznatljivost, promovira je i zagovara.
No, vremena nameću i u prvi plan stavljaju drugačije interese. Pitanje je gdje bismo mi to sami htjeli biti vidljiviji. Ili bismo radije htjeli biti utjecajniji, i gdje? U medijima? U proračunu? Na mjestima političkih odluka?

N: Što je s vidljivošću i stručnim autoritetom HKD-a na međunarodnoj razini? Je li hrvatska knjižničarska zajednica prepoznatljiva u svjetskim razmjerima? Kako ocjenjujete suradnju s IFLA-om i EBLIDA-om? Kako surađujete sa srodnim društvima u regiji? Koji je Vaš posljednji službeni inozemni posjet ili suradnja? Ponosite li se posebno nekim dostignućem na ovom polju?

MM: Hrvatsko se knjižničarsko društvo može pohvaliti značajnom prisutnošću u stručnim tijelima Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) te vidljivošću i prepoznatljivošću u Europskom uredu za knjižnične, informacijske i dokumentacijske udruge (EBLIDA). Predsjednik EBLIDA-e Klaus-Peter Böttger svojim je predavanjem pod naslovom Access to e-books – chances and limits : the challenge for libraries otvorio stručni dio 38. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva (Osijek, rujan 2012.), a rad HKD-a u dva je navrata nedavno predstavljen u glasilu EBLIDA-e EBLIDA News (studeni 2012. i siječanj 2013.). Osim toga, posebno sam ponosna na intenziviranje suradnje s knjižničarskim udruženjima Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Hrvatsko knjižničarsko društvo bilo je inicijator ciklusa radionica u sklopu projekta o regionalnoj suradnji knjižničara Regional cooperation: challenge and opportunity, što ih je organiziralo uz potporu programa IFLA Action for Development through Libraries (IFLA/ALP) u srpnju 2012. u Zagrebu, te u rujnu 2012. godine u Osijeku. Odaziv kolega iz regije bio je izvrstan, a nakon provedenoga projekta predstavnici HKD-a pozvani su da održe predavanje i predstave kampanju HKD-a Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu na 6. međunarodnoj konferenciji Asocijacije informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM) Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja pod nazivom Upravljanje znanjem u Sarajevu (5. i 6. listopada 2012., Sarajevo-Tuzla).
Niz hrvatskih knjižničara imao je prigodu gostovati i na 11. međunarodnoj konferenciji Otvoren pristup znanju u bibliotekama, održanoj u organizaciji Bibliotekarskoga društva Srbije (26. listopada 2012., Beograd). Kao predsjednica HKD-a istom sam prilikom bila gošća Sajma knjiga i sudjelovala na Forumu Sajma knjiga Otvoren pristup znanju u bibliotekama. (Izvještaji o oba skupa dostupni u rubrici Inozemni skupovi, op. ur.)

N: Kakav je stav HKD-a kao krovne strukovne udruge prema novim „globalnim igračima“, primjerice Googleu koji se prometnuo u svjetsku tražilicu broj 1, Amazonu koji sa svojim jeftinim i dostupnim e-knjigama prijeti oduzeti korisnike knjižnicama? Mogu li takvi „igrači“ i knjižnice supostojati u budućnosti na način koji bi ih doveo u komplementaran odnos, a ne, po mnogočemu sudeći, nadređeno-podređeni?

MM: Hrvatsko knjižničarsko društvo, kao što je poručila i 38. Skupština, nastoji živjeti ukorak s promjenama. Razvoj tehnologije sveobuhvatni je i sveprožimajući razvoj, koji knjižnice, kao i svi ostali dionici društvenog i gospodarskog života moraju pratiti i po mogućnosti oblikovati. Pomoć u osobnom i profesionalnom formiranju svakog pojedinca, kao i pomoć u potrazi za vjerodostojnom i relevantnom informacijom, potreba je koju knjižnice i dalje uspješno zadovoljavaju. Ne vjerujem stoga da će njihova posrednička uloga biti sasvim potisnuta, no neka pitanja, kao što je npr. problematika e-knjiga u knjižnicama, mogu poljuljati dosadašnju paradigmu djelovanja knjižnica. Za knjižnice bi bilo kobno da tehnološki i ekonomski diktati dobiju svoje uporište i u nadležnom zakonodavstvu.

N: Kakvo je stanje s financiranjem HKD-a u posljednje vrijeme? U kojim smjerovima se treba razmišljati?

MM: Redovna djelatnost Hrvatskoga knjižničarskog društva financirana je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, članarinom te prihodima od prodaje publikacija. Pojedini stručni skupovi i publikacije financirani su iz sredstava Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, kotizacijama, otkupom publikacija, pretplatom, donacijama i sponzorstvima.
Velik, ali ne i vidljiv, trud ulaže se u osiguravanje financijskih sredstava za svaku pojedinu aktivnost HKD-a (skup, publikacija, kampanja…). Sredstva za redovnu djelatnost zadovoljavaju samo dio potreba redovne djelatnosti, pa HKD ulaže velike napore u zadržavanje postignute razine poslovanja i raznovrsnosti programa, kao i u zadržavanje izgrađenog stručnog identiteta udruge i njezine relevantnosti u lokalnoj, obrazovnoj, kulturnoj i radnoj zajednici u vremenu financijske recesije.

N: Što mislite o položaju struke u društvu? Kako nas se izvana doživljava?

MM: Čini mi se da smo previše skloni kritično se odnositi spram vlastite djelatnosti. Stoga podsjećam na čvrsta uporišta koja knjižničarstvo čine strukom: knjižnična je djelatnost u Republici Hrvatskoj zakonski regulirana Zakonom o knjižnicama te nizom standarda, pravilnika i drugih akata; izobrazba knjižničara odvija se na sveučilišnoj razini kroz preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije u više centara na području Republike Hrvatske; snažnom mrežom narodnih knjižnica, u nekim sredinama potpomognutih i službom pokretnih knjižnica, premrežen je čitav teritorij zemlje.
Hrvatsko knjižničarstvo može se dakle pohvaliti tradicijom, iskustvom i uspješnošću u stručnom djelovanju u programima usmjerenima prema raznolikim i brojnim potrebama članstva i korisnika knjižnica, te snažnom sviješću o potrebi suradnje i stalnog učenja.
Knjižničarstvo je u svojoj biti promicanje civilizacijskih i kulturnih vrijednosti, što struci daje poseban ugled, pa je možda jedini ozbiljan iznenađujući nedostatak, koji u ovoj prilici treba naglasiti, malen utjecaj na donositelje odluka.

N: I za kraj, jedno pomalo osobno pitanje. Je li uloga predsjednika HKD-a zapravo jedan naporan posao? Koji je omjer opterećenja i zadovoljstva?

Biti predsjednicom HKD-a velika je čast. Jednako tako, i velik napor, veći nego što bi se očekivalo.

razgovarala i pripremila Tea Čonč

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-