-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Tema broja


Predstavljanje novog uredništva HKD Novosti

HKD Novosti već su predstavljene u Uvodniku, a na ovome mjestu valja reći da se radi o glasilu HKD-a koje izlazi tri ili četiri puta godišnje od 1994. godine. Prema Statutu HKD-a svaki član ima pravo na svoj primjerak. Ranije su se tiskani primjerci dostavljali regionalnim društvima koja su onda obavljala daljnju distribuciju, a od 2007. godine izlazi samo elektroničko izdanje čime su smanjeni troškovi tiskanja i distribucije, a opet svaki član ima pristup Novostima. U studenome 2012. godine Novosti je preuzelo novo uredništvo u sastavu: Mira Barberić, Andrea Božić, Tea Čonč (gl. urednica), Nives Franić, Mihaela Kovačić, Marijana Mišetić, Nevia Raos i Alka Stropnik. Vjerujemo da predsjednicu i stručnu tajnicu HKD-a, Marijanu Mišetić i Neviju Raos, ne treba posebno predstavljati.

 

Tea Čonč (Pula, 1983.) završila je studij komparativne književnosti i povijesti te dodatni studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studentica je na poslijediplomskom specijalističkom studiju Menadžment poslovnih sustava na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.
Zaposlena je u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ustrojila je i vodi Odjel za međuknjižničnu posudbu. Priprema završni rad na specijalističkome studiju na temu uvođenja e-usluge međuknjižnične posudbe.
Pridružena je članica Komisije za nabavu i međuknjižničnu posudbu Hrvatskog knjižničarskog društva.
Do sada je izlagala na dva stručna skupa te objavila jedan izvorni znanstveni rad iz područja historiografije i dva stručna rada iz područja bibliotekarstva; treći je u pripremi. Profesionalni su joj interesi organizacija i automatizacija knjižničnog poslovanja, rad s korisnicima te međuknjižnična suradnja u najširem smislu, od strukovne suradnje do dijeljenja izvora.
Za svoj je rad 2011. godine primila Nagradu Filozofskog fakulteta.

 

Mira Barberić diplomirala je hrvatski jezik i književnost i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1999. stječe i zvanje diplomiranog knjižničara. Nakon kraćeg razdoblja rada u nastavi, 1997. počinje raditi u knjižnici OŠ Vladimira Nazora u Daruvaru, a od 1999. do danas radi u knjižnici Češke osnovne škole Jana Amosa Komenskog u Daruvaru.
Aktivno sudjeluje u različitim oblicima stručnog usavršavanja za školske knjižničare i član je nekoliko knjižničarskih udruga. Bila je i predsjednica podružnice HUŠK-a Bjelovarsko-bilogorske županije.
Od 2007. do 2011. godine članica je uredništva Sveske, časopisa Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja, a jedno je vrijeme bila i glavna urednica internetske stranice Društva.
Polje užeg stručnog zanimanja su joj uloga školske knjižnice u poticanju čitanja te u procesu cjeloživotnog učenja i stjecanju znanja kao i proučavanje i primjena raznih metoda za propagiranje čitanja među korisnicima knjižnice i u široj zajednici. Prepoznajući se prvenstveno kao praktičar, kao svoje zasluge ističe unapređenje poslovanja i izgradnju prepoznatljivog identiteta školske knjižnice u manjinskoj školi u kojoj radi, a čiji fond većim dijelom čine knjige na manjinskom (češkom) jeziku. Rad u takvoj knjižnici specifičan je jer zahtijeva razvijanje i provođenje programa usmjerenih na obrazovanje korisnika za korištenje izvora na više jezika, čime se stvara i potiče interkulturalnost.


Andrea Božić (Zagreb, 1972.) diplomirala je kemiju na PMF-u 1995. godine i zaposlila se u tvrtki Saponija d.d. Osijek kao asistent u Odjelu za kontrolu kvalitete. Prelazi u Knjižnicu Saponije 1996. godine, upisuje studij knjižničarstva uz rad i 1998. stječe zvanje diplomiranog knjižničara. Širenje djelatnosti Knjižnice dovelo je do toga da je 2003. Knjižnica prerasla u Edukacijsko-informacijski centar. Certificirani je interni auditor za sustav upravljanja kvalitetom i sustav upravljanja okolišem prema normama ISO 9001:2008 I ISO 14000: 2000. Radne aktivnosti osim knjižničarskih poslova uključuju i organizaciju obrazovanja i upravljanje ljudskim resursima u dijelu razvoja kadrova.
Od 1996. članica je Društva knjižničara Slavonije i Baranje i Komisije za tehničke knjižnice HKD-a. Od 1997. do 2004. predsjednica Komisije za tehničke knjižnice. Od 2002. do 2004. predsjednica Sekcije za specijalne knjižnice. Na izbornoj skupštini Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2002. godine postaje članicom Upravnog odbora i tajnicom Društva, a u razdoblju od 2006. do 2010. i predsjednicom DKSB-a. Trenutno na funkciji predsjednice Nadzornog odbora Društva.
Sudjelovala je na nizu stručnih skupova kao predavačica, te kao članica organizacijskog odbora Dana specijalnih knjižnica i niza skupova na lokalnoj razini. U okviru rada u DKSB-u potaknula je stvaranje internetske stranica (http://www.dksb.hr), te bila članicom uredništva do 2010. godine. Članica je uredništva časopisa Knjižničarstvo od 2006. do 2010. godine, kao i Spomenice DKSB 1975 – 2005. Piše i članke za Novosti HKD-a o događanjima u Društvu. Osim rada u Društvu, surađuje i s Odsjekom za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Studenti se u Saponijskoj knjižnici upoznaju s radom specijalne knjižnice u privredi, te na zamolbu nositelja pojedinih kolegija priprema predavanja kao gost-predavač. Na poziv urednika časopisa E-quality u razdoblju od 2001. do 2006. godine (dok je časopis izlazio) piše članke za Internet kutak, vezano uz izvore informacija s područja osiguranja kvalitete na internetu. Cilj je bio pronaći kvalitetne i vjerodostojne izvore informacija, te ih ponuditi korisnicima.


