-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Iz knjižnica


Sa(n)jam knjige u Istri 2012. – partnerstvo Sveučilišne knjižnice Jurja Dobrile u Puli i Sajma, knjižničarske aktivnosti na Sajmu, okrugli stol o obveznom primjerku
Pula, 30. studenog – 9. prosinca 2012.

Nives Franić
Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

(nfranic@unipu.hr)

 

 

Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli već je četvrtu godinu zaredom u dobrim i plodnim partnerskim odnosima sa Sajmom knjiga u Puli. Dva različita pristupa – knjižarsko-promotivni (Sajam) i informacijsko-edukativni (Knjižnica) ili pristup jedne institucije i jedne udruge – komplementarno se nadopunjuju, dodajući jedni drugima kvalitetu i vidljivost, i, u konačnici, dovodeći korisnike/čitatelje i knjige/građu/izvore informacija jedne drugima na način koji obuhvaća od performerskih predstavljanja (čime smo u domeni menadžmenta u kulturi, ali i stalnog nastojanja oko važnosti i populariziranja čitanja/ (samo)spoznavanja) do podizanja svijesti o raznovrsnim izvorima informacija i načinima na koje se do njih stiže (knjižničarska struka u perspektivi od analognih zbirki do novog/digitalnog/virtualnog okruženja).

U osnovi, Knjižnica angažmanom na pulskom Sajmu knjiga, podsjeća da su knjižničari i knjižnice neizostavni sudionici priče o knjizi, o obrazovanju, o razvoju kritičnosti, o dolasku do jasnih, početnih premisa za svako učenje, kao i to da knjižničari nisu sekundarna inteligencija, već također mogući aktivisti unutar svoje struke. I ne manje bitno, medijska popraćenost, kao jedan od najvitalnijih oblika društvenog života, da ne kažem postojanja, također je dobitak i trak svjetla koji ovakvim angažmanom pada na naše zdanje i poslanje. Knjižničarska djelatnost često je u društvu nevidljiva i nedovoljno vrednovana; čak i unutar zajednice gdje bi se logično očekivala potpora, ona nerijetko izostaje (primjerice i nažalost čak i sveučilište, nadležno ministarstvo, sami osnivači ili matične institucije). Stoga, dovođenje knjižnica u fokus javnosti dobar je poticaj za rast, razvoj, i moguću promjenu gore spomenute žalosti.

No nerijetko, nenaklonjene ili teške okolnosti mogu biti poticaj za razvoj novih modela i načina funkcioniranja, koje možda u nekim lagodnijim uvjetima ne bismo razvili. U tom smislu je i suradnja sa Sajmom dijelom posljedica takvog konteksta, a rezultat barem dijelom kompenzira manjkavosti poslovanja. Naime, angažman na Sajmu knjiga Sveučilišnoj knjižnici osigurava određeni broj naslova, s obzirom da djelatnici knjižnice obavljaju sve potrebne provjere vezane uz kandidirane naslove koji, nakon dodjele nagrade, ostaju u njoj u posebnoj zbirci. Pored toga, sve knjige koje se predstavljaju na Sajmu (ove godine ih je bilo 70), također ulaze u fond Sveučilišne knjižnice. To je jedan od načina na koji se djelatnici dovijaju osigurati nabavu s obzirom da Knjižnica nema stalna ni planirana sredstva za tu stavku.

Djelatnice Sveučilišne knjižnice - Tea Grujić i Nives Franić - nositeljice su ideja i poslova koje Sveučilišna knjižnica kao partner Sajma integrira u sajamski program, te kroz čiji angažman Sajam također postiže veću razinu stručnosti i ozbiljnosti (prvenstveno mislimo na informacijske usluge), te proširuje suradničku platformu i postiže novu kvalitetu uključujući i druge razine suradnje (volonterski program).


***


U središtu stručnog dijela programa nazvanog Sanjam knjige u knjižnici bio je okrugli stol na temu obveznog primjerka u Republici Hrvatskoj. Pripreme su za taj događaj bile ozbiljne i podrobne, s obzirom da su sudionici stola bili predstavnici Ministarstva kulture: Vladimir Stojsavljević, pomoćnik ministrice kulture i Dubravka Đurić Nemec, načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost, zatim predstavnici nakladničke zajednice: Simona Goldstein (Antibarbarus), Petra Ljevak (Naklada Ljevak), Nacionalne i sveučilišne knjižnice (Dunja Seiter-Šverko, ravnateljica), Zajednice knjižnica sveučilišta Hrvatske (Tijana Barbić-Domazet) te knjižničarske akademske zajednice (Srećko Jelušić). Moderatorica okruglog stola bila je Tatjana Aparac-Jelušić. Predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta nije bilo, unatoč pozivu upućenom Saši Zeleniki, što cijelu raspravu ostavlja bez ključne karike. Naime, upravo je to ministarstvo nadležno za knjižnice koje su u sustavu obveznog primjerka i trebalo bi po logici vertikalnog funkcioniranja i društvene odgovornosti za njih preuzeti ozbiljniju brigu i konkretne obveze. Saša Zelenika je sudionicima okruglog stola poslao pismo: zbog ranije preuzetih…

Ključni povod za preispitivanje modela obveznog primjerka sadržan je u činjenici da dobar dio nakladnika ne ispunjava svoju zakonsku dužnost dostavljanja devet primjeraka objavljene građe (bilo tiskovina, AV-građe ili elektroničke) zbog čega sveučilišne i znanstvene knjižnice ostaju bez mnogih važnih izdanja. Naime, taj nedostatak povlači pitanje nabave koje u nekim knjižnicama nije adekvatno riješeno (bolje rečeno, nije nikako) zbog čega su knjižnice prisiljene posuđivati i koristiti obvezni (jedini/arhivski) primjerak. Knjižničari su, prema stavovima iskazanim na okruglom stolu, svjesni da kulturno poslanje instituta obveznog primjerka ne smije biti suprotstavljeno uspješnom, ali istovremeno i društveno odgovornom poslovanju hrvatskih izdavača na tržištu, već tom poslovanju treba dodati vrijednost. Ma koliko nakladnici obvezni primjerak nerijetko doživljavali kao svojevrsni namet, stavovi njihovih predstavnika na okruglom stolu govore u prilog razumijevanju i kooperativnom podržavanju kulturološkog značaja obveznog primjerka. No, valja napomenuti i njihove stavove u prilog kritičnosti i razboritosti, koja, kao i knjižničarska, dovodi u pitanje opseg obveznog primjerka, tj. neselektivnost koja se ispostavila kao najveći problem, iz obje perspektive: nakladnicima je preveliki teret slati SVA izdanja, a knjižničarima je prevelika i nesavladiva obveza obraditi sve, odnosno zadovoljiti kadrovskim i prostornim kapacitetima tu količinu posla i građe. Nakladnička zajednica predlaže dva obvezna primjerka namijenjena isključivo čuvanju, a ne korištenju u knjižnicama, ali i očekuje dostupan pretraživ sustav objavljenih knjiga, po svim kategorijama koje su navedene u obrascu za CIP.
Nužno doticanje pitanja nabave u sveučilišnim i znanstvenim knjižnicama ponovno vraća fokus na Ministarstvo znanosti koje bi, prema stajalištima knjižničarske struke, moralo preuzeti odgovornost za zbirke u visokoškolskim sustavima, dok Ministarstvo kulture treba skrbiti o očuvanju nacionalne/ih zbirki, ali ne o nabavi sveučilišnih knjižnica.

Zaključci ove rasprave stoga idu u smjeru promjene dosadašnjeg modela obveznog primjerka u kojem bi sve pozvane strane preuzele svoj dio obveza, uvažavajući ideju osiguravanja pristupa javnosti građi i informacijama, te trajno očuvanje cjeline nacionalne izdavačke produkcije.


***


Pored toga, Nulti dan Sajma, također je, kao i prošle godine, bio posvećen isključivo knjižničarima, a djelatnici Sveučilišne knjižnice Pula, uključeni u organizaciju, bili su domaćini svojim kolegama. U sklopu tog dana, ali i cjelokupnog sajamskog programa, organizirano je nekoliko promocija s temama iz knjižničarske struke (predstavljanje knjige Aleksandre Horvat i Daniele Živković Između javnosti i privatnosti: knjižnice u vremenu e-knjige, zatim knjige Nevidljivo nakladništvo autorica Nives Tomašević i Jasne Horvat, te Ogledi o nakladništvu Srećka Jelušića…).

Poseban program koji Knjižnica provodi već četvrtu godinu vezan je uz rad s volonterima kojih je ove godine bilo 37 i s kojima smo osmislili program vođenja djece (od četvrtog osnovne do maturanata) po kulturnim institucijama grada Pule (Arheološki muzej, Povijesni i pomorski muzej, Sveučilišna knjižnica), obrađujući pritom temu mediteranskog nasljeđa/obilježja/života Pule, s obzirom da je to bila tema Sajma. Takvim načinom, prije svega, podižemo razinu obrazovanosti i zainteresiranosti kod mladih, od kojih će neki kao budući studenti prepoznavati knjižnicu kao mjesto učenja, formalnog i neformalnog, kao izvor zanimljivih i rijetkih informacija, neka vrsta znanstvenog poligona, ali i kao mjesto druženja, ostvarenja, povezivanja… To je ujedno i način da Knjižnica održi vezu sa zajednicom koju opslužuje, a koja zbog mnogih nenaklonosti i okolnosti postaje sve tanja i sve upitnija. Ove su godine volonteri u svojim obilascima kroz Knjižnicu i druge ustanove proveli 890 djece, prezentirajući im, između ostalog, vrijednost i važnost fonda naše Knjižnice, složenost poslova, smislenost naše djelatnosti i važnost kulturnog nasljeđa za jedan grad i zajednicu uopće. Pored toga, posebna je pažnja posvećena Mornaričkoj knjižnici, po mnogočemu jedinstvenoj, ali u javnosti slabo vidljivoj i ovakve su manifestacije prilike i povodi za njeno „oživotvorenje”. Na kraju, nije zanemarivo što na taj način kod djece uključene u opisani program jača i interes za našu struku (jedan volonter je krenuo na studij knjižničarstva u Osijek!).

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-