Nives Franić (Dubrovnik, 1975.) Diplomirala je indologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te knjižničarstvo na Sveučilištu u Zadru.
Bila je voditeljica Gradske knjižnice Umag (2000-2004) za vrijeme njezina "oživljavanja" i transformacije od skladišta starih knjiga do suvremenog kulturnog središta. Uređivala je i pisala za njezinu internetsku stranicu. Od 2011. godine radi u Sveučilišnoj knjižnici Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, gdje je u Odjelu obrade zadužena za periodiku.
Organizirala je i vodila niz kulturnih manifestacija, te na različite načine sudjelovala u njihovom radu, između ostalog i u radu književno-znanstvenog skupa Forum Tomizza te uređivala njegove zbornike. Od 2001. godine sudjeluje u organizaciji Sajma knjige u Puli, ponajviše u stručnim knjižničarskim programima koji su već godinama zastupljeni na Sajmu. Pisala je i povremeno uređivala tekstove za kataloge Sajma. Od 2001. do 2004. godine pisala je za rubriku Kulture u dnevniku Glas Istre.
U dva je navrata bila članicom Komisije za knjigu, književne manifestacije i izdavaštvo Istarske županije. Članica je Društva bibliotekara Istre.
Iako trenutno, nakon desetljeća rada u narodnoj knjižnici, u sveučilišnoj knjižnici otkriva sasvim drugu stranu knjižničarstva, knjižničarski joj je aktivizam ostao podjednako blizak.


Mihaela Kovačić (Split, 1963.) završila je povijest, povijest umjetnosti te dodatni studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U listopadu 2011. godine stekla je zvanje višeg knjižničara.
Radila je u knjižnici V. gimnazije „Vladimir Nazor” u Splitu, Gradskoj knjižnici Marka Marulića - Ogranak Kaštel Gomilica te knjižnici Pravnog fakulteta u Splitu. Od 1996. zaposlena je u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, gdje i danas radi na mjestu voditeljice Odjela specijalnih zbirki. Uz svoj redovni posao organizira izložbe te priređuje kataloge. Do sada je surađivala u radu nekoliko knjižničarskih uredništava, između ostalog i u Novostima HKD-a. Na Sveučilištu u Zadru sudjelovala je u izvođenju nastave držanjem vježbi na kolegijima Organizacija informacija te Obrada stare i rijetke građe.
Aktivno sudjeluje u radu Društva knjižničara u Splitu, u tri je mandata bila predsjednica, a u više mandata članica Glavnog odbora, Programskog odbora te blagajnica, kao i članica Glavnog i Stručnog odbora HKD-a (2004. - 2008.) te druga potpredsjednica HKD-a i članica Hrvatskog knjižničnog vijeća (2006. - 2008.). Članica je Komisije za povijest knjige i knjižnica HKD-a. Sudjelovala je na projektu Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama kao koordinatorica. Dobitnica je Nagrade „Eva Verona” za 1998. godinu.
Redovito izlaže i sudjeluje na stručnim skupovima s radovima na temu stare knjige i povijesti knjižnica te arhivskih fondova.


Alka Stropnik (Zagreb, 1969.) diplomirala je rusistiku i polonistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istome je fakultetu završila dodatni studij bibliotekarstva te magistrirala s temom Vrednovanje knjižničnih mrežnih stranica za mladež u Hrvatskoj.
Radila je u knjižnici XVIII. gimnazije, Knjižnici Osnovne škole Pantovčak te Knjižnici Marina Držića u Zagrebu. Od 2001. godine zaposlena je u Knjižnici Medveščak u Zagrebu u kojoj i danas radi na Odjelu za mladež. Osim redovnog rada s djecom i mladeži, osmišljava, provodi i evaluira zabavno-edukativne sadržaje s ciljem poticanja čitanja.
Zamjenica je predsjednice Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva te dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva. Aktivna je članica nekoliko radnih skupina unutar sustava Knjižnica grada Zagreba te predavačica u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara, na radionici Rad s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama. Osoba je za kontakt Međunarodnog udruženja igroteka - International Toy Library Association (ITLA) u Hrvatskoj. Redovito izlaže i sudjeluje na stručnim skupovima te piše članke za nekoliko strukovnih glasila.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-